Afganistan: Turska i SAD se približavaju dogovoru o misiji na aerodromu u Kabulu-Turski i američki zvaničnici približavaju se tehničkom sporazumu o osiguranju aerodroma u Kabulu nakon povlačenja NATO-a.
Ali ostaje malo neslaganja oko moguće uloge Turske u pružanju sigurnosti izvan objekta, rekli su za Middle East Eye dvije osobe upoznate s tim problemom.
Američka tehnička delegacija posjetila je Ankaru prošle sedmice i održala konsultacije sa zvaničnicima Ministarstva vanjskih poslova, ,Ministarstva odbrane i obavještajnih službi kako bi izradila okvir za tursko prisustvo na aerodromu u Kabulu, čija je dostupnost ključna za strane misije, grupe za pomoć i vladu Afganistana.
Predsjednici Recep Tayyip Erdogan i Joe Biden postigli su usmeni sporazum početkom ovog mjeseca kojim će se utvrditi da Turska preuzima sigurnost aerodroma nakon što se velika većina NATO snaga povuče iz Afganistana, što bi trebalo biti završeno sredinom jula.
Erdogan je zatražio finansijsku i logističku pomoć, kao i pomoć partnerskih zemalja.Turska vojska čuva aerodrom od 2013. godine, zajedno sa SAD-om, Mađarskom, Francuskom i drugim NATO saveznicima.
Aerodrom je spas za afganistansku vladu, koja je pretrpjela nekoliko velikih neuspjeha protiv talibana u glavnim okruzima, što je dovelo do izvještaja američke obavještajne službe koji kaže da bi se administracija mogla potpuno srušiti šest mjeseci nakon povlačenja NATO-a.
Dvoje ljudi upoznatih s tim problemom, koji su govorili pod uvjetom da ostanu anonimni zbog osjetljivosti teme, rekli su MEE-u da su turska i američka delegacija postigle međusobno razumijevanje o sljedećim pitanjima:
• SAD će pružiti vojnu i obavještajnu podršku turskim snagama
• SAD i NATO će preuzeti financijski teret za operaciju
• Turska će moći zatražiti dodatnu vojnu pomoć ako je potrebna• Turska neće poduzeti nikakvu borbenu misiju izvan aerodroma.
• Turska će moći dobiti sve strane partnere koje želi, a Ankari će biti dozvoljeno da angažira domaće savjetnike za sigurnost u vladi Afganistana.
U priopćenju NATO-a ranije ovog mjeseca obećano je da će osiguravati sredstva za osiguranje aerodroma, ispunjavajući turske uvjete, ali Ankara također traži raspoređivanje dronova, obrambene opreme i trupa iz drugih savezničkih zemalja.
Izvori su rekli, kako je prošle sedmice izvijestio Associated Press pozivajući se na američke zvaničnike, da se Washington dogovorio da iza sebe ostavi proturaketni, artiljerijski, minobacački (C-RAM) sistem, koji ima sposobnost koja turskoj vojsci nedostaje, da se suprotstavi talibanskim minobacačkim ili raketnim napadima.
Pentagon bi također ostavio nekoliko američkih vojnika na aerodromu da upravljaju sistemom za helikoptersku podršku.
Jedno od područja nesuglasica između Turske i SAD-a bilo je čuvanje diplomatskih konvoja koji se odvijaju između stranih misija i aerodroma.
Izvori sugeriraju da je Turska odbila pružati sigurnost samo za konvoje, ali će vjerovatno preuzeti zadatak ako druge zemlje poput SAD-a podijele teret.
Associated Press izvijestio je da se očekuje da će SAD zadržati oko 650 američkih vojnika u Kabulu kako bi osigurale sigurnost američkim diplomatama i aerodromu.
Trupe
Procjenjuje se da će oko 500 turskih vojnika i 200 tehničkog osoblja ostati u Afganistanu, što bi moglo biti dovoljno da Ankara učestvuje u misijama zaštite diplomatskih konvoja.
Turski ministar odbrane Hulusi Akar prošle sedmice rekao je u televizijskim razgovorima da Ankara, “za sada”ne treba slati dodatne trupe u Afganistan.
Izvori su za MEE rekli da je Ankara voljna angažirati domaće savjetnike za sigurnost da rade s afganistanskom vladom kako bi doprinijeli općem miru i sigurnosti Kabula, koji je narušen napadima, uglavnom samoubilačkim bombaškim napadima, za koje se sumnja da su poduzeli talibani.
„Konsultacije su uglavnom bile pozitivne. Nastavit ćemo razgovarati o tom pitanju ”, rekao je jedan turski zvaničnik za MEE.
Iako je Turska bila u bliskim odnosima s Afganistanom još od Otomanskog carstva, talibani su otvoreno protiv trajnog turskog prisustva u Kabulu otkad je američka vlada prvi put ukazala mogućnost, upozoravajući Ankaru da ne pravi “veliku grešku” .
Talibani su uglavnom izbjegavali napade na turske trupe otkako je NATO intervencija započela 2001. godine.
Turska vlada vidi priliku u Afganistanu da popravi svoj prekinuti odnos s Washingtonom, koji je u sukobu s Ankarom zbog kupovine ruskih raketnih sistema S-400 i elemenata svoje vanjske politike.
Washingtonski izvor prošle sedmice rekao je MEE-u da se Erdogan nadao da će za misiju u Afganistanu dobiti neke usluge od SAD-a zauzvrat.
“Istina je da je Turska uvijek imala historijski i prijateljski odnos s Afganistanom,” rekao je izvor. “Ipak, zauzvrat, Ankara želi solidne ustupke Washingtona, uključujući i pitanje S-400.”
Erdogan je ranije ovog mjeseca rekao da bi Turska mogla čuvati aerodrom s trupama iz Mađarske i Pakistana. Za mnoge je Pakistan zvučao kao razuman partner. Islamabad ima dugogodišnju vezu s talibanima, kao susjednom državom. Ali Mađarska je bila veliko iznenađenje.
Dva izvora upoznata s tim pitanjem rekla su da je i sama Mađarska izrazila spremnost da učestvuje u misiji, istakavši tu ideju na sastanku Erdogana i mađarskog premijera Viktora Orbana na samitu NATO-a ranije ovog mjeseca.
Turski zvaničnik rekao je da SAD i Turska još uvijek rade na mogućim partnerima i da nije donesena konačna odluka o tom pitanju.
