PISjournal – Amnesty International pozvao je u utorak na repatrijaciju (povratak domovima) najmanje 27.000 djece držane u teškim uslovima u kampu koji vodi teroristička skupina YPG na sjeveroistoku Sirije.
“Deseci hiljada djece samovoljno su lišeni slobode i izloženi životno opasnim i nehumanim uslovima u Al-Holu, prostranom kampu na sjeveroistoku Sirije. Njihova budućnost okružena je mračnom neizvjesnošću dok vlade nastavljaju pokazivati sramotan nedostatak volje za njihovom repatrijacijom”, rekla je Organizacija za ljudska prava sa sjedištem u Londonu.
Istaknuto je da u posljednje dvije godine djeca koja žive u kampu nisu imala odgovarajući pristup hrani, čistoj vodi i osnovnim uslugama kao što su zdravstvena zaštita i obrazovanje.
“Povećan rad djece, nasilje i ubistva ozbiljno su utjecali na rast i razvoj djece”, stoji u priopćenju.
Osvrćući se na intervjue s 10 ljudi koji poznaju situaciju u kampovima, uključujući osam očevidaca, Amnesty International je rekao da se u glavnom dijelu kampa nalaze Sirijci i Iračani, dok se područje kampa poznato kao “Aneks” koje je odvojeno od glavnog logora kontrolnom tačkom – sastoji od žena i djece iz trećih zemalja osim Iraka.
Djeca u Aneksu podvrgnuta su raznim oblicima prisilnog odvajanja od svojih staratelja. In je dodao da je uprava kampa tokom prošle godine samovoljno zatvarala dječake od 12 godina u Aneksu, odvajajući ih od njihovih majki i staratelja. Oni također prebacuju dječake u zatvoreničke centre izvan kampa Al-Hol koji nemaju adekvatan pristup hrani, vodi i zdravstvenoj zaštiti i gdje su raširene bolesti poput tuberkuloze i šuge.
Odvajanje od staratelja
Navodi se da su djeca u Aneksu od dvije godine prisilno odvojena od svojih majki ili staratelja kako bi ih oružane snage otpratile u bolnicu. Prema tvrdnjama intervjuiranih osoba, žene i djeca ne mogu se iseliti iz kampa bez prethodnog odobrenja, “koje rijetko kada daje” uprava kampa.
YPG-ova tzv., autonomna uprava sjeverne i istočne Sirije (AANES) mora “odmah osloboditi sve dječake koji su samovoljno pritvoreni i prekinuti praksu razdvajanja porodica i spojiti što je brže moguće svako dijete koje ostane odvojeno od svojih roditelja ili staratelja”, rekla je Diana Semaan, istraživač u Amnestyju. Grupa je dodala da prema Konvenciji o pravima djece “nijedno dijete ne smije biti proizvoljno lišeno slobode i da bi pritvor djeteta trebao biti krajnja mjera i za najkraće odgovarajuće vremensko razdoblje.”
Muškarci i žene imaju “vrlo ograničen pristup” mogućnostima zapošljavanja u kampu, dok je uprava, koja je nakratko dopustila humanitarnim organizacijama da zapošljavaju muškarce i žene u glavnom kampu Al-Hol, nedavno suspendirala odluku “iz nejasnih razloga”.
“Nedostatak mogućnosti za život za odrasle, zajedno sa neadekvatnim pristupom sigurnim prostorima i obrazovanju za djecu, doveli su do povećanja dječijeg rada”, dodaje se. U izvještaju se naglašava da je neuspjeh uprave kampa da izradi i provede transparentan i dosljedan sigurnosni plan u kampu doveo do “klime bijesa i straha” usred sveprisutnog nasilja.
Prema podacima organizacije za ljudska prava Save the Children, ove godine u kampu je ubijeno oko 79 ljudi. Najmanje troje djece je ubijeno iz vatrenog oružja, a 14 smrti djece “pripisano je raznim incidentima poput požara”.
“Ovi nepodnošljivi uslovi značajno su utjecali na mentalno zdravlje djece koja već pate. Donatori moraju osigurati da humanitarne organizacije imaju potrebna sredstva za pružanje psihosocijalne podrške djeci u Al-Holu i drugim kampovima na sjeveroistoku Sirije”, rekla je Semaan.
Prepreke za povratak
Iako je nekim Sirijcima dopušteno da trajno napuste kamp, brojne prepreke – kao što su strah od povratka u područja pod kontrolom sirijske vlade, razdvajanje porodica, nevoljkost žena da se vrate bez svojih muških srodnika koji su ili zatočeni ili nestali i visoki troškovi prevoza – blokiraju njihov povratak svojim domovima, navodi se.
“Zbog nedovoljnog finansiranja, humanitarne organizacije koje djeluju na sjeveroistoku Sirije nisu u mogućnosti pružiti usluge zaštite sirijskoj djeci kada napuste kamp Al-Hol, često ih izlažući riziku od trgovine djecom, ranog braka ili novačenja od strane oružanih snaga.”
Amnesty International je također istaknuo da je za iračku djecu i djecu “treće nacionalnosti” repatrijacija njihova “jedina šansa” da napuste kamp.
Prošle sedmice, teroristička skupina YPG/PKK oslobodila je 19 porodica, što je ukupno 70 ljudi, kojima je dopušteno da napuste kamp nakon razgovora s plemenskim vođama u regiji. Dana 15. septembra, teroristi YPG/PKK predali su 324 sirijska državljana, većinom žena i djece, te 115 iračkih porodica 29. septembra službenicima iračke vlade iz kampa u Al-Holu. Teroristi YPG/PKK prethodno su oslobodili stotine pripadnika ISIL-a iz kampa.
U svojoj više od 30-godišnjoj terorističkoj kampanji protiv Turske, PKK – koju Turska, SAD i Evropska unija navode kao teroristička organizacija – odgovorna je za smrt gotovo 40.000 ljudi, uključujući žene, djecu i dojenčad. YPG je sirijski ogranak PKK-a.
Kamp Al-Hol
YPG/PKK je izgradio kamp u aprilu 2017. godine u Al-Holu kako bi zadržao civile koji su bježali od sukoba s terorističkom grupom ISIL u Deir ez-Zuru te neke pripadnike ISIL-a i njihove porodice. Prema lokalnim izvorima, civili koje je teroristička skupina zatočila u logoru žive u nehumanim uslovima.
Nehigijenski zahodi i tuš kabine, poderani šatori, hrana kojoj je istekao rok trajanja, nedostatak lijekova za hronične bolesti i nedostatak njege pacijenata neki su od glavnih problema kampa.
UN i nevladine organizacije (NVO) upozoravaju da je humanitarna situacija u kampu svakim danom sve gora i traže pristup centrima u kojima se drže militanti ISIL-a.
Prema riječima jednog dužnosnika UN-a, kamp je u početku izgrađen za smještaj do 10.000 interno raseljenih osoba, ali više od 73.000 osoba je i dalje zatvoreno. U kampu su većinom žene i djeca mlađa od 12 godina.
Ured UN-a pri Visokom komesaru za ljudska prava (OHCHR) kaže da je oko 60.000 Sirijaca, Iračana i državljana drugih problematičnih područja boravilo u prljavom kampu od 2019. godine kada je okončan sukob s terorističkom grupom ISIL. Među ljudima koji žive u kampu su ljudi s navodnim vezama s organizacijom ISIL, međutim, hiljade ljudi nemaju nikakve veze s tom grupom.
“Vlade moraju prestati kršiti svoje međunarodne obaveze u vezi s ljudskim pravima kako bi podržale pravo ove djece na život, opstanak i razvoj te ih hitno vratile u domovinu”, rekla je Semaan.
