Njemačka vanjska politika nakon Angele Merkel- Sljedeći njemački savezni kancelar bi mogao biti Armin Laschet ili Markus Söder. Kakvu vanjsku politiku se može očekivati od jednog, a kakvu od drugog?

„Od saveznoga kancelara se očekuje da je iskusan u vanjskoj i europskoj politici.“ To je novi predsjednik CDU-a i premijer Sjevernog Porajnja i Vestfalije Armin Laschet rekao početkom veljače u razgovoru za agenciju Reuters, želeći se tako izdići iznad svoga suparnika u borbi za kancelarsku kandidaturu.

Ali, bavarski premijer i predsjednik CSU-a Markus Söder brzo je uzvratio. Objavio je da je upravo tri četvrt sata razgovarao s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom i da je utvrdio „veliku podudarnost“ u stajalištima. U razgovoru, vođenom na engleskom, je bilo riječi, među ostalim, o zajedničkim projektima u zračnom prometu i planiranom europskom borbenom zrakoplovu. S obzirom da su u Bavarskoj sjedišta važnih poduzeća koja se bave vojnim i civilnim zračnim prometom, Söder je time skupio bodove i u vanjskoj politici i u vanjskoj trgovini. A još u listopadu je zahtijevao aktivniju ulogu Njemačke u vanjskoj politici.

Veća uloga Njemačke

To je samo jedan primjer kako se dva konzervativna aspiranta za kancelarsku dužnost pozicioniraju prije nego što do Duhova donesu odluku tko će u ime Kršćansko-demokratske unije (CDU) i Kršćansko-socijalne unije (CSU) biti kancelarski kandidat za savezne izbore koji se održavaju krajem rujna ove godine.

Johannes Varwick, profesor za međunarodne odnose na Sveučilištu u Halleu, smatra da pred Laschetom i Söderom nije laka zadaća. „Svaki nasljednik dužnosnice koja ima desetljeće i pol vanjskopolitičkog iskustva i koja je očeličena kroz brojne krize, morat će tek naučiti ispunjavati tu ulogu. Istovremeno je težina Njemačke na međunarodnoj razini posljednjih godina znatno porasla i ispod toga neće moći ići ni jedan kancelar. Naprotiv, smjena na dužnosti će povećati pritisak da se pozicionira kod ključnih pitanja.“

Susret skupine G7S Trumpom nikomu nije bilo lako

„Europljanin“ i „neispisan list“

Laschet ima više iskustva u vanjskoj i osobito europskoj politici. Odrastao je u Aachenu, uz tromeđu Njemačke, Belgije i Nizozemske, već rano je razvio svijest kako je važna prekogranična suradnja. I u korona-krizi je Laschet kao predsjednik vlade Sjevernog Porajnja i Vestfalije branio otvorene granice. 1999. do 2005. je bio zastupnik u Europskom parlamentu. Tamo se bavio vanjskom i sigurnosnom politikom. I uvijek je zahtijevao više hrabrosti u europskoj integraciji.

Markus Söder nema takvog iskustva. Varwick za njega kaže da je s obzirom na europsku politiku „još neispisan list papira“. Thorsten Benner, voditelj instituta Global Public Policy Institute u Berlinu ide još dalje. Söder „ima malo ili nema nikakve emocionalne veze s europskim projektom i neće se sustezati oportunističke agitacije protiv Bruxellesa, ako mu se to učini politički korisnim“, kaže Benner.

Transatlantska renesansa neće biti besplatna

Ono što je zajedničko obojici političara je veća koncentracija na EU i Francusku nego na SAD. Angela Merkel je 2003. kao predsjednica CDU-a, koji je tada bio u oporbi, demonstrativno otputovala u Washington i podržala Georgea W. Busha u ratu u Iraku, iako se velika većina Nijemaca uključujući i saveznog kancelara Gerharda Schrödera iz SPD-a tomu odlučno protivila.

Joe BidenNade se polažu u Bidena, ali neke stvari ostaju iste kao i u vrijeme Trumpa

Tijekom četiri Trumpove godine transatlantski odnosi su bili teški. „Amerika je uvijek za nas bila zemlja slobode i demokracije“, žalio se Laschet u govoru kad se natjecao za mjesto predsjednika CDU-a, imajući u vidu upad Trupovih pristaša u Kapitol u Washingtonu u siječnju 2021. A Söder je nedavno priznao da je Trumpova vladavina na tešku provjeru dovela njegovu ljubav prema Americi. Obojica sad velike nade polažu u novog američkog predsjednika Joea Bidena. On je na nedavnoj virtualnoj Minhenskoj konferenciji o sigurnosti partnerima poručio: „Transatlantski savez se vratio.“

Ali, Bidenovo približavanje Europi nije bezuvjetno. On je primjerice, kao i njegov prethodnik, zahtijevao da partneri povećaju svoje izdatke za obranu i preuzmu veću odgovornost u sigurnosnoj politici. Söder se načelno slaže, ali naglašava: „Mi nismo mala djeca. Mi smo partneri, a ne vazali ili podređeni.“ To je Söder izjavio prije nekoliko dana novinskoj agenciji AP. I Laschet podržava cilj NATO-a da članice izdvajaju dva posto svoga BDP-a za obranu, od čega je Njemačka još daleko.

Söder: “Balans između interesa i vrijednosti”

Prepreka renesansi transatlantske suradnje je njemačka politika prema Kini i Rusiji. Izgleda da i Biden, kao i Trump, smatra da je Berlin zbog trgovinskih interesa previše popustljiv prema vladama tih dviju zemalja.

Glede toga se zacijelo ništa neće promijeniti ni ako savezni kancelar postane Laschet ili Söder. Laschet je, istina, nedavno govorio o „natjecanju sustava“ u kojem se nalazi Zapad s Kinom. Ali, nije htio isključiti sudjelovanje kineskog koncerna Huawei u izgradnji mobilne mreže 5G, na što Washington gleda vrlo kritično. A Söder je prošlog ljeta u vezi s Kinom u razgovoru za televiziju ZDF rekao: „Najveći izazov njemačke vanjske politike idućih godina čini mi se da će biti pronalaženje pravog balansa između interesa i vrijednosti.“ To nije čvrstoća koju očekuje Washington.

Gradnja plinovoda Sjeverni tok 2Plinovod Sjeverni tok 2 je pred završetkom, ali SAD je protiv njegovog korištenja

Samostalna politika prema Rusiji

Što se tiče Rusije i Laschet i Söder su protiv obustave gradnje plinovoda Sjeverni tok 2, što zahtijeva Washington. Laschet želi također da se atentat na ruskog oporbenog političara Alekseja Navaljnog, koji on oštro osuđuje, jasno odvoji od pitanja trgovine plinom. A Söder je posjetom Moskvi prije godinu dana nastavio tradiciju bavarskih premijera da vode vlastitu bavarsko-rusku trgovinsku politiku, koju ne opterećuju razlike u političkim mišljenjima.

Bella figura na međunarodnoj pozornici

Politički analitičari ne očekuju bitno drukčiju vanjsku politiku od one koju je vodila Angela Merkel, postao savezni kancelar Laschet ili Söder. Naprotiv, Thorsten Benner vidi kod obojice prije sklonost nastavku dosadašnje politike, pri čemu će, smatra on, naići na prepreke. „S jedne strane s obzirom da se kurs Angele Merkel ne može jednostavno nastaviti zbog proturječnosti, a s druge strane zato što će mogući koalicijski partner, osobito ako to budu Zeleni, inzistirati na promjeni kursa vanjske politike. Primjerice u politici prema Kini gdje je kancelarkina jednodimenzionalna automobilska vanjska politika Njemačkoj nanijela tešku štetu“, kaže Benner.

Markus Söder i Armin LaschetObojica će vjerojatno nastaviti politiku Angele Merkel

Varwick zaključuje: „Obojica su politički profesionalci koji dosad nisu imali vanjskopolitička težišta. (…) Ali, obojica će sigurno brzo otkriti vanjsku politiku kao važnu kancelarsku zadaću. Laschet ima više vanjskopolitičkog iskustva nego Söder, ali obojica su dobro umrežena na međunarodnoj razini. I obojica su podjednako sposobna da na međunarodnoj pozornici prave bella figura“, kaže Varwick.

Izvor

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime