PISjournal – Posjeta izraelskog premijera Benjamina Netanyahua Sjedinjenim Američkim Državama ove sedmice nije nalik nijednom od njegovih prethodnih sedam susreta s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. Umjesto samita radi usklađivanja strategije o regionalnim dešavanjima, ova posjeta usmjerena je na popravljanje odnosa narušenog posljedicama rata s Iranom. U prvim mjesecima njihovog partnerstva, Bijela kuća i Tel Aviv bili su usko usklađeni u većini pitanja. Sada su znakovi neslaganja oko najvažnijih sigurnosnih pitanja Zapadne Azije izbili na vidjelo.
Netanyahu po osmi put ulazi u Bijelu kuću otkako se Trump vratio na vlast, ali više nema utjecaj na odluke Washingtona kakav je nekada imao. Izvori bliski američkoj administraciji navode da predsjednik posljednjih mjeseci nastoji prilagoditi svoju regionalnu politiku nezavisno od izraelskih zahtjeva, što je lične i političke veze dvojice lidera dovelo na neistražen teren.
CNN je otkrio još jedan rječit pokazatelj Netanyahuovog oslabljenog položaja u Bijeloj kući. Kako navodi ova televizijska mreža, želio je otputovati u Washington još prošle sedmice, ali je Bijela kuća odbila izdvojiti vrijeme za sastanak. Prema riječima jednog američkog zvaničnika i izraelskog izvora, Netanyahu je sedmicama pokušavao osigurati zvaničan poziv kako bi razgovarao o Iranu i izvršio pritisak na Trumpa da zauzme oštriji stav prema Teheranu. Međutim, Trump nije pokazivao naročit interes da ga ugosti, a čak je bio nezadovoljan pojedinim saradnicima u Bijeloj kući koji su pokušavali organizirati sastanak. Na kraju je Netanyahu uspio osigurati susret tek kao usputni dio svog putovanja, nakon što je objavio da će boraviti u Washingtonu zbog sahrane senatora Lindseyja Grahama. Za posmatrače, cijela epizoda predstavlja upečatljiv preokret: nekada je Netanyahu sastanke s američkim predsjednikom osiguravao brzo i na inicijativu same Bijele kuće, dok je ovoga puta morao sedmicama lobirati i na kraju svoju posjetu vezati za sahranu kako bi uopće dobio priliku za susret.
Iran – tačka razilaženja
Glavna tema razgovora, bez ikakve sumnje, bio je Iran. Tel Aviv insistira da se vojni i politički pritisak na Teheran mora nastaviti nakon rata kako bi se spriječilo da Iran obnovi svoje vojne i nuklearne kapacitete. Trump, međutim, iako vojnu opciju nije potpuno isključio, nastoji održati otvoren diplomatski kanal s Teheranom i izbjeći uvlačenje u još jedan veliki regionalni rat. Njegova računica zasniva se na ogromnim troškovima sukoba s Iranom, ali i na njegovoj glavnoj unutrašnjopolitičkoj brizi – predstojećim izborima na polovini predsjedničkog mandata. Anketa Reutersa i Ipsosa pokazala je da samo 33 posto Amerikanaca podržava nastavak rata s Iranom, što je najniži nivo podrške od početka sukoba. Oko 70 posto ispitanika smatra da Trumpova administracija nije jasno objasnila ciljeve rata. To predstavlja ozbiljno upozorenje republikancima uoči izbora na polovini mandata.
Mnogi američki stručnjaci smatraju da vojni udari nisu ostvarili strateške ciljeve Washingtona. Analiza Reutersa pokazuje široko rasprostranjen skepticizam da bi pojačavanje napada moglo natjerati Teheran da prihvati američke zahtjeve, dok analitičari upozoravaju da bi eskalacija samo povećala vjerovatnoću šireg regionalnog sukoba.
Suštinski, brojni analitičari vjeruju da Netanyahu kontinuirani vojni pritisak na Iran smatra korisnim za vlastiti politički opstanak, dok Trump ne dijeli takvu procjenu. Jedan izraelski zvaničnik rekao je za Al-Monitor da se razlika svodi na sljedeće: Trump ima sposobnost započeti rat, ali nema volju da ga dugoročno vodi zbog visokih političkih i ekonomskih troškova. Netanyahu, nasuprot tome, možda treba da se kriza nastavi iz vlastitih političkih razloga, ali bez američke podrške nije u mogućnosti da je održava.
Promjena prioriteta Washingtona
Dok je Netanyahu tokom sastanka s Trumpom fokus usmjerio na Iran, administracija djeluje iz mnogo šire regionalne perspektive. Osim pitanja Irana, Bijela kuća je kao prioritete postavila i budućnost Libana, razvoj situacije u Siriji te sudbinu Gaze. Takvo razilaženje u prioritetima pokazuje da Washington više ne posmatra Zapadnu Aziju isključivo kroz prizmu sigurnosti Izraela, te da je sve oprezniji prema političkim troškovima koji proizlaze iz potpunog usklađivanja s Tel Avivom.
Izvještaj Middle East Eyea ističe jednu od glavnih Netanyahuovih zabrinutosti – sve veću samostalnost Trumpove administracije u donošenju odluka o osjetljivim regionalnim pitanjima. Nedavni američki nuklearni sporazum sa Saudijskom Arabijom, preispitivanje prodaje naprednih borbenih aviona Turskoj, kao i nastojanje da se održi kanal dijaloga s Iranom, u Tel Avivu su praćeni s velikom zabrinutošću, jer izraelski zvaničnici nisu uspjeli utjecati na ishod tih procesa. Po njihovom mišljenju, neke od tih odluka donesene su bez prethodnih konsultacija s Izraelom, što ukazuje na to da je tradicionalni utjecaj Tel Aviva na kreiranje politike Bijele kuće oslabio.
Trump je u početku tvrdio da će svaki nuklearni sporazum sa Saudijskom Arabijom biti uslovljen time da se Rijad pridruži Abrahamskim sporazumima i normalizira odnose s Izraelom. Međutim, samo nekoliko dana kasnije promijenio je stav, rekavši da o tom pitanju zapravo nije ni razgovarao sa saudijskim liderima. Saudijska Arabija je, sa svoje strane, jasno poručila da nema namjeru normalizirati odnose s izraelskim režimom sve dok legitimna prava Palestinaca, uključujući uspostavu nezavisne države, ne budu priznata.
Trump uskraćuje podršku Netanyahuu
Netanyahuova posjeta Washingtonu nije rutinska, već nosi poseban politički značaj za njega lično. On se približava izborima koji će biti presudni za njegovu političku budućnost i potpuno je svjestan da bi demonstracija bliskih odnosa s američkim predsjednikom mogla donijeti političku korist u Izraelu.
Ipak, Trump je do sada odbio pružiti zvaničnu podršku. Iako je u javnim izjavama pohvalio Netanyahuovu ulogu tokom rata, nije mu dao eksplicitnu političku niti izbornu podršku, što posmatrači tumače kao pokušaj Bijele kuće da ostavi otvorene opcije u vezi s Netanyahuovom političkom budućnošću.
Hoće li se nekadašnji odnosi obnoviti?
Al-Monitor izvještava da, uprkos rastućim nesuglasicama između Tel Aviva i Washingtona, nijedna strana ne želi dopustiti da te razlike prerastu u otvorenu krizu. Sjedinjene Američke Države i dalje smatraju izraelski režim svojim najvažnijim strateškim partnerom u regiji, dok izraelski zvaničnici znaju da se s regionalnim sigurnosnim izazovima ne mogu nositi bez američke podrške.
Ipak, stvarnost je takva da lični odnos između Trumpa i Netanyahua više nema toplinu kakvu je nekada imao. Obojica sada postupaju mnogo opreznije, nastojeći očuvati stratešku saradnju, ali istovremeno slijedeći vlastite interese i prioritete. U tom smislu, njihov osmi sastanak izgleda kao svojevrsni test budućnosti dugogodišnjeg savezništva – test koji će pokazati mogu li upravljati nedavnim nesuglasicama i obnoviti nekadašnju saradnju ili se novonastale pukotine pretvaraju u trajno obilježje američko-izraelskih odnosa.
Ekskluzivno PISjournal
