Naslovnica Islamski svijet Prekid vatre u Nagorno-Karabahu postavlja pitanja u Iranu  

Prekid vatre u Nagorno-Karabahu postavlja pitanja u Iranu  

0
6

U sporazumu o prekidu vatre između Azerbejdžana i Armenije koji je posredovala Rusija nedostajalo je detalja i pokrenulo je pitanja i spekulacije o uticaju koji bi on imao na geopolitiku regije.

U onome što se činilo težnjom za ublažavanjem zabrinutosti analitičara zbog utjecaja sporazuma o prekidu vatre na geopolitiku regije, Saeed Khatibzadeh, glasnogovornik iranskog Ministarstva vanjskih poslova, rekao je u ponedjeljak da se granice zemlje nisu promijenile i da se neće promijeniti u budućnosti.

Glasnogovornik je odgovarao na spekulacije oko tranzitnog koridora koji će biti uspostavljen, prema sporazumu, o prekidu vatre uz posredstvo Rusije između Azerbejdžana i Armenije o povezivanju autonomne republike Nakhčivan s kopnenim Azerbejdžanom.

Prošle sedmice čelnici Rusije, Armenije i Azerbejdžana potpisali su sporazum o prekidu vatre sa 9 klauzula, čime je okončan 45-dnevni krvavi rat između Bakua i Erevana zbog sporne regije Nagorno-Karabah.

Prema sporazumu, unutar Armenije će se uspostaviti „transportne veze“ kako bi se zapadne regije Azerbejdžana povezale s ekslavom Nahčivan bez izlaza na more.

Deveta klauzula pažljivo sročenog sporazuma predviđa da će se „sve ekonomske i saobraćajne veze u regiji obnoviti. Republika Armenija garantuje sigurnost transportnih veza između zapadnih regija Azerbejdžanske Republike i Autonomne Republike Nahčivan kako bi se organizovalo nesmetano kretanje građana, vozila i robe u oba pravca. Kontrolu nad transportom vršit će organi Granične službe Federalne službe sigurnosti (FSB) Rusije.”

Dalje propisuje da će se „dogovorom strana (tj. Azerbejdžana i Armenije) osigurati izgradnja novih saobraćajnih komunikacija koje povezuju Autonomnu Republiku Nahčivan sa zapadnim regijama Azerbejdžana“.

Nakon uspostavljanja primirja u Nagorno-Karabahu, na društvenim mrežama u Iranu se šire divlje glasine i špekulacije da je zemlja izgubila tranzitni put do Armenije kao rezultat novoosnovanog sporazuma o prekidu vatre. Ove spekulacije navele su iranske zvaničnike da razjasne sporazum.

Govoreći na svom sedmičnom brifingu za novinare u ponedjeljak ujutro, Khatibzadeh rastjerao je ove spekulacije negirajući bilo kakve promjene na iranskim granicama.

„Geografske granice Islamske Republike u ovoj regiji nisu se nimalo promijenile i neće se promijeniti u budućnosti. Naša percepcija onoga što je najavljeno samo je jednostavna tranzitna ruta, o čijoj bi sigurnosti trebalo razgovarati, a Islamska Republika Iran pomno prati to pitanje”, rekao je glasnogovornik. „Iran se nalazi na autocesti mnogih tranzitnih ruta. Iran je i svjestan svog geopolitičkog položaja i koristi ga kako bi pomogao svojim prijateljima.”

Također je još jednom pozdravio sporazum o prekidu vatre, ističući da bi poštivanje međunarodnih granica trebalo biti dio svakog rješenja krize u Nagorno-Karabahu.

„Islamska Republika Iran igrala je i nastavit će igrati stratešku ulogu u svim jednačinama u regiji. Jedino trajno rješenje ove krize je obratiti pažnju na načelo pravednosti, suverenitet zemalja i održavanje granica, a mi pozdravljamo sve što pomaže u tom smjeru. Prekid vatre i kraj trenutnog sukoba možda nisu konačni odgovor na krizu, ali to je vrlo učinkovit korak”, primjetio je Khatibzadeh, dodajući kako Iran pozdravlja svako trajno rješenje krize oko Nagorno-Karabaha.

Glasnogovornik je izjavio: „Nijedan subjekt ne može se formirati izvan uobičajene rutine; jer nijedan igrač izvan regije ne može kročiti u ovu regiju, a mi smo to izričito rekli i oni koji bi trebali dobiti poruku su je prihvatili. Izvan ovog puta prirodno je da se neće dogoditi nikakav proces.”

Khatibzadeh je ponovio da je mirovna inicijativa koju je Iran nedavno predstavio za četiri zemlje uključene u sukob – Azerbejdžanu, Rusiji, Jermeniji i Turskoj – izuzetno se podudara sa sporazumom o prekidu vatre uz posredovanje Rusije.

„Iran se nada da će sporazum čiji su principi spomenuti i u inicijativi koju je iznijela Islamska Republika Iran dovesti do konačnih aranžmana za uspostavljanje trajnog mira u regiji Kavkaza na takav način da će ljudima donijeti mir i dobrobit regionalne zemlje i ublažiti postojeće zabrinutosti”, objavilo je iransko Ministarstvo vanjskih poslova 11. novembra.

Izjava je takođe naglasila neophodnost poštivanja teritorijalnog integriteta i suvereniteta drugih zemalja i nedostatak promjena na međunarodno priznatim službenim granicama.

Iran je jasno izrazio zabrinutost zbog potencijalne promjene službenih granica u regiji, posebno iransko-armenske granice, što Iranu daje stratešku trgovinsku prednost u ekonomskim odnosima s Azerbejdžanom, Armenijom i donekle Turskom. To je možda razlog zašto je sporazum o prekidu vatre pokrenuo glasine i nagađanja o utjecaju koji bi ovaj sporazum imao na iransko-armensku granicu.

Dok su Rusija, Azerbejdžan i Armenija najavljivale sporazum o prekidu vatre, karte koje kruže platformama društvenih mreža u Iranu navodno tvrde da je transportni koridor Nahčivan-Azerbejdžan, za koji su iranski izvori procijenili da je širok pet kilometara, presjekao iransku tranzitnu rutu prema Armeniji, tvrdi se, zbog čega je Seyed Abbas Araghchi, zamjenik ministra vanjskih poslova Irana za politička pitanja, prekinuo svoj odmor u petak kako bi negirao “neutemeljene glasine” o utjecaju sporazuma o prekidu vatre na iransko-armensku granicu stoji u izjavi novinske agencije Islamske republike Iran (IRNA).

„Nažalost, dezinformacije i obmanjujuće informacije zajedno s lažnim kartama šire se u cyber prostoru. Podignute su tvrdnje poput rezanja iranske granice s Armenijom, stvaranja koridora unutar Armenije, ili čak unutar Irana, promjene geopolitike regije itd., Ali one su u osnovi neistinite i šire se u određene političke i propagandne svrhe“, rekao je Araghchi za IRNA u petak navečer.

Sam sporazum o prekidu vatre bio je tako kratak da nije davao informacije o tome gdje će i kada biti uspostavljene “transportne veze” Nahčivan-Azerbejdžan. Ova nejasnoća otvorila je put korisnicima društvenih mreža da šire glasine i karte navodeći da će koridor presjeći iransku tranzitnu rutu do Armenije i zbog toga promijeniti geopolitiku regije. Jedna karta koja je široko kružila društvenim mrežama navodno je pokazala da koridor presjeca tranzitnu rutu između Irana i Armenije, ali Araghchi je rekao da su te karte neutemeljene i da nije bilo planova za stvaranje koridora duž iransko-armenskih granica.

Araghchi je ove glasine nazvao “neutemeljenima”, rekavši da “neće biti promjena na iranskim tranzitnim rutama do Armenije ili Republike Azerbejdžan”.

Sam Araghchi je na svom Telegram kanalu objavio kartu na kojoj se vidi da su iransko-armenske granice netaknute.

“Kao što se može vidjeti na ovoj karti, pitanje o kojem se često raspravlja o stvaranju geografskog koridora duž granice između Irana i Armenije potpuno je neutemeljeno”, potvrdio je Araghchi pozivajući se na kartu koju je objavio. Takođe je istakao da koridor tek treba da bude u potpunosti poznat.

„Ono što je navedeno u sporazumu o prekidu vatre u Nagorno-Karabahu je stvaranje putnog koridora, odnosno tranzitne rute, unutar Armenije od Nahčivana do kopnenog Azerbejdžana, čiju će sigurnost garantovati Rusija, a tačna ruta još uvijek nije poznata”, Primijetio je Araghchi, dodajući, “Ovo nije nova ideja i ona ima dugu historiju, a ako se provede, što ovisi o hiljadu razloga, a ako i ne, neće napraviti nikakve promjene na iranske tranzitne rute prema Armeniji ili Azerbejdžanu.”

Araghchi je također rekao da je u srijedu navečer, u vezi s tim, vodio “duge” razgovore s ruskim ambasadorom u Iranu.

Iran je rekao da neće tolerisati bilo kakvu promjenu službenih međunarodnih granica u regiji. Najmanje dvoje visokih iranskih vojnih zvaničnika upozorili su protiv promjene granica tokom rata u Nagorno-Karabahu.

„Među našim dobro poznatim principima su poštivanje teritorijalnog integriteta država i očuvanje službenih međunarodnih granica i nećemo tolerisati nikakve promjene na tim granicama. Protivili smo se tim promjenama i nastavit ćemo to činiti”, upozorio je general-bojnik Seyed Abdolrahim Mousavi, zapovjednik iranske vojske.

Prilikom posjete iranskim sjeverozapadnim granicama tokom rata u Nagorno-Karabahu Brigadni general Mohammad Pakpour, zapovjednik Kopnene vojske korpusa Islamske revolucionarne garde, također se protivio promjenama na granicama.

„Nećemo prihvatiti promjenu u geopolitici granica. Ovo pitanje je crvena linija Islamske Republike Iran“, ustvrdio je Pakpour.

Izvor

 

Prethodni članakDragana Trifković : Međunarodni sistem, uspon i pad moći
Naredni članakAmerički i globalni kaos

NEMA KOMENTARA

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime