Agnes Kalamard, specijalna izvjestiteljica UN-a u sektoru nezakonitog i samovoljnog terora je izjavila da je teroristički akt nad generalom Qasemom Soleimaniyem pokazao “koliko je svijet bio blizu jedne velike i smrtonosne krize.”
I dok ne jenjavaju američke kritike na izvještaj specijalne izvjestiteljice UN-a o terorističkom aktu nad zapovjednikom iranske revolucionarne garde Sepah-e Pasdaran, Qasemom Soleimanijem, ova je izvjestiteljica u jednom drugom intervjuu upozorila na nastavak ovakvih terorističkih koraka Washingtona.
Al-Jazeera za englesko govorno područje je razgovarala sa Agnes Kalamard vezano za njen posljednji izvještaj o korištenju dronova u svijetu, s posebnim osvrtom na američki teroristički akt nad generalom Soleimanijem.
Al-Jazeera: Šta Vas je potaknulo da napišete ovakav izvještaj?
Kalamard: Tokom protekle godine, a i prije toga, sam razgovarala sa nekoliko eksperata o mojim tematskim izvještajima UN-u vezano za oružje, napose ono koje se testira ili koje je u procesu proizvodnje i razvoja, i konačno kako sačuvati osobe od samovoljnih ubistava. U tim izvještajima važan segment se odnosio na bespilotne letjelice ili dronove i više od 15 godina su specijalni izvještači UN-a upozoravali na ovo. Do januara ove godine mislila sam da ne mogu mnogo doprinjeti ovoj problematici, ali 3. januara 2020. kada su SAD izvršile napad dronom na jednog visokog državnog dužnosnika na teritoriju treće zemlje bez ikakvih neprijateljskih tenzija, sve se promijenilo.
Ovaj događaj je kada se radi o identitetu cilja, mjestu napada, o veoma složenim pravnim posljedicama proisteklim iz ovog napada i, naravno, njegovog utjecaja na mir i sigurnost, predstavljao jednu zabrinjavajuću i uočljivu promjenu. Napad na generala Soleimania me potaknuo da se pozabavim temom dronova. Kada se radi o ovome, tokom nekoliko posljednjih godina UN ali i drugi sudionici su zahtijevali da se uspostave pravila vezano za jedno nekontrolirano nadmetanje u proizvodnji, izvozu i upotrebi dronova.
Al-Jazeera: Šta su, po Vašem mišljenju, razlozi povećane upotrebe dronova?
Kalamard:Trenutno smo ušli u nešto što sam opisala kao drugi krug dronova, a koji karakteriše povećanje broja vladinih i nevladinih sudionika korisnika dronova; dronovi skrivenijeg djelovanja, brži, manji, smrtonosniji; dronovi čije djelovanje diktiraju timovi stacionirani hiljadama kilometara dalje.
Uprkos ovim promjenama kada se radi o broju sudionika – korisnika drona, ali i sa tehnološkog aspekta, mi kao pojedinci raspolažemo sa veoma malo informacija o korištenjima dronova. Uglavnom se radi o tajnim operacijama koje se minimalno ili nikako ne nadgledaju i stoga korištenje dronova iziskuje male političke troškove za političare i vojske jer nema potrebe za angažiranjem vojnih snaga, a oni koji rukovode takvim operacijama nisu izloženi gotovo nikakvoj opasnosti. Stoga su dronovi oružje 21. st., naravno njihov utjecaj i smrtonosnost je stvarna.
Istraživanja pokazuju da je upotreba dronova štetna po društva koja su izložena takvom djelovanju. Treba se puno više govoriti o upotrebi i utjecaju dronova na temelju istraživanja, javnih rasprava i informacija o strategiji koju je nužno primjeniti u upotrebi dronova.
Al-Jazeera: U svom ste izvještaju objavili da su dronovi pokazatelji ključnih pitanja o asimetričnim ratovanjima, čuvanju ljudskih života u sukobima i antiterorističkim operacijama. Zašto je to tako?
Kalamard: Dronovi pripadaju zajedničkom segmentu antiterorističkih operacija i onoga što zovemo konvencionalnim ratovima. Naoružani dronovi političare i vojnike dovode u nedoumicu i zabludu zbog svoga dejstva, preciznosti, snage koordiniranosti. Tako se upotreba dronova smatra jednim vidom napada i operativnog djelovanja.
Drugi razlog je taj što će se ratovi voditi bez krvoprolića i bez boli jer će – oslanjajući se na dronove –sprovoditi se nasilje s velike udaljenosti i bez ikakvih stvarnih žrtava. Dronovi svojim korisnicima pružaju mnogobrojne i bez presedana asimetrične povlastice a imat će i ograničeno razaranje.
Al-Jazeera: Kakvo treba biti prihvatanje odgovornosti i kakva trebaju biti obrazloženja na nezakonitu upotrebu vojnih dronova?
Kalamard: Dronovi nisu nezakonito oružje. Ono što se treba regulirati jeste tehnološka proizvodnja i njihovo korištenje. Upotreba dronova treba biti usklađena sa odredbama tri vida zakona: zakon o samoodbrani, međunarodni zakon o ljudskim pravima i međunarodni humanitarni zakon.
Na praktičnoj ravni veoma rijetko se događa prihvatanje odgovornosti i obrazloženje. Veoma je mali broj žalbi koje ulažu žrtve napada dronom a i te žalbe ne nailaze na plodno tlo jer sudovi tvrde kako nemaju nikakvog zakonskog uporišta da istražuju transteritorijalna djelovanja (djelovanja na teritoriji trećih zemalja). Kao što je objašnjeno u izvještaju tema prihvatanja odgovornosti i pružanja objašnjenja iziskuje tri obaveze ili tri optužbe:
Prvo, da se to izdigne na međunarodnu ravan. Ali nužno je da Međunarodna zajednica donese čvrste i oštre standarde vezano za proizvodnju, izvoz i upotrebu dronova. Također nužno je da međunarodni mehanizmi odlučivanja i zemlje članice – kada se radi o upotrebi dronova – međusobno razmjenjuju mišljenja i konsultacije i da, generalno uzev, razgovaraju o svakoj tvrdnji država da one “u samoodbrani” poduzimaju takve korake (upotreba dronova).
Drugo, kada se radi o davanju odgovora potreban je upliv parlamenata zemalja proizvođača, izvoznika i korisnika dronova. Oni trebaju biti spremni da igraju jednu veoma snažniju ulogu i da potvrđuju smrtonosnu upotrebu dronova i da podrobno se posvete njihovoj preciznosti.
Treće, upliv pravosuđa: sudovi moraju biti spremni da objave da postoji mogućnost da jedna država preuzima odgovornost – sa aspekta konvencije o ljudskim pravima – da sprovede sudski postupak nad jednom zemljom u procesu koji se dogodio izvan njene teritorije i da napadi dronom i njihovi ciljevi moraju biti sudski sankcionisani od strane sudova one zemlje koja te napade izvodi.
Al-Jazeera: Šta nam ubistvo generala Soleimanija govori o poziciji svijeta?
Kalamard: Ubistvo generala Soleimanija pokazuje do koje mjere se svijet približio jednoj velikoj i smrtonosnoj krizi i to nam treba biti jedno jasno upozorenje. Međunarodna je zajednica sada suočena sa ovom realnom perspektivom da će zemlje vjerovatno sa strateškog aspekta posegnuti za izborom fizičkog uništenja visokih vojnih dužnosnika izvan okvira onoga što predstavlja ‘jedno poznato i uobičajeno ratovanje’ te da će nastojati takvo ubistvo opravdati nazivajući ‘teroristom’ svakoga ko predstavlja potencijalnu prijetnju ili ko bi to mogao biti u budućnosti.
Generalno uzev, upotreba dronova je pokazatelj natjecanja u naoružanju što predstavlja iznimnu opasnost za sve. Ovo natjecanje se odvija usred kontinuiranih i opetovanih napada protiv elementarnih principa čovječnosti. Škole i bolnice su stalne mete zaraćenih strana; napadaju se aktivisti za ljudska prava, izvještači i oni koji su u egzilu i oni nisu sigurni čak ni u inostranstvu i stalno su izloženi prijetnjama i uznemiravanjima, a ponekada dođe i do ubistva. Postoji opasnost da postane normalno da se na rat gleda kao na jedan legalni i nužni pratilac mira. Mi moramo učiniti sve što je u našoj moći da se suprotstavimo ovom smrtonosnom načinu djelovanja.
