Panajotis Kuparanis
PISjournal – Kada je 2009. godine Njemački savez sindikata slavio 60. jubilej, koncert u Berlinu držala je grčka diva Marija Faranturi. Bio je to Canto General – stihovi Pabla Nerude na muziku Mikisa Teodorakisa.
Pjevačica je poslije ushićeno ispričala da je kancelarka Angela Merkel, koja je sjedila u prvom redu, svo vrijeme koncerta pažljivo u programu čitala prepjev na njemački.
Kancelarka u nacističkoj uniformi
Na vrhuncu dužničke krize Merkel je još više morala da se udubi u Grčku. Kažu da je svakog dana čitala izbor iz grčke štampe koji su slali iz ambasade u Atini, kako bi razumjela raspoloženje u zemlji. Znala je da je tamo postala omražena, da su je na plakatima prikazivali u nacističkoj uniformi.
„Predstavljena sam kao zla žena, to mi je teško palo“, rekla je Merkel na jednoj diskusiji u Diseldorfu prošlog mjeseca.
Tada je rekla da su joj najteži dani na mjestu kancelarke bili upravo ti, kada je toliko očekivala i tražila od ljudi u Grčkoj. Dakle, ne ni izbjeglička kriza, ni pandemija, nego grčka dužnička krza. „U toj situaciji je rasla nezaposlenost i ljudi su imali malo novca jer su porezi povećani“, sjeća se Merkel.
Ako je imala toliko empatije za obične Grke, zašto je javno pozdravljala povećanja poreza i drugih dažbina?
Moguće objašnjenje leži u riječima koje je Merkel tih godina ponavljala kao mantru. Ako se progleda kroz prste Grčkoj, slično bi moralo da se primijeni na Irsku, Portugal, Španiju i Kipar, koji su tada također imali reprograme dugova. Te zemlje su brzo stale na noge, a Grčka je godinama ostala na naslovnim stranama širom Evrope.
Na to su došli talas izbjeglica i napetosti između Atine i Ankare. Svaki put je kancelarka morala da posreduje.
Pomaljanje dužničke krize
Prvi put je posjetila Grčku u ljeto 2007. godine, dvije godine pošto je postala kancelarka. Ni tada tema nije bila prijatna. Grčka mornarica je tvrdila da vojna podmornica napravljena u Njemačkoj ima manjkavosti i Grci nisu htjeli da je plate. Atina je otezala i sa potpisivanjem ugovora o nabavci šezdeset borbenih aviona Eurofighter.
Tadašnji konzervativni premijer Kostas Karamanlis obećao je da će odluka biti donijeta 2009. godine. Ali, tada je već u Atini vladao socijaldemokrata Jorgos Papandreu, a dužnička kriza se nazirala. Papandreu je morao da prizna da deficit grčkog budžeta nije 6 nego više od 15% godišnjeg BDP.
Grčka više nije mogla da dobije ni cvonjka na tržištu novca. MMF, EU i Evropska centralna banka su skovali kreditni paket, prvi od ukupno tri.
Famozna Trojka je nametnula Atini stroge mjere štednje kao uslov za svjež novac. Tome su se opirali i Papandreu, ali i konzervativni nasljednik Antonis Samaras.
Merkel je navodno iza zatvorenih vrata otvoreno govorila o mogućnosti da se Grčka izbaci iz evrozone. Ali, dok je njen ministar finansija Wolfgang Schäuble predano radio na tom scenariju, Merkel je Grexit držala na stolu samo kao posljednju opciju. Od toga ju je na kraju lahko odgovorio francuski predsjednik François Hollande.
Kasnije je Merkel za Sie Deutsche Zeitung rekla da je „imperativ da se sve uradi kako bi Evropa očuvala zajedništvo“.
Razumijevanje sa Ciprasom
Nakon turbulentnih šest mjeseci na početku vladavine ljevičarske Sirize, premijer Aleksis Cipras je 2015. godine pristao na treći kreditni paket koji je također bio uslovljen mjerama štednje. Narednih godina su se Brisel i Atina prepirali oko svake pojedinačne mjere. Ali, kako kažu u Berlinu, Cipras je isporučio dogovoreno za razliku od svojih prethodnika. Merkel je govorila da sa njim ima „prijateljski odnos“.
U knjizi Raspad moći, novinar Velta Robin Aleksander opisuje kancelarkino obigravanje oko Ciprasa kao „tipični manevar Angele Merkel“. „Tako je neutralisala brojne kritičare“, piše autor.
Još u aprilu 2012. godine je Cipras kao opozicionar prebacio Merkelovoj da dolazi u posjetu Grčkoj kako bi „štitila korumpirani, štetočinski i podanički politički sistem“. A u januaru 2019. godine je taj isti Cipras srdačno dočekao Merkel i rekao da ima visoko mišljenje o njoj. Cijenio je i njeno držanje u izbjegličkoj krizi.
Ta posjeta kancelarke bila je i neka vrsta priznanja Grčkoj zbog okončanja decenijske svađe oko imena (Sjeverne) Makedonije. Cipras je poslije ispričao da mu Merkel nije vjerovala kada joj je rekao da će riješiti taj spor.
Tokom te posjete Merkel je pričala i sa liderom opozicije Kirjakosom Micotakisom. Njega nije ubijedila da podrži kompromis sa Skopljem, a nije mu zaboravila ni da je godinama u parlamentu glasao protiv svakog dogovora o mjerama štednje i paketu pomoći. Naravno, kada je Micotakis u ljeto 2019. godine dobio izbore, kancelarka je i sa njim našla zajednički jezik.
Prošle godine je opet Merkel posredovala između Grčke i Turske kako bi spriječila vojni sukob u Egejskom moru. Ti odnosi će biti tema i posjete u četvrtak i petak (28. i 29. oktobar). Pričat će se i o izbjeglicama i kiparskom problemu.
Merkel će, osim Micotakisa i predsjednice Katerine Sakelaropolu, imati vremena i za grčku omladinu sa kojom će pričati u Geteovom institutu u Atini.
