PISjournalIzraelski režim još uvijek računa gubitke nastale usljed operacija jemenskog pokreta Ansarullah kada su im zaplijenjena 3 trgovačka broda.Ova zapljena,prema riječima stručnjaka,odrazit će se na ekonomiju.

Bizportal, izraelski list,navodi da napadi iz Jemena, ali i prijetnje utiču na cijenu uvezene robe na okupirane teritorije, dodajući da su osiguravajuće i transportne kompanije koje moraju da koriste moreuz Bab-el-Mandeb povećale cijene karata, i time nametnule dodatne troškove u svakodnevnom životu u Izraelu.

Prema pisanju lista, izjave uvoznika, uključujući i uvoznike automobila, pokazuju da su troškovi uvoza značajno porasli, posebno otkako su Jemenci najavili da će nastaviti sa napadima na izraelske ciljeve u Crvenom moru i luci Eilat na krajnjem jugu okupiranih teritorija.

U posljednjem slučaju, zapljena izraelskog broda Galaxy Leader,koji je prevozio automobile, pokazala je da su jemenske prijetnje bile ozbiljne i da prisustvo američke pomorske flote u Crvenom moru ne može zaštiti izraelske brodove.

List je priznao da su mnoge kompanije sada suočene s rizikom od kašnjenja u isporuci robe, a jemenski napadi u znak podrške Gazi nanijeli su veliku štetu kako direktno izraelskom režimu tako i brodovima koji prolaze vodama u blizini jemenskih granica.

Bizportal dodaje da je, na primjer, brodarska kompanija ZIM preventivno pomjerila rutu svojih brodova sa istoka prema Izraelu kako bi mogla garantovati sigurnost svojoj posadi, plovilu i robi.

Iz kompanije su najavili da zbog ove promjene rute treba očekivati ​​da će se povećati vrijeme transfera robe od mjesta utovara pa sve do izraelskih luka,odnosno okupirane palestinske teritorije.

Ne zna se koliko će kasniti isporuka robe u Izrael, ali prema procjenama kasnit će između dvije i tri sedmice, što je otprilike duplo više od uobičajenog vremena.

Pozivajući se na alternativnu rutu za brodove koji su krenuli prema izraelskim lukama preko Roga Afrike, novinska web stranica Globes je objavila da bi brodovi koji mijenjaju uobičajenu rutu Crvenog mora trebali ploviti dodatnih 18 dana da stignu do svog odredišta.

Bizportal priznaje da će takva promjena rute dovesti do poskupljenja uvozne robe, dodajući da će više potrošačke cijene značiti i veću inflaciju i uticati na odluke o kamatnim stopama u budućnosti.

Donedavno su brodarske kompanije, uključujući ZIM, prevozile automobile iz Azije, posebno Japana, Koreje i Kine, do izraelskih luka za manje od deset dana. Sada potrošači strahuju od poskupljenja u automobilskoj industriji, jer automobili iz ovog dijela Azije zauzimaju važan dio izraelskog tržišta automobila, a ZIM je u partnerstvu sa japanskom kompanijom glavna strana koja isporučuje automobile izraelskom režimu.

Jedan od faktora koji dovode do očekivanja poskupljenja cijena automobila je strah i oprez osiguravajućih kompanija jer moraju očekivati ​​velike štete zbog pojačanih napada na brodove mada i preusmjeravanje ruta može imati svoje opasnosti,jer se tada mogu naći na meti pirata,naročito somalijskih.

Neke kompanije su čak jasno stavile do znanja da više nisu zainteresirane za osiguranje brodova, ili u najboljem slučaju traže veće cijene osiguranja.

Općenito, ono što će doći u narednim danima ovisi o dometu i vremenu proširenja rata u Gazi.

Na sajtu izraelske kompanije za ekonomske analize Globes objavljen je uticaj blokiranja prelaska izraelskih brodova preko Crvenog mora s naglaskom da to ima ozbiljne posljedice po ekonomiju.

Pozivajući se na izvore iz automobilske industrije, Globes procjenjuje da će blokiranje prolaska brodova koji idu u Izrael kroz Crveno more udvostručiti vrijeme plovidbe sa istoka i značajno uticati na cijene uvezenih vozila.

Kako navodi ovaj list, nakon pregovora sa visokim zvaničnicima jedne odbrambene organizacije o statusu napada na izraelske brodove, kompanija je odlučila da promijeni rutu.

Ako se nastavi s blokadom pomorskog puta i izvoza sa istoka, ovo pitanje će imati sveobuhvatan negativan uticaj na izraelsku ekonomiju, posebno na uvoz sirovina i proizvoda široke potrošnje koji su potrebni izraelskom industrijskom sektoru. To, pak, uzrokuje štetu izvozu i značajno povećanje inflacije, navodi Globes koji citira izraelskog zvaničnika u sektoru logistike.

Pošto Izrael prostorno nije velika država a zbog rata u Gazi nalazi se u geopolitičkoj izolaciji on je u punoj ovisnost o pomorskoj trgovini sa ostatkom svijeta. Zato je Tel Aviv decenijama pokušavao da preuzme vlasništvo nad velikim brodarskim kompanijama.

Mnoge velike brodarske kompanije imaju svoje urede u Izraelu. Na primjer, Ungar’s Ray Shipping upravlja nizom PCTC brodova koji prevoze gotova vozila, kao i tankerima i brodovima za različite vrste tereta. Marine Traffic, web stranica koja prati globalnu plovidbu, u utorak je izvijestila da dva izraelska broda, Hermes Leader i Glovis Star, koji su bili gađani uz obale Jemena, pripadaju Ungarovoj kompaniji Ray Shipping.

Izraelski biznismen Idan Offer jedan je od najvećih svjetskih brodovlasnika. Forbes izvještava o njegovoj neto vrijednosti od 14 milijardi dolara i računa da njegova flota uključuje 200 tankera, kontejnera i brodova za prijevoz automobila. On također drži udjele u francuskoj brodarskoj kompaniji LNG Coolco.

Pored Ofera, u izraelskom režimu posluju i istaknute brodarske kompanije, uključujući XT shipping.

Brodarska kompanija ZIM je najbliže povezana s izraelskom vladom, jer vlada u njoj ima posebni državni udio koji omogućava Tel Avivu da osigura pristup brodskoj mreži “u hitnim slučajevima ili u svrhe nacionalne sigurnosti ” kada privatne kompanije odbijaju da pruže usluge.

ZIM ima flotu od 129 kontejnerskih nosača, 16 auto-prevoznika i 33 unajmljena broda. Izvršni direktor ZIM-a Eli Glickman usred rata u Gazi rekao je: “Uprkos ratnim izazovima, pomorske operacije kompanije nastavljaju se bez prekida svugdje, uključujući i iz Izraela.”

Ipak, ZIM već neko vrijeme priznaje negativne utjecaje političke situacije u izraelskom režimu na svoje dionice, a sada su zvaničnici kompanije još više zabrinuti zbog sigurnosnih rizika za svoje brodove i daljeg pada vrijednosti njihovih dionica.

Ekonomska nestabilnost izazvana ratom, posebno na tržištu ponude i potražnje, pokazuje da je poremećaj u vanjskotrgovinskoj razmjeni ozbiljan i da izraelska vlada nije uspjela da otkloni negativne posljedice napada na svoju pomorsku saobraćajnu mrežu.

Kako se rat nastavlja, izraelski režim se suočava sa najgorim ekonomskim uslovima u posljednjih 50 godina. Rat je osakatio mnoge njegove ekonomske sektore, smanjio potražnju potrošača, a radna snaga je ozbiljno opala jer je vojska povukla stotine hiljada radnika i mobilisala ih u rezervne snage.

Ekonomski podaci objavljeni ovog mjeseca pokazuju da već drugi mjesec zaredom, dok su cijene nekih dobara poput voća, povrća i odjeće porasle i time utiču na troškove života, krah pogađa važne sektore poput stanovanja. U međuvremenu, ekonomista Morgan Stanleya Georgi Deyanov daje 40 % šanse da izraelska centralna banka snizi kamatnu stopu.

Podsjećamo da je Izrael u 50-dnevnom ratu sa Hamasom 2014. godine imao gubitak oko 3.5 miliona šekela što u dolarima iznosi oko 880 miliona.

Prema Sky News Arabia, 9. oktobra, dva dana nakon operacije Hamasa, izraelska centralna banka je prodala 30 milijardi dolara deviznih rezervi kako bi spriječila daljnji gubitak vrijednosti šekela u odnosu na američki dolar, međutim, za manje od dvije sedmice, šekel je izgubio oko 4,8 posto svoje vrijednosti, što je rekordno nizak nivo od 2015. godine.

Ekskluzivno PISjournal