PISjournal Francis Perrin, direktor istraživanja u Institutu za međunarodne i strateške odnose, kaže da je Moskva vjerovatno htjela pokazati da je Rolling Stream 2, plinovod iz Rusije koji preko Baltičkog mora vodi do Njemačke, neophodan.

Druga mogućnost je interes koji ima Rusija od visokih cijena plina; kažnjavanje Evropljana zbog pokušaja diverzifikacije izvora plina i razvoja projekata uvoza LNG-a. Radost zbog nedostatka koherentnosti unutar EU, koja diže glas protiv fosilnih goriva, uključujući plin, a istodobno poziva na dodatne isporuke energije za koju tvrdi da je se želi riješiti. Sve ove hipoteze navode na pretpostavku da ruski lideri i Gazprom uopće nisu nezadovoljni trenutnim stanjem na tržištu plina.

Cifre računa za plin rastu diljem Evrope i čini se teško izvodivim spriječiti nagli skok cijena. Dok mnogi upiru prstom u Rusiju treba se zapitati: Šta u ovoj situaciji može poduzeti Evropa u sučeljavanju sa skokom cijena? U nastavku čitamo stajalište Francisa Perrina.
Koji su faktori koji povećavaju cijene plina u Evropi? Hoće li se ovo naglo povećanje dugoročno nastaviti?

Rast cijena prirodnog plina globalno je pitanje, no u međuvremenu Evropa je doista pogođena. Razlozi za ovo povećanje su naročito potražnja, ponuda i zalihe plina. Nakon što smo svjedočili razdoblju recesije 2020. godine, sada vidimo da globalna ekonomija rapidno raste, a podrška ovom rastu znači da će ove godine biti potrošeno mnogo više energije, uključujući prirodni plin, nego 2020. godine. Prema najnovijem izvještaju o tržištu plina koje je objavila Međunarodna energetska agencija, globalna će se potražnja za plinom 2021. godine povećati za 3,6% nakon pada za 1,9% u 2020. godini.

Tako će sa 4070 milijardi kubnih metara ove godine globalna potražnja plina premašiti 2019. godinu i postaviti novi rekord. Ovo povećanje nastavit će se i sljedećih godina, ali sporijim tempom. Pred ovom snažnom potražnjom, ponuda se našla u problemima. Pandemija Covid 19 ostavila je posljedice i smanjena su ulaganja što se čini logičnim s obzirom na smanjenje potrošnje i cijena u prošloj godini.

Osim pandemije 2020. godine neke od zemalja proizvođača suočile su se sa privremenim problemima. Možemo u tom smislu, prije nego na Rusiju, misliti na Sjedinjene Države kao najvećeg proizvođača gasa u svijetu i zemlju koja je pretrpjela štete uraganom Ida. Koncem avgusta, Meksički zaljev koji je glavni region proizvodnje hidrokarbona, pogođen je ovim uraganom i premda je proteklo više od mjesec dana, ipak se situacija još uvijek nije normalizirala. Zalihe gasa u Evropi, nakon relativno duge i hladne zime 2020–2021. godine, su na niskom nivou. Ove zalihe se moraju dopuniti primicanjem zime kupovinom dopunskog gasa uz povećanje cijene. I konačno, zbog atraktivnosti azijskog tržišta, Evropa prima manje pošiljki ukapljenog prirodnog gasa (LNG) koje prevoze brodovi.

Kako analizirate optužbe na račun Moskve, za koju se sumnja da je blokirala prijenos gasa s ciljem podizanja cijena? Koliko će Moskva imati koristi od ovog povećanja cijena između pritiska na pokretanje Stream-2 i mogućnosti da se Evropa okrene drugim dobavljačima?
Međunarodna agencija za energiju naglašava da se Rusija pridržava ugovora o plinu sklopljenih s Evropom, ali dodaje da je njen izvoz plina bio manji nego u 2019. godini. Ova Agencija, koja je povezana s Organizacijom za ekonomsku saradnju i razvoj i pokriva 30 zemalja, rekla je da bi Rusija mogla učiniti više i pozvala ju je da učini više u ovom napetom razdoblju.

Evo nekoliko objašnjenja. Moskva je vjerovatno htjela pokazati da je Rolling Stream 2, plinovod iz Rusije koji preko Baltičkog mora vodi do Njemačke, neophodan. Druga mogućnost je interes koji ima Rusija od visokih cijena plina; kažnjavanje Evropljana zbog pokušaja diverzifikacije izvora plina i razvoja projekata uvoza LNG-a. Radost zbog nedostatka koherentnosti unutar EU, koja diže glas protiv fosilnih goriva, uključujući plin, i istodobno poziva na dodatne isporuke energije za koju tvrdi da je se želi riješiti. Sve ove hipoteze navode na pretpostavku da ruski lideri i Gazprom uopće nisu nezadovoljni trenutnim stanjem na tržištu plina. Rusija je dokazani plinski div s najvećim rezervama, drugi najveći proizvođač nakon Sjedinjenih Država i prvi najveći izvoznik. Glasnogovornik Kremlja nedavno je pojasnio da je Rusija spremna povećati izvoz prema Evropi, ali da treba čekati i vidjeti šta će se uistinu dogoditi, i ukoliko dođe do povećanja izvoza, kada će se to dogoditi.

Vidimo da je Joe Biden u Sjedinjenim Državama blokirao povećanje cijena. Što Evropa može učiniti kako bi se nosila s rastom cijena?
Sjedinjene Američke Države najveći su proizvođač prirodnog plina na svijetu, a dok Evropska unija proizvodi malo plina, Sjedinjene Države postale su neto izvoznik plina. Osim toga, proizvodnja plina u EU-u opada (minus 60% u posljednjih deset godina), a regija je postala glavni uvoznik, uključujući LNG proizvode, iz Sjedinjenih Država. EU je stoga izloženija fluktuacijama na globalnim tržištima plina i onome što se događa izvan njezinih granica. Neke evropske zemlje trenutno poduzimaju korake na nacionalnoj ravni kako bi pomogle domaćinstvima ili pronalasku posla s ciljem rješavanja povećanja iznosa računa u osjetljivom političkom vremenu u kojem su cijene goriva i struje također u porastu.

Možemo posebno spomenuti Francusku (sa programom subvencioniranja energije od 100 eura za svaku porodicu) i Italiju. Evropska komisija, koja želi osigurati okvir za porezne ili subvencijske mjere za pomoć određenim sektorima, trebala bi što prije obavijestiti o tome šta se može učiniti u tom području. Ali treba reći, da EU, kratkoročno, ima malu manevarsku moć.

Izvor

Prethodni članakSamit Pokreta nesvrstanih uz rusko posmatranje u Beogradu
Naredni članakEU ipak prati novi kurs Bidenovog broda

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime