Michae Robbins, Amaney A. Jamal, Mark Tessler

PISjournalOktobar 2023. godine je bio prekretnica ne samo za Izrael već i za arapski svijet.

Hamasov napad dogodio se baš onda kada se činilo da se u regionu pojavljuje novi poredak. Tri godine ranije, četiri članice Arapske lige – Bahrein, Maroko, Sudan i Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE), pokrenule su procese normalizacije svojih diplomatskih odnosa s Izraelom. Kako se ljeto 2023. bližilo kraju, najvažnija arapska zemlja koja još uvijek nije priznala Izrael, Saudijska Arabija, također se činila spremnom na taj korak.

Hamasov napad i izraelska razorna vojna operacija u Gazi blokirali su put ka normalizaciji. Saudijska Arabija je izjavila da neće nastaviti sa dogovorom o normalizaciji sve dok Izrael ne preduzme jasne korake da olakša uspostavljanje palestinske države. Jordan je opozvao svog ambasadora u Izraelu u novembru 2023., a posjeta izraelskog premijera Benjamina Netanyahua Maroku planirana za kraj 2023. nije se ni desila. Arapski lideri oprezno promatraju kako se njihovi građani glasno protive ratu u Gazi. U mnogim arapskim zemljama hiljade ljudi izašlo je na proteste protiv Izraela i humanitarne krize koju je izazvao. Demonstranti u Jordanu i Maroku također su pozvali na prekid mirovnih sporazuma svojih zemalja s Izraelom, izražavajući frustraciju što njihove vlasti ne slušaju narod.

Sedmi oktobar bi se mogao pokazati kao prekretnica i za Sjedinjene Države. Zbog rata u Gazi, arapsko javno mnijenje oštro se okrenulo protiv najjačeg izraelskog saveznika, Sjedinjenih Država,što predstavlja razvoj događaja koji bi mogli ograničiti napore SAD-a ne samo da pomognu u rješavanju krize u Gazi, već i da obuzdaju Iran i ograniče sve veći utjecaj Kine na Bliskom istoku. Od 2006. Arab Barometer, nestranačka istraživačka organizacija koju vodimo, provodi dvogodišnja nacionalno reprezentativna istraživanja javnog mnjenja u 16 arapskih zemalja, prikupljajući stavove običnih građana u regiji koja ima malo istraživanja javnog mnijenja. Nakon invazije Sjedinjenih Država na Irak 2003. godine, druge ankete su stalno otkrivale da malo običnih arapskih građana ima pozitivne stavove o Sjedinjenim Državama. Do 2022., međutim, njihovi stavovi su se donekle poboljšali, a najmanje trećina ispitanika u gotovo svim zemljama koje je Arab Barometer anketirala potvrdila je da imaju „veoma pozitivno“ ili „donekle pozitivno“ mišljenje o Sjedinjenim Državama.

Ali istraživanja koja smo sproveli u pet zemalja krajem 2023. i početkom 2024. pokazuju da je položaj Sjedinjenih Država među arapskim građanima dramatično opao. Anketa u Tunisu provedena djelimično prije, a djelimično nakon 7. oktobra snažno ukazuje da je do ove promjene došlo kao odgovor na događaje u Gazi. Možda je još više iznenađujuće to što su istraživanja također jasno pokazala da je gubitak Sjedinjenih Država bio dobitak za Kinu. Prema našim nedavnim istraživanjima,stavovi arapskog mnijenja u vezi Kine su postali pozitivniji što nam govori da se situacija u arapskom svijetu mijenja. Međutim, na pitanje da li je Kina poduzela ozbiljne napore da zaštiti palestinska prava, mali broj ispitanika se složio. Ovaj rezultat sugeriše da arapski stavovi odražavaju duboko nezadovoljstvo Sjedinjenim Državama, a ne konkretnu podršku kineskoj politici prema Gazi.

U narednim mjesecima i godinama, američki lideri nastojat će da okončaju sukob u Gazi i pokrenu pregovore za trajno rješenje izraelsko-palestinskog sukoba. Sjedinjene Države se također nadaju da će zaštititi međunarodnu ekonomiju štiteći Crveno more od Hutija i da će ograničiti Iran i Kinu. Međutim, da bi postigao bilo koji od ovih ciljeva, Washingtonu je potrebno partnerstvo arapskih država, nešto što će biti teže postići ako arapsko stanovništvo ostane tako skeptično prema američkim ciljevima na Bliskom istoku.

Američki analitičari i političari često impliciraju da ono što ponekad prezirno nazivaju “arapskom ulicom” ne bi trebalo biti od značaja za američku vanjsku politiku.Oni smatraju da bi, zbog toga što je većina arapskih lidera autoritarna i ne mari mnogo za javno mnijenje, američki kreatori politike trebali dati prednost sklapanju dogovora sa arapskim moćnicima umjesto dobijanja simpatija arapskih građana.Međutim,mišljenje da arapski lideri nisu ograničeni javnim mnijenjem je mit. Arapsko proljeće srušilo je vlade u četiri zemlje, a rasprostranjeni protesti 2019. doveli su do promjena u rukovodstvu u četiri druge arapske zemlje. Autoritativni vladari također, moraju uzeti u obzir stavove ljudi kojima vladaju.Većina arapskih lidera ne želi da narod vidi kako otvoreno sarađuju s Washingtonom, s obzirom na nagli porast antiameričkih osjećaja. Gnjev arapskih građana prema američkoj vanjskoj politici također bi mogao imati ozbiljne direktne posljedice po Sjedinjene Države.

Neki nalazi Arab Barometer-a, međutim, također otkrivaju da rastući skepticizam Arapa prema ulozi Sjedinjenih Država na Bliskom istoku nije nepovratan. Varijacije u mišljenjima među građanima u zemljama koje su Sjedinjene Države drugačije tretirale ukazuju na to da Sjedinjene Države mogu promijeniti način na koji ih doživljavaju u arapskom svijetu promjenom svoje politike. Rezultati ankete također sugeriraju specifične promjene u pristupu koji bi vjerovatno poboljšali percepciju Arapa o Sjedinjenim Državama, uključujući jače zalaganje za prekid vatre u Gazi, povećanje američke humanitarne pomoći teritoriji i ostatku regije, te u dugoročno, radeći na rješenju dvije države. Na kraju, da bi pridobile povjerenje arapskih građana na Bliskom istoku, Sjedinjene Države moraju pokazati da brinu za Palestince jednako kako brinu za Izraelce.

Rezultati istraživanja

Svako istraživanje Arab Barometer-a anketira preko 1.200 ispitanika i provodi se lično u mjestu njihovog stanovanja. Ove ankete ispituju ljude o njihovim stavovima o širokom spektru tema, uključujući ekonomska i vjerska pitanja, stavove njihovih vlada, političko učešće, prava žena, okoliš i međunarodne odnose. Od 7. oktobra, Arab Barometer je izvršio istraživanja u pet različitih arapskih zemalja: Jordanu, Kuvajtu, Libanu, Mauritaniji i Maroku.

Unatoč opsegu Hamasovog napada, nekoliko ispitanika Arab Barometer-a složilo se da bi to trebalo nazvati “terorističkim aktom”. Nasuprot tome, velika većina se složila da bi izraelsku kampanju u Gazi trebalo klasificirati kao terorizam. Uglavnom, arapski građani anketirani nakon 7. oktobra ocijenili su situaciju u Gazi kao strašnu. Na pitanje koja od sedam riječi, uključujući “rat”, “neprijateljstva”, “masakr” i “genocid”, najbolje opisuje tekuće događaje u Gazi, najčešći izraz koji su ispitanici odabrali u svim zemljama osim jedne bio je “genocid”. Samo u Maroku značajan broj ispitanika – 24 posto – te događaje je nazvao “ratom”, otprilike je isti postotak Marokanaca koji je to nazvao “masakrom”. Na ostalim mjestima, manje od 15 posto ispitanika izabralo je “rat” da okarakteriše ono što se događa u Gazi.

Pored toga, istraživanja Arab Barometera-a otkrila su da arapski građani ne vjeruju da se zapadne zemlje zalažu za narod Gaze.U anketi je stajalo pitanje: “Među sljedećim strankama, koja je po Vašem mišljenju posvećena odbrani palestinskih prava?”

Ne više od 17 posto ispitanika složilo se da se Ujedinjene nacije zalažu za prava Palestinaca. Evropska unija je prošla gore, ali su Sjedinjene Američke Države dobile najniže ocjene: 8 posto ispitanika u Kuvajtu, 6 posto u Maroku i Libanu, 5 posto u Mauritaniji i 2 posto u Jordanu smatralo je da se SAD zalažu za Palestince. Rezultati za Sjedinjene Države su se još više razlikovali od rezultata drugih zapadnih i globalnih aktera po pitanju zaštite Izraela. Na pitanje da li Sjedinjene Države štite prava Izraela, više od 60 posto ispitanika u svih pet zemalja složilo se da je to istina. Ovi procenti daleko premašuju procente ispitanika koji su se složili da Evropska unija ili Ujedinjene nacije štite Izrael.

Čini se da su ove percepcije u arapskom svijetu o izraelskoj vojnoj kampanji u Gazi i pristupu Sjedinjenih Država njoj imale velike posljedice na ukupnu reputaciju Sjedinjenih Država. U devet od deset zemalja u kojima je Arab Barometer istraživao stavove arapskog stanovništva o SAD-u u 2021. godini, najmanje trećina svih ispitanika izjavila je da imaju pozitivan stav o Sjedinjenim Državama. Međutim, u četiri od pet zemalja ispitanih između decembra 2023. i marta 2024., manje od trećine je pozitivno gledalo na Sjedinjene Države. U Jordanu je procenat ispitanika koji pozitivno gledaju na Sjedinjene Države dramatično opao, sa 51 posto u 2022. na 28 posto u anketi sprovedenoj u zimu 2023-24. U Mauritaniji je postotak ispitanika koji pozitivno gledaju na Sjedinjene Države pao sa 50 posto u istraživanju provedenom u zimu 2021–22. na 31 posto u istraživanju provedenom u zimu 2023–24., a u Libanu je pao sa 42 posto u zimu 2021–22. na 27 posto početkom 2024. godine. Slično tome, postotak ispitanika koji su se složili da je vanjska politika američkog predsjednika Joea Bidena bila “dobra” ili “veoma dobra” opao je za 12 poena u Libanu i devet poena u Jordan u istom periodu.

Vrijeme našeg istraživanja u Tunisu snažno sugeriše da je izraelska vojna kampanja u Gazi dovela do ovog ukupnog pada. U tri sedmice prije 7. oktobra, 40 posto Tunižana je reklo da imaju pozitivan stav o Sjedinjenim Državama. Do 27. oktobra, nepune tri sedmice nakon početka izraelskih vojnih operacija u Gazi, samo deset posto Tunižana je imalo pozitivan stav o SAD.

Koristi za Kinu

Unatoč ograničenoj materijalnoj i retoričkoj podršci Gazi, Kina je najviše profitirala od pada ugleda Sjedinjenih Država u arapskom svijetu. U istraživanjima Arab Barometer-a u periodu od 2021. do 2022. godine,arapska podrška Kini je bila u opadanju. Ali posljednjih mjeseci ovaj trend se obrnuo. U svim zemljama koje je Arab Barometer ispitao nakon 7. oktobra, najmanje polovina ispitanika izjavila je da imaju pozitivne stavove o Kini. I u Jordanu i u Maroku, ključnim saveznicima SAD-a, Kina je dobila značajnu podršku.

Na pitanje da li su američka ili kineska politika bolja za sigurnost njihovog regiona, ispitanici u tri od pet zemalja koje smo anketirali nakon 7. oktobra rekli su da preferiraju kineski pristup. Stvarno prisustvo Kine u regionu je, zapravo, bilo minimalno, a njen angažman uglavnom je bio fokusiran na ekonomske sporazume kroz svoju inicijativu Pojas i put. Čini se da arapska javnost na Bliskom istoku razumije da je Kina igrala ograničenu ulogu u događajima u Gazi: samo 14 posto libanskih ispitanika, 13 posto Marokanaca,9 posto Kuvajćana,7 posto Jordanaca i 3 posto Mauritanaca su se složili da je Kina posvećena odbrani prava Palestinaca.

Može se reći da su sve pozitivniji stavovi ispitanika o Kini ustvari rezultat njihovog nezadovoljstva politikom SAD-a i Zapada. Kada su postavljena konkretnija pitanja o politici, naši ispitanici su davali ambivalentnije odgovore. Na pitanje čija je politika zaštite slobode i prava bolja-američka ili kineska veći broj Kuvajćana, Mauritanaca i Marokanaca je rekao da je politka SAD-a bolja od kineske. Ispitanici u dvije zemlje koje se graniče s Izraelom, međutim,bili su suprotnog mišljenja:u Jordanu i Libanu nakon 7. oktobra, znatno više ispitanika se složilo da je kineska politika bolja od politike Sjedinjenih Država u zaštiti prava i sloboda.

Ovo ustvari pokazuje da je geografski položaj razlog za ovakve rezultate.Ljudi koji žive bliže sukobu u Gazi i čije su zemlje historijski prihvatile veliki broj palestinskih izbjeglica izrazili su najniže povjerenje u specifične politike SAD-a na Bliskom istoku.

Marokanska podrška

Naše ankete pokazuju da pad arapske podrške Sjedinjenim Državama nije neizbježan i da arapska javnost osjetljivo reaguje na razlike u američkoj politici prema pitanjima ključnim za regiju. Ova indikacija najsnažnije proizlazi iz rezultata u Maroku – jedinoj zemlji u regiji koja je odbila trend rastućeg skepticizma prema politici SAD-a. U 2022. godini 69 posto Marokanaca imalo je pozitivan pogled na Sjedinjene Države, što predstavlja daleko najveću podršku u arapskom svijetu. Ova već snažna podrška je sada dobila na zamahu: istraživanje Arab Barometer-a sprovedeno u zimu 2023-24. pokazalo je da 74 posto Marokanaca sada pozitivno gleda na Sjedinjene Države. Maroko je također jedina zemlja čije je stanovništvo jasno preferiralo sigurnosnu politiku Sjedinjenih Država na Bliskom istoku u odnosu na Kinu, za 13 postotnih poena.

Uloga koju su Sjedinjene Države odigrale u podršci Maroku u teritorijalnom sporu je gotovo sigurno razlog zašto je marokansko mišljenje drugačije u odnosu na druge zemlje. Decenijama je marokanska vlada upravljala velikim dijelom Zapadne Sahare, gdje pokret koji podržava Alžir nastoji uspostaviti nezavisnu državu. Do 2020. nijedna država članica UN-a nije priznala suverenitet Maroka. Te godine Sjedinjene Države priznale su pravo Maroka nad Zapadnom Saharom u zamjenu za formaliziranje diplomatskih veza Maroka s Izraelom. Posebno u drugoj polovini 2023. godine, Bidenova administracija je snažno reafirmirala ovu politiku. Naše istraživanje marokanskog javnog mišljenja poklopilo se s javno objavljenom posjetom Joshue Harrisa, visokog američkog diplomate, i Alžiru i Rabatu kako bi naglasio ovu političku poziciju.

Čini se da su ovim potezom Sjedinjene Države sebe zaštitile od pada podrške koju su pretrpjele u drugim arapskim zemljama. Druge zapadne zemlje koje nisu slijedile primjer Sjedinjenih Država u priznavanju suvereniteta Maroka nad Zapadnom Saharom nisu zadržale podršku marokanskog naroda. Između 2022. i zime 2023-24., postotak Marokanaca koji su rekli da imaju povoljan stav o Ujedinjenom Kraljevstvu pao je sa 68 posto na 30 posto, što je veći pad nego u drugim zemljama koje smo ispitali. Mišljenja Marokanaca o Francuskoj su se takođe pokvarila, pala su za deset poena.

U svakoj zemlji koju smo ispitali, ispitanici su naveli da vjeruju da su države na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi, a ne globalni akteri, najviše posvećeni zaštiti prava Palestinaca.  Unatoč svom bijesu na politiku Sjedinjenih Država prema Gazi, arapska javnost jasno je stavila do znanja da želi da Sjedinjene Države budu uključene u rješavanje izraelsko-palestinske krize.

Jedno pitanje u anketi bilo je vezano za to šta treba biti na vrhu dnevnog reda Bidenove administracije na Bliskom istoku i sjevernoj Africi, nudeći sedam opcija: ekonomski razvoj, obrazovanje, ljudska prava, infrastrukturu, stabilnost, borbu protiv terorizma i palestinsko pitanje. U tri od četiri zemlje u kojima je ovo pitanje postavljeno u anketama nakon 7. oktobra, veći broj ispitanika se složio da bi Biden trebao dati prioritet palestinskom pitanju, čak i u odnosu na druge ključne probleme s kojima se njihove zemlje suočavaju. Zapravo, udio arapskih građana koji su odgovorili da bi glavni prioritet Bidenove administracije u regiji trebao biti palestinsko pitanje dramatično je porastao u posljednje dvije godine – za 21 poen u Jordanu, 18 poena u Mauritaniji i Maroku i 17 poena u Libanu. 

Rat u Gazi smanjio je podršku Arapa normalizaciji odnosa s Izraelom sa ionako niskog nivoa. Ipak, to ne znači da se arapski svijet okreće protiv mirnog rješenja spora između Izraelaca i Palestinaca. Naše istraživanje u Tunisu u početku je sugerisalo da bi izbijanje rata u Gazi moglo dovesti do pada podrške rješenju o dvije države. U stvari, u anketama sprovedenim između decembra 2023. i marta 2024. u Jordanu, Mauritaniji i Maroku, veći procenat ispitanika je izrazio podršku rješenju sa dvije države u odnosu na rješenje sa jednom državom, konfederaciju ili otvoreno „drugo rješenje“. ”

Obnova regije

Napori ka smirivanju tenzija u regiji bit će u teškoj situaciji sve dok pad regionalne podrške Sjedinjenim Državama traje.Mirovni sporazumi, poput onih sklopljenih između Izraela i Egipta i Jordana, uvijek su u opasnosti od raskida. Sjedinjene Američke Države su nezamjenjive kao posrednik za dogovore o normalizaciji. Egipatsko-izraelski i izraelsko-jordanski mirovni sporazumi uglavnom su održavani na životu ​​zahvaljujući ogromnoj pomoći koju su Sjedinjene Države pružile objema arapskim zemljama. Sporazumi o normalizaciji u posljednjih pola decenije ovisili su o obećanjima Sjedinjenih Država da će se pozabaviti zabrinutostima arapskih zemalja, uključujući priznavanje marokanskog suvereniteta nad Zapadnom Saharom, uklanjanje Sudana s liste državnih sponzora terora i prodaju borbenih aviona F-35 Arapskim Emiratima.

U kontekstu nakon 7. oktobra, gubitak podrške arapske javnosti znači ne samo rizikovanje podrške arapskih lidera, već i ugrožavanje domaće stabilnosti ključnih arapskih saveznika Sjedinjenih Država. Gnjev zbog patnje Palestinaca već se izlio na ulice. U Jordanu su protesti opstruirali projekat Prosperitet, sporazum između Jordana i Izraela o vodi i energiji koji podržavaju UAE i SAD. Nakon što su sarađivali s Izraelom i Sjedinjenim Državama kako bi se suprotstavili iranskom napadu dronovima, arapski režimi su šutjeli o svojoj ulozi iz straha od daljeg rasplamsavanja bijesa svojih građana. 

Regija je na središnjoj tački—a Sjedinjene Države su teoretski u dobroj poziciji da primjene neophodnu polugu kako bi pomogle u osiguravanju primirja u Gazi i pomognu da Izraelci i Palestinci krenu ka mirnom rješavanju sukoba. Međutim, kako bi povratile svoj regionalni kredibilitet, Sjedinjene Države moraju izložiti konkretne, pragmatične korake ka rješenju o dvije države, identificirajući kako će izgledati djelotvorna poslijeratna uprava u Gazi i šta Izraelci i Palestinci moraju učiniti kako bi osigurali napredak ka miru.Predugo su se i palestinski i izraelski lideri pozivali na odgovornost. Sjedinjene Države moraju ne samo sponzorirati mirovne pregovore, već i insistirati na okončanju širenja izraelskih naselja na Zapadnoj obali.

Predugo su Arapi smatrali da Sjedinjene Države rade na osiguravanju vlastitih interesa i interesa savezničkih arapskih lidera umjesto da obrate pažnju na interese običnih građana – čak i dok oni traže veću podršku za demokratizaciju i napore u borbi protiv korupcije. Osim toga, još jedna iransko-izraelska konfrontacija možda neće biti tako performativna kao ona koja se dogodila u aprilu 2024.Naredna bi mogla biti razorna. 

Sadašnja situacija nudi Sjedinjenim Državama i opasnosti i mogućnosti. U većini arapskih zemalja ne postoji direktan ekvivalent pitanju zapadne Sahare u Maroku. Ali slučaj Maroka jasno pokazuje da kada arapski građani osjećaju da se Sjedinjene Države zalažu za njihove interese, oni to cijene. Opasnosti neuspješnog zaustavljanja opadanja arapske podrške Sjedinjenim Državama nadilaze Gazu.Ukoliko se ne dese pametne promjene u američkoj politici kojima bi se zaustavio rastući arapski antiamerikanizam, drugi akteri – uključujući Kinu – nastavit će pokušavati istisnuti Sjedinjene Države iz vodeće uloge na Bliskom istoku.

Izvor