Američki Vrhovni sud podržava zakone o glasanju u Arizoni koji se smatraju diskriminacijskim prema manjinama-Američki Vrhovni sud podržao je dva kontroverzna izborna zakona u državi Arizoni za koja mnogi tvrde da otežava manjinama u glasanju.
Smatran “najvažnijim zakonom o građanskim pravima” u zemlji, Zakon o biračkim pravima iz 1965. godine u četvrtak je zadobio snažan udarac jer ga je američki Vrhovni sud praktički pocijepao na komade.
Jedan od dva zakona zabranio je prikupljanje glasačkih listića u odsustvu bilo kome osim srodnicima ili starateljima, dok je drugi zakon odbacio bilo koji listić prijavljen na pogrešnom području.
Iako Demokrati tvrde da zakoni diskriminiraju indijanske, latinoameričke i afroameričke glasače,Republikanci su i dalje nastavili pružati podršku.
Ranije je Savezni žalbeni sud presudio da zakoni imaju nejednak utjecaj na manjinske glasače u jugozapadnoj državi i da nije bilo dokaza o prevari koji bi opravdali njihovu upotrebu.Ali, američki Vrhovni sud u četvrtak je vratio zakone, rekavši da je nejednaki utjecaj na manjine u ovom slučaju bio relativno slab, te da države ne moraju čekati da se dogodi prevara prije donošenja zakona.
U svojoj presudi, sudija Samuel Alito rekao je da zakon zahtijeva “jednaku otvorenost” prema procesu glasanja. “Puke neprijatnosti ne mogu biti dovoljne za dokazivanje kršenja” zakona, napisao je.
“Prema zakonu o glasačkim mjestima u Arizoni,naglašena je potreba da glasači koji glasaju lično na dan izbora moraju to učiniti na mjestima koja im se dodijele,”napisao je.”Potreba da se identificira vlastito glasačko mjesto i potom odlazak na to mjesto za glasanje ne premašuje uobičajeni teret glasanja.”
Dalje je rekao da su ovi zadaci “tipični primjeri uobičajenog tereta glasanja”.
U žarkom neslaganju, sudija Elena Kagan rekla je “Sud ne bi trebao tako tumačiti i primjenjivati statute.”Ono što je tragično ovdje je da je Sud (još jednom) preinačio – kako bi oslabio – statut koji stoji kao spomenik američkoj veličini i štiti od njegovih najnižih impulsa”, napisala je.
“Ono što je tragično je da je Sud oštetio statut osmišljen da donese ‘kraj diskriminaciji u glasanju’.
Američki predsjednik Joe Biden u izjavi je izrazio “duboko razočaranje” zbog presude, tvrdeći da je Vrhovni sud u samo osam godina “nanio ozbiljnu štetu dvjema najvažnijim odredbama Zakona o biračkim pravima iz 1965. . ”
“Nakon svega što smo prošli da bismo ostvarili obećanja ove nacije svim Amerikancima, trebali bismo u potpunosti provoditi zakone o biračkim pravima, a ne oslabljivati”, rekao je.
“Iako ovaj široki napad na glasačka prava nažalost nije bez presedana, on poprima nove oblike. Više se ne radi samo o borbi oko toga ko će glasati i olakšavanju glasačima s pravom glasa već o tome ko treba brojati glasove i da li se Vaš glas uopće računa “, dodao je američki predsjednik.
Presuda će vjerovatno zagovornicima glasačkih prava znatno otežati osporavanje diskriminatornih zakona o glasanju u SAD-u, posebno prema Odjeljku 2 Zakona o biračkim pravima, koji zabranjuje politike glasa koje rezultiraju rasnom diskriminacijom.
Nakon što je sud 2013. ukinuo ključnu odredbu zakona koja je zahtijevala da državne i lokalne samouprave s istorijom rasne diskriminacije pri glasanju dobiju savezno odobrenje prije bilo kakvih promjena u postupcima glasanja, jedina zaštita za glasačka prava koja je ostala u zakonu bila je u Odjeljku 2.
“Mislim da je sud također dao pokriće državama koje se oslanjaju na izgovor za navodnu prevaru kako bi opteretile prava obojenih i indijanskih glasača”, izjavio je Sean Morales-Doyle, stručnjak za glasačka prava u Brennan Center for Justice for New Pravni fakultet Univerziteta York, a citirao ga je NBC.
Sherrelyn Ifill, predsjednica i direktorica savjetnika NAACP-ovog fonda za pravnu odbranu i obrazovanje, rekla je u tvitu da se “bore protiv državnih napora da potkopaju snagu glasa crnaca još od Pokreta za građanska prava.”
„Borimo se protiv državnih napora da podriju snagu glasa crnaca još od Pokreta za građanska prava,i u tom kontekstu, Vrhovni sud je ponovo uništio ključnu odredbu Zakona o biračkim pravima,“napisano je u tvitu.
