PISjournal – Nedavna posjeta Indiji japanske premijerke Sanae Takaichi dogodila se u trenutku kada se politička dinamika u Indo-Pacifiku nalazi u fazi promjena, posebno usljed rastućih tenzija na Bliskom istoku između Sjedinjenih Država i Irana.
Kako je Washington sve više zaokupljen svojim angažmanom na Bliskom istoku, ali i u vlastitoj hemisferi kroz agresivnu politiku prema Venecueli i prijetnje Kubi, analitičari u Aziji sve češće postavljaju pitanje kakvu ulogu SAD još može igrati u mijenjajućem Indo-Pacifiku – bilo u Tajvanskom moreuzu ili Malajskom moreuzu.
Odnosi između Indije i Japana počeli su se intenzivnije razvijati nakon posjete tadašnjeg japanskog premijera Yoshira Morija Indiji 2000. godine. Poseban zamah dobili su tokom mandata Shinza Abea, velikog prijatelja Indije i najdugovječnijeg premijera u historiji Japana.
Da bismo razumjeli pogled Tokija na odnose s New Delhijem, potrebno je sagledati aktuelne ekonomske i političke prilike u Japanu i njegovom okruženju.
Od preuzimanja funkcije premijerke u oktobru 2025. godine, Sanae Takaichi intenzivno razvija odnose s brojnim državama. Indija zauzima posebno mjesto u japanskoj vanjskoj politici, kako iz političkih tako i iz ekonomskih razloga. Istovremeno, trgovinski odnosi Japana s Kinom suočavaju se s poteškoćama zbog rastućih političkih tenzija, posebno zato što se Takaichi smatra političkom nasljednicom Shinza Abea, koji je bio poznat po čvrstom stavu prema Pekingu.
Već na početku mandata Takaichi je izazvala nezadovoljstvo Kine kada je tokom sjednice Donjeg doma japanskog parlamenta u novembru prošle godine izjavila da bi kineska pomorska blokada Tajvana predstavljala „situaciju koja ugrožava opstanak Japana“ i mogla dovesti do aktiviranja prava Japana na kolektivnu samoodbranu. Peking je na ovu izjavu reagovao oštrim protestom.
Pored političkih nesuglasica, japanske kompanije u Kini suočavaju se sa sve manjim profitnim maržama zbog strožih propisa, jače konkurencije domaćih kineskih firmi i rasta troškova rada. Nasuprot tome, Indija, sa svojih 1,4 milijarde stanovnika i veoma mladom populacijom, postaje izuzetno privlačno tržište, posebno dok se stanovništvo Japana ubrzano smanjuje.
Ekonomski motivi
Japan već godinama igra ključnu ulogu u razvoju indijske infrastrukture. Jedan od najvažnijih projekata jeste brza željeznička pruga između Mumbaija i Ahmedabada, izgrađena po uzoru na japanski sistem Shinkansen. Budući da Indija planira izgradnju novih brzih željezničkih koridora, japanska tehnologija i finansijska podrška ostat će od presudnog značaja.
Indijsko tržište posebno je važno za japansku industriju brzih vozova nakon što je Indonezija za projekat željeznice Jakarta-Bandung izabrala kinesko-indonezijski konzorcij umjesto japanske ponude. Također je značajno da ni Indija ni Japan nisu pristupili kineskoj inicijativi „Pojas i put“ (BRI).
Jedan od glavnih razloga posjete Takaichi Indiji bilo je unapređenje saradnje u istraživanju i eksploataciji kritičnih minerala, posebno nakon što je Kina ograničila njihov izvoz Japanu.
U zajedničkoj izjavi dvije strane izrazile su ozbiljnu zabrinutost zbog korištenja ekonomske prisile, netržišnih politika i proizvoljnih izvoznih ograničenja koja mogu poremetiti lance snabdijevanja, naročito kada je riječ o kritičnim mineralima i strateškim industrijama, te izazvati manipulacije cijenama.
Na samitu su Indija i Japan dogovorili intenziviranje saradnje u tri ključne oblasti: odbrani i sigurnosti, ekonomskom partnerstvu te međuljudskim vezama.
U izjavi koja se smatra indirektnom kritikom Kine, obje zemlje izrazile su ozbiljnu zabrinutost zbog situacije u Istočnom i Južnom kineskom moru. Ponovile su protivljenje svim jednostranim potezima koji ugrožavaju slobodu plovidbe ili pokušavaju silom promijeniti postojeće stanje.
U oblasti sigurnosti dvije zemlje dogovorile su zajednički razvoj pomorske radio-antene zasnovane na japanskom sistemu UNICORN (Unified Complex Radio Antenna). Ovaj sporazum posebno je značajan nakon što je vlada premijerke Takaichi ublažila stroga japanska ograničenja na izvoz naoružanja, što predstavlja veliki zaokret u poslijeratnoj sigurnosnoj politici Japana.
Prije deset godina dvije zemlje pregovarale su i o prodaji japanskih amfibijskih aviona ShinMaywa US-2 Indiji, ali taj posao nikada nije realizovan.
Proširenje saradnje odgovara interesima obje države jer obje u velikoj mjeri zavise od Kine kada je riječ o kritičnim mineralima, industrijskim komponentama i velikom broju potrošačkih proizvoda.
Uprkos rastu saradnje, bilateralna trgovina Japana i Indije tokom fiskalne 2025/26. godine iznosila je svega 27,4 milijarde dolara. Indija učestvuje sa samo 1,75 posto u ukupnoj japanskoj trgovini, zauzimajući 14. mjesto među trgovinskim partnerima Japana.
Poređenja radi, trgovina Japana i Kine u 2024. godini dostigla je 292,6 milijardi dolara, čime je Kina ostala najveći trgovinski partner Japana. Istovremeno je Kina tokom fiskalne 2025/26. postala i najveći trgovinski partner Indije, uz međusobnu razmjenu veću od 151 milijarde dolara.
Šira geopolitička slika
Japan i Indija imaju važnu ulogu u očuvanju stabilnosti Indo-Pacifika, zbog čega bi jedan od njihovih prioriteta trebao biti ponovno jačanje Kvadrilateralnog sigurnosnog dijaloga (Quad), koji okuplja Australiju, Indiju, Japan i Sjedinjene Države.
Samit lidera Quad-a odgađa se već duže vrijeme. Čak ni sastanak ministara vanjskih poslova održan u New Delhiju u maju ove godine nije rezultirao dogovorom o održavanju samita lidera.
Quad je posljednjih godina gotovo izgubio politički značaj zbog sve većih razlika među članicama, ali i poboljšanja odnosa između Washingtona i Pekinga, što se ogledalo i u nedavnoj posjeti predsjednika Donalda Trumpa Kini.
Pored toga, Sjedinjene Države zaokupljene su krizama na Bliskom istoku i trgovinskim ratovima koje vode širom svijeta. Zbog Trumpovog promjenjivog pristupa odnosima s Indijom, očuvanje jedinstva Quad-a postaje sve teži zadatak.
S druge strane, Japan ostaje snažno ekonomski povezan s Kinom uprkos formalnom savezništvu sa SAD-om. Osim ogromne trgovinske razmjene, kineski turisti predstavljaju važan stub japanske turističke industrije. Zbog toga je malo vjerovatno da će Tokio ozbiljno ugroziti odnose s Pekingom isključivo radi jačanja Quad-a.
I Indija i Japan suočavaju se s neizvjesnošću jer se Sjedinjene Države pod administracijom Donalda Trumpa sve više doživljavaju kao nepouzdan partner.
U Japanu se sve ozbiljnije razmatra mogućnost da će zemlja morati preuzeti mnogo veću odgovornost za vlastitu sigurnost. Dodatnu zabrinutost izazvala je odluka Washingtona da iz naziva svoje Indo-pacifičke komande ukloni riječ „Indo“ i vrati stari naziv Pacifička komanda (USPACOM). Ovaj potez pokrenuo je raspravu među indijskim strateškim analitičarima o tome kakvu poruku SAD šalje kada je riječ o ulozi Indije u američkoj vanjskoj politici.
Sve više izgleda da američki strateški interesi prema Kini nisu u potpunosti usklađeni s interesima Japana i Indije. Upravo zbog toga dvije zemlje nastoje produbiti međusobnu saradnju.
Pod Trumpovom administracijom Washington, prema ovoj analizi, pokazuje sklonost ka svojevrsnom modelu „G2“, u kojem bi ključni globalni odnosi bili uređeni između SAD-a i Kine, dok bi saveznici poput Japana ostali u znatno ranjivijem položaju zbog svoje zavisnosti od američkih sigurnosnih garancija.
Ono što se čini izvjesnim jeste da će Indija i Japan u narednim godinama imati sve više zajedničkih interesa i razloga za jačanje partnerstva u Indo-Pacifiku.
