T-Fai Yeung

Šta stoji iza Bajdenove rekalibracije visokih uloga u Saudijskoj Arabiji?- Ako Mohammed bin Salman nastavi vladati u Saudijskoj Arabiji, a američko strateško oslanjanje na tu zemlju ostane nepromijenjeno, onda je poticanje Saudijske Arabije da prekine svoju dugogodišnju praksu kršenja ljudskih prava samo prazna priča.

Američka vanjska politika na Bliskom istoku za vrijeme Trumpove administracije često se kritizira kao dvostruka. S jedne strane, Trump je napustio Zajednički sveobuhvatni plan akcije (JCPOA), poznat i kao iranski nuklearni sporazum, i ponovo je uveo sankcije Iranu, iako je Međunarodna agencija za atomsku energiju potvrdila da je Iran u potpunosti u skladu s JCPOA. S druge strane, Trump nije izrekao nikakvu kaznu Mohammedu bin Salmanu (MBS), prijestolonasljedniku i faktičnom vladaru Saudijske Arabije, uprkos javnoj tajni koju je CIA zaključila da je odobrio ubistvo novinara disidenta Jamala Khashoggija u Istanbulu 2018. godine.

Iako je, novi američki predsjednik, Joe Biden, pokušao novim mjerama da ispravi ovo pogrešno, njegove geste nisu ušle u direktne kaznene mjere prema MBS-u kojima su se nadali zagovornici ljudskih prava.

Na kraju, Biden je zatečen između odbrane ljudskih prava i održavanja američkih strateških interesa na Bliskom istoku. Iako bi ovi potezi mogli biti opravdani, svojstveni rizici ne bi trebali biti umanjeni.

Biden se uveliko suprotstavio Trumpovom stavu prema Saudijskoj Arabiji obećavši zauzeti oštriji stav; opisujući Saudijsku Arabiju kao državu “pariju” na tragu američke predsjedničke kampanje.

Nakon inauguracije, Biden je pokušao pokazati kako njegove izjave nisu prazna obećanja. Na primjer, za manje od mjesec dana svoje administracije, Biden je povukao američku podršku Saudijskoj Arabiji u ratu s Jemenom zaustavljanjem prodaje oružja. Potom je 26. februara Bijela kuća deklasifikovala izvještaj CIA-e potvrđujući da je MBS zaista odobrio operaciju koja je dovela do ubistva novinara Jamala Khashoggija 2018. godine. Nakon toga, državni sekretar Antony Blinken izdao je “Khashoggi ban” za sedamdeset i šest neimenovanih Saudijaca i njihovih porodica.  Spekuliše se da su saudijski zamjenik šefa obavještajne službe i glavni pripadnici Snaga za brzu intervenciju, MBS-ov tim za ličnu zaštitu koji je izvršio Khashoggijevo ubojstvo, bili na spisku sankcija.

 

Vrijednosti i interesi u napetosti

Ipak, još uvijek je bilo kritika od mnogih zagovornika ljudskih prava, pa čak i članova Bidenove Demokratske stranke, jer su mjere učinkovito omogućavale osobi koja stoji iza ubistva da izbjegne bilo kakve posljedice. Još gore, administracija Bajdena nije mnogo učinila kako bi garantovala da će pokušati sprečiti da se takva kršenja ljudskih prava ponove.

Administracija Bidena branila je svoju odluku ističući da američka vlada rijetko nameće sankcije liderima čija država još uvijek ima normalne diplomatske odnose sa Sjedinjenim Državama, a Saudijska Arabija nije izuzetak. Drugo, naglasili su da će američko-saudijski odnosi biti “podešeni”, a ne “prekinuti”, što implicira da bi sankcioniranje MBS-a nesrazmjerno kaznilo Saudijsku Arabiju. Treće, iako nisu izravno sankcionirane, Sjedinjene Države su istakle da su MBS stavile po strani; Biden je odbio prihvatiti njegove pozive i uskratio prijestolonasljedniku pristup Bijeloj kući. Umjesto toga, prije objavljivanja obavještajnog izvještaja i najave “Khashoggi bana”, što je predstavljalo sramotu za Saudijsku Arabiju, Biden je izravno komunicirao s MBS-ovim ocem, osamdesetpetogodišnjim kraljem Salmanom bin Abdulazizom Al Saudom.

Izvor