PisjournalAmerički političari često upozoravaju da ako Iran dođe do nuklearnog naoružanja da će to prouzrokovati nuklearni stampedo na cijelom Bliskom Istoku.

Senator Robert Menendez,trenutni predsjednik Komiteta za inostrane odnose senata,predvidio je u martu 2020.godine da ako se Teheranu dozvoli da nabavi bombu da će to započeti opasnu utrku u naoružanju u toj regiji.

U intervjuu u decembru,Joe Biden je izjavio da ako Iran postane nuklearan,Turska,Egipat i Saudijska Arabija bi također mogli postati nuklearne države.

“Posljednje što nam treba jeste u tom dijelu svijeta je izgradnja nuklearnog kapaciteta.”izjavio je Biden.

Takve izjave su toliko poznate da je lako previdjeti njihovu izvještačenost. Upozoravajući da bi Iran mogao Bliski istok pretvoriti u nuklearno područje, američki političari ukazuju na to da je regija sada bez nuklearki. Ali nije. Izrael već ima nuklearno oružje. To jednostavno nikada ne biste saznali od američkih vođa, koji su zadnjih pola stoljeća proveli glumeći neznanje. Ova prevara podriva navodnu predanost Amerike nuklearnom neširenju i iskrivljuje američku debatu o Iranu. Vrijeme je da Bidenova administracija kaže istinu.

Američki zvaničnici počeli su skrivati ​​istinu o izraelskom nuklearnom oružju nakon što su izraelski čelnici sakrili istinu od njih. Početkom 1960-ih, piše Avner Cohen u svojoj knjizi “Najgore čuvana tajna”, premijer David Ben-Gurion više je puta rekao predsjedniku Johnu F. Kennedyju da je reaktor koji je Izrael izgradio u pustinjskom gradu Dimoni “bio samo u miroljubive svrhe. ” Kada su Sjedinjene Države poslale inspektore na uviđaj, Izraelci su smislili složenu smicalicu, koja je uključivala izgradnju lažnih zidova kako bi se sakrili liftovi koji su vodili do podzemne tvornice za preradu. Do kraja decenije, kocka je bačena. C.I.A. je zaključila da Izrael već posjeduje nuklearne bojeve glave.

Tako su Richard Nixon i premijerka Golda Meir postigli dogovor. Ni Izrael ni Sjedinjene Države neće priznati da Izrael ima nuklearno oružje, a Washington neće pritisnuti Izrael da ga podvrgne međunarodnom nadzoru. Već 50 godina američki predsjednici drže se dogovora. Naučnici vjeruju da je, kada je Izrael 1979. godine testirao nuklearno oružje u Indijskom okeanu, Carterova administracija to prikrila. 2009. godine, kada je novinar upitao Baracka Obamu zna li za „bilo koju državu na Bliskom istoku koja ima nuklearno oružje“, gospodin Obama je odgovorio, „ne želim nagađati“.

Pretvarati se da ne znate o izraelskom nuklearnom oružju ismijava američke napore u neširenju nuklearnog naoružanja. Obama je obećao da će težiti svijetu bez nuklearnog oružja. Ipak, kako bi spriječio javnu raspravu o izraelskom arsenalu, njegova administracija pomogla je u gušenju konferencije Ujedinjenih naroda o zoni bez nuklearnog oružja na Bliskom istoku. Bidenova administracija nastavlja nametati kaznene sankcije Iranu u pokušaju da natjera svoju vladu da prihvati strože inspekcije od onih koje zahtijeva Ugovor o neširenju nuklearnog oružja. U međuvremenu, Izrael, koji nikada nije potpisao N.P.T., ne dopušta bilo kakve inspekcije.

Ovo licemjerstvo navodi mnoge širom svijeta na smiješak kada američke diplomate tvrde da brane “poredak zasnovan na pravilima”. Ovlašćuje i one Irance koji tvrde da Teheran ima pravo parirati svom regionalnom rivalu.

Konačno, varljiva šutnja američke vlade sprječava iskreniju raspravu kod kuće o opasnostima koje bi moglo predstavljati iransko nuklearno oružje. Američki političari ponekad kažu da bi iranska bomba predstavljala “egzistencijalnu” prijetnju Izraelu. To je sumnjiva tvrdnja, s obzirom na to da Izrael posjeduje nuklearno oružje koje može primijeniti na zraku, kopnu i moru. No, mnogi Amerikanci smatraju da je tvrdnja vjerovatna jer, prema nedavnom ispitivanju koje je proveo Shibley Telhami sa Univerziteta Maryland, jedva 50 posto zna da Izrael ima nuklearno oružje. Veći procenat misli da Teheran ima bombu.

Čak i ako iranska bomba ne bi egzistencijalno prijetila Izraelu, Sjedinjene Države bi i dalje trebale raditi na tome da je diplomatski spriječe. Budući da pregovori s Teheranom prijete kolapsom, Bidenova administracija trebala bi se obvezati na ukidanje sankcija koje narušavaju iransku ekonomiju u zamjenu za provjerljiva ograničenja iranskih nuklearnih kapaciteta. Ali ako ti napori ne uspiju – a Bajdenova administracija suočena je s pritiskom da vodi rat umjesto da dopusti Iranu da stekne kapacitet za izgradnju nuklearnog oružja – ključno je da Amerikanci donesu informiranu odluku o riziku koji nuklearni Iran predstavlja za najbližeg američkog saveznika u Srednji istok. To je teže kada američka vlada nikada javno ne priznaje da Izrael ima načina da spriječi nuklearni napad.

Bajdenova administracija neće prisiliti Izrael da se odrekne nuklearnog oružja. Ali to ne znači da mora potkopati globalni kredibilitet Amerike i zavesti njen narod negirajući stvarnost. Možda će poštenija američka rasprava o izraelskom nuklearnom arsenalu udahnuti novi život dalekom snu o Bliskom Istoku bez nuklearnog oružja. Čak i ako se to ne dogodi, bit će osvježavajuće, nakon pola stoljeća laganja i propusta, jednostavno čuti američke vođe kako govore istinu.

Izvor