Tea Trubić Macan

U nikad neizvjesnijoj i zatrovanoj utrci za Bijelu kuću, pitanje dopisnog glasanja postalo je jedna od najvažnijih tema.

Za nešto manje od 50 dana Amerikanci će birati predsjednika koji će prvu ekonomiju svijeta u nikad turbulentnijim vremenima voditi naredne četiri godine. Hoće li se odlučiti za Donalda Trumpa koji obećava da će “zadržati Ameriku sjajnom” ili će odabrati potpuni zaokret prema “spašavanju duše zemlje” koji im nudi Joe Biden, rano je predviđati, iako gotovo sve relevantne ankete najavljuju politički potres. No, već sad je moguće predvidjeti sa zadovoljavajućom dozom sigurnosti da bi se ove godine, zbog pandemije koronavirusa, moglo dodatno popularizirati glasanje dopisnim putem. Zbog virusa, koji je do sada odnio više od 200.000 američkih života, ove će se godine ta mogućnost ponuditi 76 posto građana s pravom glasa. Organizatori procjenjuju da bi poštom, u konačnici, moglo pristići čak 80 milijuna glasačkih listića. Usporedbe radi, 2016. godine svoje je pravo glasa iskoristilo tek 138 milijuna Amerikanaca.

Opasnost od zaraze

Kao što se moglo očekivati u nikad neizvjesnijoj i toksičnijoj utrci za Bijelu kuću, pitanje dopisnog glasanja postalo je jedna od gorućih tema oko koje se lome politička koplja u Washingtonu. Vodeći se upozorenjima neovisnih epidemiologa i znanstvenika, demokrati građane upozoravaju na opasnost zaraze koja im prijeti u slučaju fizičkog izlaska na birališta. S druge strane, njihov pojačan angažman za dopisnim glasanjem republikanci interpretiraju kao pokušaj malverzacije izbornim rezultatom. Američki predsjednik Donald Trump otišao je toliko daleko da je putem društvenih mreža svoje simpatizere upozoravao da demokrati pokušavaju “ukrasti izbore” zalažući se za metodu glasanja koja je “plodno tlo za prevaru”, zbog čega je morao intervenirati i sam Twitter, označivši njegovu objavu netočnom.

I dok se demokrati i republikanci međusobno optužuju za pokušaje malverzacije izbornim rezultatima, organizatorima svakodnevnu glavobolju zadaje sama logistika izbora u jeku nezapamćene pandemije. Valja naglasiti da Amerikanci od 1845. godine, kada je prvi utorak u studenome određen kao dan za održavanje predsjedničkih izbora, uvijek glasaju na radni dan. S obzirom na činjenicu da su birališta otvorena tijekom radnog vremena, građani koji odluče iskoristiti svoje pravo na njih se zapute prije odlaska na posao, zbog čega se nerijetko stvaraju velike gužve. Također, budući da ove godine neće biti moguće organizirati glasanje u školama i umirovljeničkim domovima zbog epidemioloških mjera, morat će se tražiti alternativne lokacije koje će u nekim dislociranijim mjestima nužno rezultirati bitnim smanjenjem broja birališta. Očekivano, time bi se doprinijelo kilometarskim redovima koje organizatori svim srcem pokušavaju izbjeći. Dodatnu im muku zadaje i spoznaja da prosječni glasač na biračkom mjestu susretne do 20 ljudi, dok volonteri i djelatnici tijekom izbornog dana stupe u kontakt s više od 700 građana. Ako se u obzir uzme i činjenica da na biračkim mjestima najčešće volontiraju umirovljenici u dobnoj skupini između 60 i 70 godina, nastaje epidemiološka noćna mora.

Logika nalaže da bi ove godine jednostavnije i sigurnije trebalo biti glasanje dopisnim putem. Osobito ako se u obzir uzme činjenica da je riječ o praksi koja u američkom izbornom sustavu postoji više od stotinu godina, a prvi put se koristila tijekom Građanskog rata 1860-ih, kada su Amerikanci bili dislocirani zbog sudjelovanja na bojištima diljem zemlje. Početkom 20. stoljeća, zahvaljujući pojačanoj mobilnosti građana, uvedena je mogućnost dopisnog glasanja, ali su tek 1960-ih i 1970-ih godina savezne države definirale uvjete njegova korištenja. Kalifornija je 1978. postala prva država koja je svojim građanima omogućila glasanje dopisnim putem bez valjane isprike, a Oregon je tek 2000. postao prva država koja je predsjedničke izbore organizirala isključivo dopisnim putem.

Svaka savezna država zasebno omogućava i regulira glasanje poštom. Nekolicina država, poput već spomenutih Kalifornije i Oregona, u kojima živi 21 posto biračkog tijela, točnije 44 milijuna Amerikanaca s pravom glasa, glasačke listiće već nekoliko godina automatski šalje na adrese registriranih birača. Ove će godine prvi put tu opciju svojim građanima ponuditi i Vermont.

S druge strane, sedam saveznih država, među kojima su Teksas i New York, a time i gotovo jednak postotak biračkog tijela kao i u prethodnom slučaju, svojim građanima omogućavaju dopisno glasanje samo uz valjanu ispriku. No, ove su godine 34 savezne države odlučile liberalizirati svoja pravila za dopisno glasanje, navodeći pandemiju koronavirusa kao univerzalnu ispriku za svih 57 posto Amerikanaca s pravom glasa, pa će se ta mogućnost ove godine ponuditi čak 118 milijuna birača. Među tim su se državama našle i ključne swing države, poput Pennsylvanije, Floride i Michigana, koje bi ove godine mogle odlučiti pobjednika utrke za Bijelu kuću.

Za razliku od država na zapadnoj obali, koje su tijekom dugog niza godina prakticiranja dopisnog glasanja uspjele usavršiti tu metodu, organizatori strahuju od mogućih komplikacija do kojih bi tijekom izborne noći moglo doći u onim državama koje se ove godine prvi put susreću s povećanim korištenjem glasanja poštom. Naime, postoji opravdana sumnja da bi građani koji se prvi put susreću s tim načinom izborne participacije mogli pogriješiti pri ispunjavanju listića, lijepljenju kuverte ili potpisivanja priloga za provjeru identiteta, zbog čega bi njihov listić mogao biti proglašen nevažećim. Također, još uvijek ne postoji konsenzus oko toga kada se dopisni listići trebaju slati. Neke države svojim građanima omogućuju da to učine do samog izbornog dana, pod uvjetom da dokažu da je pošiljka isporučena 3. studenoga, dok druge države od birača traže da listiće pošalju i nekoliko dana prije samih izbora.

Zaseban izazov predstavlja i činjenica da se američka federalna pošta, koja je zadužena za transport dopisnih glasačkih listića, posljednjih mjeseci našla u procesu restrukturiranja, zbog čega joj je bitno smanjen kapacitet. Naime, federalna pošta je i prije pandemije “plivala” u dugu od 160 milijardi dolara koji, usporedbe radi, odgovara BDP-u jedne Mađarske. Upravo je zato Trump u svibnju odabrao jednoga od svojih donatora za novog šefa pošte, a Louis DeJoy je po dolasku na funkciju najavio oštre rezove kojima planira smanjiti operativne troškove i pospješiti efikasnost poštanskog sustava. Budući da je jedna od prvih mjera štednje bila usporiti dostavu u čak 46 saveznih država, politički analitičari postavljaju pitanje hoće li se poštanski sustav moći nositi s pojačanim pritiskom na dopisno glasanje.

Tek nakon što se riješe svi mogući operativni problemi dopisnog glasanja, organizatorima će glavobolju zadati gomila problema do kojih bi moglo doći tijekom obrade glasačkih listića. Strahujući da bi volonteri zaduženi za prebrojavanje listića mogli biti preplavljeni obradom ovogodišnjih dopisnih, koji se prema trenutnim proceduralnim pravilima u većini saveznih država smiju otvarati tek nakon službenog zatvaranja biračkih mjesta, neke su države inicirale reformu kojom bi se izbornim dužnosnicima omogućili otvaranje i obrada listića kako oni budu pristizali. Tom mjerom države žele smanjiti pritisak na svoje djelatnike, ali i vrlo realnu mogućnost čekanja službenih izbornih rezultata i po nekoliko dana, zbog čega politički analitičari upozoravaju na opasnost od eventualne izborne prevare.

Utjecaj na ishod izbora

No, valja naglasiti da, neovisno o načinu glasanja, izborna prevara nije uobičajena praksa u Sjedinjenim Američkim Državama. Prema analizi Washington posta, u tri savezne države koje najčešće prakticiraju dopisno glasanje od 14,6 milijuna glasačkih listića 2016. godine samo ih je 372 bilo krivotvoreno, što nije utjecalo na ishod izbora. Naime, izborni dužnosnici glasačke listiće registriranim biračima šalju prema prethodno provjerenim osobnim podacima koji već postoje u sustavu. Također, sve savezne države od svojih građana traže da povratno, uz ispunjeni anonimni glasački listić, pošalju i obrazac s vlastoručnim potpisom, kako bi ga mogli usporediti s onim koji već postoji na vozačkoj dozvoli, osobnoj iskaznici ili putovnici. Preciznijom analizom utvrđeno je da je stopa izborne prevare na nacionalnoj razini tek 0,0006 posto, što je čak pet puta manje od šanse da Amerikanca pogodi grom tijekom olujnog nevremena. Osim toga, stručnjaci tvrde da bi svaka pomno elaborirana prevara na nacionalnim izborima bila teško izvediva, zato što bi podrazumijevala krađu velikog broja glasačkih listića ili sustavnu malverzaciju obradom, što bi bilo nemoguće iznijeti, a da to netko u okrugu, državi ili federalnoj razini ne primijeti i prijavi.

Međutim, Donald Trump i Republikanska stranka i dalje inzistiraju na tezi da bi dopisno glasovanje išlo u korist demokrata, i to unatoč činjenici da američki predsjednik već godinama i sam koristi mogućnost dopisnog glasanja s Floride. Američka desnica svoj strah od glasanja poštom temelji na posljednjim podacima ispitivanja javnog mnijenja, koji tvrde da više od 60 posto simpatizera aktualne administracije 3. studenoga neovisno o epidemiološkoj situaciji planira fizički izaći na birališta, za razliku od samo 22 posto Bidenovih birača. Poštom, naime, planira glasati samo 11 posto republikanskog biračkog korpusa, za razliku od 48 posto demokratskog.

Trumpova je retorika, metaforički rečeno, već “pustila korijenje”. Tome u prilog ide i informacija da je na Floridi, do ovoga trenutka, za dopisni listić apliciralo dvostruko više registriranih demokrata nego republikanaca. No, republikanci bi stvari mogli preokrenuti u svoju korist i smanjiti razliku dopisnog glasanja 3. studenoga, kada se očekuje veliki val Trumpovih simpatizera na biralištima. Neovisno o pobjedniku izbora, jedno je sigurno. Politički analitičari već će krajem 2020. godine moći zasukati rukave kako bi analizirali izborne fenomene koji iz ove perspektive djeluju samo kao “nepoznanice o poznanicama”.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime