Europska Unija je tokom 2020. godine bila preokupirana pitanjima kao što su eskalacija ekstremnih desničarskih struja, migrantska kriza, terorizam, razlika u stajalištima između Bruxellesa i Londona u pogledu Brexita, tenzijama sa Turskom te povećanjem zabrinutosti od strane Moskve.

Također, poput ostalih tačaka svijeta našla se pod utjecajem pandemije koronavirusa te socio-ekonomskim posljedicama proisteklim iz toga.

Kriza izazvana pandemijom korone dovela je do jačanja ekstremno desnih tendencija naspram globalističkih skupina. Isto tako, pandemija koronavirusa izazvala je opsežno razmatranje nekih pitanja kao što su povrat granicā i kontrola prometa. Istovremeno neke pristaše teorije zavjere stajalištem ‘velike alternative’ vjeruju kako vladajući globalistički europski političari idu za tim da isplaniranim ulaskom migrantskih skupina na europski teritorij, zamijene bijelu i kršćansku populaciju kontinenta muslimanskim azilantima sa Bliskog Istoka i iz Afrike. Uz to, tokom protekle dvije godine svjedočili smo brojnim terorističkim djelovanjima u Europi do te mjere da bi se moglo ustvrditi kako je na vrhu ljestvice dominirala teroristička opasnost ekstremne desnice i ekstremnih vjerskih skupina.  Terorističko djelovanje u Njemačkoj naspram terorizma odsijecanja glave nastavniku istorije u Francuskoj izazvalo je lavinu napada povezanih sa ekstremnim skupinama. S druge strane, pojavila se zabrinutost usljed prodora ekstremno desničarskih tendencija i ksenofobije u redove sigurnosnih dužnosnika i unutar policijskih redova u nekim europskim zemljama.

Kada se radi o političkim strujanjima, svjedočili smo nastavku procesa stvaranja bipolarnog ozračja. Ova bipolarnost se, zapravo, može smatrati dualitetom utemeljenim na oponiranju ekstremnog desničarskog populizma liberalnoj demokraciji. Čini se kako je Macron svojom radikalnom politikom u protekloj godini koja je uslijedila nakon nasilnih dešavanja u Francuskoj, uspio pridobiti neke pristaše islamofobnog i antimigrantskog krajnje desničarskog diskursa. U godini koja je protekla svjedočili smo eskalaciji tenzija u regionu Istočnog Mediterana. U toj krizi našle su se praktično jedna naspram druge dvije članice NATO-a, Grčka i Turska. I konačno,  jedna važna promjena dogodila se  u sporazumu između Britanije i Europske Unije vezano za Brexit. Uprkos kraju 2020. i pitanjima s kojima se suočila EU, i u 2021. godini treba očekivati promjene u ovome bloku, među kojima se može spomenuti kraj mandata njemačke kancelarke Angele Merkel; i naravno, treba vidjeti u kom smjeru će se odvijati odnosi između Sjedinjenih Država i Europske Unije.

Dr. Barani, ekspert za europska pitanja

Prethodni članakMemoari Baraka Obame očajnički pokušavaju zapečatiti naslijeđe. Ne uspijeva
Naredni članakTrump je otišao, neka se spremi Johnson

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime