PISjournal – Oproštajna balkanska turneja njemačke kancelarke Angele Merkel i predstojeći njemački izbori pažljivo se prate u čitavoj regiji jugoistočne Evrope. Većina zemalja zapadnog Balkana ima iste ciljeve i slične probleme: punopravno članstvo u Evropskoj uniji (EU) i istodobno gomilu domaćih izazova, od privrednih do korupcije, nedostatka reformi i etničkih napetosti.

Politika Njemačke i EU-a se stoga snažno reflektiraju i na domaće prilike i već sada se analizira šta će odlazak Angele Merkel s političke scene značiti za ovaj dio Evrope i mogu li se u tom smislu očekivati neke bitnije promjene.

Kada je konkretno riječ o Srbiji, Njemačka je ne samo jedan od najznačajnijih ekonomskih partnera nego i zemlja čiji se glas vidi kao presudan za proces evropskih integracija. Tome bi svakako trebalo dodati i jednu ličnu notu koju je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić unio u odnose s Angelom Merkel, što je vrlo često bio povod za oštre kritike oporbe u Srbiji. Dio srpske opozicije smatra da je Angela Merkel svojim blagonaklonim odnosom prema Aleksandru Vučiću i njegovim autokratskim potezima otežala oporbenu političku borbu i tako favorizirala vladajuću Srpsku naprednu stranku (SNS) u Srbiji.

Razumljiva je stoga znatiželja u Beogradu povodom njemačkih izbora, ističe za DW Marko Savković iz Beogradskog fonda za političku izuzetnost, „ali mi ćemo morati sačekati neko vrijeme nakon formiranja vlade kako bismo vidjeli hoće li se nešto promijeniti u politici prema Srbiji i zapadnom Balkanu u cjelini”.

Pritom, nastavlja Savković, „Trebalo bi analizirati jesu li se promijenili njemački interesi u regiji. Po mom mišljenju nisu, jer je Njemačka i dalje zainteresirana za stabilan zapadni Balkan koji ne proizvodi probleme, da je vrlo važna migrantska ruta pod kontrolom, a ujedno se bilježi i visok rast njemačkog privrednog prisustva u Srbiji. Mislim da će to ostati prioriteti i u budućnosti.“ kaže naš sagovornik.

Oproštajna podrška Vučiću

Kao neka vrsta pripreme za posjetu Angele Merkel Beogradu vide se susreti s austrijskim kancelarom Sebastianom Kurzom, ali i razgovori u Beogradu s visokim predstavnikom u Bosni i Hercegovini Christianom Schmidtom.

Kako za DW ocjenjuje Naim Leo Beširi, direktor Instituta za evropske poslove, „Angela Merkel dolazi u oproštajnu posjetu neposredno uoči izbora u Srbiji kako bi ponovo dala podršku Aleksandru Vučiću, a njeno prisustvo će predsjednik Srbije iskoristiti kako bi pokazao podršku Zapada i sve će to biti u svrhu predizborne kampanje“, kaže Beširi.

Direktor Instituta za evropske poslove smatra „da neće biti nikakvih tektonskih promjena u njemačkoj politici prema Srbiji, osim što će možda sada zemlje EU-a postati svjesnije da SNS i Aleksandar Vučić ne ispunjavaju dogovoreno već punih devet godina. Angela Merkel je za to vrijeme vjerovala da je stabilokratija važnija od unutarnjih prilika u Srbiji, očekujući možda da se pitanje Kosova trajno riješi, ali se ni to nije dogodilo”, napominje Beširi.

Marko Savković susret sa Schmidtom, također, vidi kao pripremu za posjet Angele Merkel i primjećuje kako je Vučić u jednom danu primio Schmidta i održao vanrednu konferenciju za medije na kojoj se pokušao ograditi od više politika koje se u drugim zemljama zapadnog Balkana doživljavaju kao problematične. „Tu konkretno mislim na ideju tzv., srpskog svijeta”, kaže Savković.

Odlazi Vučićev EU oslonac?

Možda je ključno pitanje, nakon političkog odlaska Angele Merkel, hoće li se i u kojoj mjeri sada promijeniti odnos cjelokupne EU prema Srbiji, konkretno prema vlasti Aleksandra Vučića. U Srbiji postoji snažna uvjerenost da je Merkel bila glavni oslonac Vučiću u EU i da je stoga u Srbiji i bilo teško s njim voditi ravnopravnu političku borbu.

Marko Savković ocjenjuje „da se taj odnos često simplificira, ali je to uvjerenje u svojoj biti tačno. Vučić je konstruktivnim nastupom oko Kosova u prvim godinama vlasti, a naročito držanjem tokom migrantske krize, na neki način zadužio Merkel. Vučić stalno ističe kako je ona tu uslugu vratila time što podržava Srbiju. Činjenica je i da su se ti susreti prorijedili u posljednjih par godina, te stoga mislim da se ova posjeta može promatrati i kao nedvosmislena podrška evropskoj perspektivi zapadnog Balkana“, navodi Marko Savković.

Aleksandar Vučić i Angela Merkel na samitu u Berlinu

Evropska unija, ipak, nije jedna homogena tvorevina, skreće pažnju Naim Leo Beširi i kaže kako je većina zemalja EU-a bila kritična prema onome što se događa u Srbiji, ali da je Njemačka zaista često smirivala te glasove, jer je stabilnost regije stavljala ispred svega. A što se tiče srpske oporbe, ona prije svega nije nudila ništa novo kada je riječ o Kosovu ili Bosni i Hercegovini, a pored toga bili su i vrlo kritični prema nekim reformskim zahtjevima koji su stizali iz EU-a. Nije stoga ni iznenađenje što odatle i nije stizala neka ozbiljnija podrška oporbi u Srbiji”, kaže Beširi.

Opozicija bi morala biti opreznija u svojim ocjenama, dodaje Marko Savković, „jer će jedna demokratska Njemačka biti potrebna svakom političkom akteru u Srbiji. Njemačka je i jedna od zemalja koja želi saslušati argumente opozicije, koji su, kada je riječ o stanju demokratije u Srbiji, vrlo jaki. Zato je potrebno da i oni nastupe proaktivno prema novoj njemačkoj vladi, ko god u njoj bio”, naglašava naš sagovornik.

Tirana i Beograd – (ne)običan izbor?

Činjenica da će Angela Merkel tokom oproštajne balkanske turneje posjetiti samo Beograd i Tiranu izazvala je nova pitanja, prije svega zašto su odabrane baš te dvije balkanske prijestolnice?

„Čini mi se da Angeli Merkel Aleksandar Vučić i Edi Rama djeluju kao njena čeda Berlinskog procesa koji ipak nije uspjela sprovesti do kraja. Bojim se zato da će njen odlazak s političke scene biti i kraj tog Berlinskog procesa, koji nikada nije ni bio zamišljen kao zamjena za članstvo u EU, nego kao neki regionalni motor reformi, koje bi onda dovele do članstva u EU“, ocjenjuje za DW Naim Leo Beširi.

Marko Savković kaže da je „teško odgovoriti na to pitanje, jer mogla je to biti i Bosna i Hercegovina koja je u nekoj permanentnoj krizi. Zanimljivo je i da ne ide na Kosovo, ne vjerujem da je to neko distanciranje od Kurtija (Aljbina, aktuelnog premijera), ali je zanimljivo da tamo ne ide. I na kraju ne znam zašto ne ide u Sjevernu Makedoniju, koja je vrlo nezasluženo gurnuta na začelje evropskih integracija“, zaključuje izvršni direktor Beogradskog fonda za političku izuzetnost.

Izvor

 

 

https://www.facebook.com/groups/489293809150217Pratite nas na Facebooku skeniranjem gornjeg koda pomoću mobilne kamere

 

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime