PISjournal – Donald Trump namjerava putovati u Saudijsku Arabiju. To će biti njegovo prvo inostrano putovanje u novom predsjedničkom mandatu. Trumpu sada, najviše od svega, treba uspjeh – nešto čega je ostvario vrlo malo tokom protekla dva i po mjeseca svog mandata.
Trump nije uspio okončati rat u Gazi ili, onako kako je obećavao, osloboditi izraelske taoce. Uz njegov pristanak, u Gazi su otvorena vrata pakla, ali nijedan mir nije postignut brzo. Trumpov plan o kolektivnom preseljenju Palestinaca iz Gaze u Jordan, Egipat ili bilo gdje drugo na svijetu, zasad je propao. U Libanu, također, još uvijek postoji mogućnost izbijanja rata.
Trump je Ameriku primorao na novi rat – u Jemenu. Jemen se svakodnevno nalazi na meti američkog bombardovanja, no nije poznato do kad će se te operacije nastaviti. Ansarullah je ponovo započeo pomorske operacije u Jemenu zbog ponovnog početka izraelskih napada na Gazu, što Trump nije uspio spriječiti. Trump nije ostvario uspjeh ni po pitanju rata između Rusije i Ukrajine. Taj rat se trebao okončati čim on dođe na vlast, ali sada zvaničnici njegove vlade kažu da nema naznaka ni o prekidu vatre u narednih nekoliko mjeseci, a kamoli primirju.
Trump je, također, dao određena obećanja o pripajanju Kanade, Grenlanda i Panamskog kanala američkom tlu, koja vjerovatno neće dovesti ni do čega. Sve tri Države: Kanada, Danska i Panama čvrsto stoje naspram Amerike.
Trump ni u ekonomiji nema naročito uspješan dosije. Vrijednost američke berze je pala za više od 11 triliona dolara u posljednja dva mjeseca. Globalna prodaja mnogih američkih kompanija, poput Tesle, zabilježila je značajan pad. U Kanadi, Danskoj i nekoliko drugih zemalja započeli su pokreti bojkota američke robe. Štaviše, tarifni rat koji je pokrenuo prati mračni horizont inflacije i recesije. Također, otpuštanje velikog broja službenika savezne vlade moglo bi lišiti američku ekonomiju kupovne moći, što ne bi značilo ništa drugo nego povećanje recesije.
Mnoge zemlje također planiraju otkazati ili smanjiti narudžbe američke robe i usluga, posebno u vojnoj oblasti. Portugal je objavio da više nema namjeru da kupi avione F-35. Kanada govori o obustavi isporuka F-35 i pronalaženju određene zamjene. Danska također oklijeva oko kupovine većeg broja istih aviona. Evropski stav o oružju se promijenio u smjeru oslanjanja na vlastite snage i smanjenja kupovine oružja od Sjedinjenih Američkih Država. Trump također daje obećanja u vezi s Islamskom Republikom Iran, poput onoga da će je dovesti na koljena. Ali, budući da je jasno da Islamska Republika Iran neće takojednostavno, a ni brzo pasti na koljena, rat je jedina opcija, od koje i sam Trump kaže da se želi udaljiti.
Može li Trumpovo putovanje u Saudijsku Arabiju donijeti neke veće uspjehe i postignuća? Mislim da postoji temeljna sumnja za to.
– Prvi Trumpov zahtjev od Saudijske Arabije je da ga prati u vojnoj operaciji protiv Irana. No, jasno je da je principijelna politika Rijada zasnovana na udaljavanju od sukoba između Irana i SAD-a. Saudijska Arabija ne vidi interese u ratu između Izraela i Irana niti Amerike i Irana. Nasuprot tome, izbijanje takvog rata nosi nestabilnost i nesigurnost međunarodnih plovnih puteva i povećanje ekonomskog rizika po Saudijsku Arabiju, što nije u skladu s njenim interesima.
– Drugi Trumpov zahtjev od Saudijske Arabije je izvođenje vojnih operacija protiv jemenskog Ansarullaha. Rijad se neće složiti ni s tim značajnim pitanjem. Saudijska Arabija je ranije sedam godina ratovala protiv jemenskog Ansarullaha, snaga koje podržava Iran, ali Amerika je umjesto podrške Saudijskoj Arabiji, uvela Rijadu embargo na oružje u posljednjim godinama rata. Saudijska Arabija je nekoliko puta bila na pragu osvajanja Hudeide ili drugih jemenskih tačaka, ali je pod američkim pritiskom bila primorana obustaviti operacije.
Jasno je da Saudijska Arabija ovog puta neće dopustiti da se SAD igra s njom, jer nema namjeru da igra ulogu štita i smanjuje troškove Amerike i Izraela.
Treći Trumpov zahtjev od Saudijske Arabije je uspostavljanje službenih odnosa s Izraelom i pristupanje Abrahamskom sporazumu. U trenutnim okolnostima, to bi i po saudijskom mišljenju bilo beznačajno. Izrael nastavlja vršiti agresiju na arapske zemlje i okupirati ih. U Siriji je izraelsko djelovanje izmaklo kontroli niti u Gazi i Zapadnoj Obali ima granica njegovim postupcima. Saudijci o zvaničnom priznavanju Izraela mogu misliti samo onda kada se ostvari barem dio prava palestinskog naroda i kada se osnuje palestinska država na teritoriji Gaze i Zapadne obale. Bez toga, Saudijska Arabija nema nikakve koristi od uspostavljanja takvih odnosa. Izrael je taj kojem trebaju odnosi sa Saudijskom Arabijom, a ne obrnuto.
Četvrti Trumpov zahtjev od Saudijske Arabije je da se pridruži Trumpovom planu u vezi Gaze, baš kao što Ujedinjeni Arapski Emirati tajno podržavaju njegov plan. Ali, Saudijci to nikada neće učiniti. Prisilno raseljavanje naroda jedne teritorije je međunarodni zločin koji predstavlja flagrantno kršenje osnovnih ljudskih prava. Saudijska Arabija se tome neće pridružiti.
Peti Trumpov zahtjev od Saudijske Arabije bit će o naftnom tržištu. Trumpov ekonomski tim je naslijedio određenu inflaciju iz Bidenovog mandata, a uz carinski rat se pretpostavlja povećanje inflacije. Smanjenje cijene nafte i povećanje njene svjetske proizvodnje može pomoći u smanjenju inflacije u Americi. Ipak, odluku o povećanju proizvodnje nafte donio je sam OPEC. Mogućnost povećanja pritiska sankcija protiv Irana i smanjenje prodaje njegove nafte stvorila bi prazninu od 2 miliona barela, a OPEC je postigao dogovor o njenoj nadoknadi. Ako se u vezi toga postigne određeni uspjeh, on nema mnogo veze s Trumpom. Naravno, cijena nafte može značajno opasti zbog moguće ekonomske recesije u SAD-u. Bilo kako bilo, Saudijska Arabija ne može prihvatiti da svjetska cijena nafte opadne u velikoj mjeri i dostigne cijenu oko 40 dolara, koliko želi Trump, jer takva cijena ni u kom slučaju ne bi bila prihvatljiva za saudijsku ekonomiju.
Šesti Trumpov zahtjev od Saudijske Arabije je ulaganje od 600 milijardi dolara ili možda trilion dolara u SAD-u. Svakako, Trump pod ulaganjem misli na kupovinu američke robe i usluga. Ne zna se da li Saudijska Arabija ima toliki višak sredstava da ih u kratkom vremenu uloži u Sjedinjenim Državama i kupi američku robu. Osim toga, da li bi američka ekonomija imala kapacitet za upijanje te količine novca u kratkom vremenskom periodu? Osim toga, da li bi takvo ulaganje, u toj količini, u Americi bilo privlačno Saudijcima s ekonomskog i sigurnosnog aspekta? Postoji velika mogućnost da će Saudijci dati određena obećanja Trumpu, ali da će njihovo ispunjenje biti odgođeno dok Trumpov mandat ne istekne. Američka ekonomija uz horizont carinskog rata, recesije i inflacije, bit će manje privlačna za ulaganja.
Trumpov sedmi zahtjev vjerovatno će biti povezan s odnosom Saudijske Arabije s Kinom; da Saudijska Arabija treba smanjiti svoje odnose s Kinom, posebno po pitanju sigurnosti, pa čak i usporiti svoju ekonomsku saradnju s tom zemljom. Međutim, jasno je da će Saudijska Arabija poduzeti uravnoteženu saradnju sa svim zemljama, uključujući i Kinu. Trumpovi postupci su učinili Ameriku nepouzdanim partnerom. Trumpovi stavovi o Ukrajini i NATO-u, te njegov iznenadni zaokret prema Rusiji, naveli su Saudijsku Arabiju da shvati da ne bi trebala odjednom „staviti sva svoja jaja u američku korpu“.
Saudijsku Arabiju Saudijsku Arabiju Saudijsku Arabiju Saudijsku Arabiju Saudijsku Arabiju Saudijsku Arabiju Saudijsku Arabiju
Ekskluzivno PISjournal
