PISjournal – Demokratija se suočava sa “trajnim i alarmantnim izazovima” širom svijeta, rekao je američki predsjednik Joe Biden u četvrtak na otvaranju virtuelnog samita o demokratiji na kojem učestvuju predstavnici oko 110 zemalja.
Podvukao je da trendovi „u velikoj mjeri idu u pogrešnom pravcu“ i da su demokratiji potrebni „šampioni“.
Freedom House je 2020. godine objavio da sloboda u svijetu nazaduje 15. godinu zaredom. Izvještaj Međunarodnog instituta za demokratiju i izbornu podršku (IDEA) pokazuje da je više od polovine demokratija u svijetu nazadovalo u najmanje jednom aspektu demokratije u posljednjih deset godina, uključujući SAD.
„Nalazimo se na prekretnici. Po mom mišljenju, odluke koje donesemo u ovom trenutku suštinski će odrediti pravac kojim će naš svijet krenuti u narednim decenijama,“ rekao je Biden.
„Hoćemo li dozvoliti da se nazadovanje prava i demokratije nastavi nekontrolisano? Ili ćemo zajedno imati i viziju i hrabrost da još jednom predvodimo marš ljudskog napretka i slobode”, istakao je američki predsjednik.
Kao “ključni izazov vremena” i pojavu koja “možda najviše zabrinjava” Biden je naveo povećanje nezadovoljstva ljudi širom svijeta demokratskim vladama jer ne uspijevaju da zadovolje njihove potrebe.
“Demokratija umije ponekad da bude krhka, ali je i otporna i sposobna za samounapređenje”, rekao je Biden.
On je pozvao svjetske lidere da pokažu da demokratije mogu da donesu rezultate.
SAD pojačava napore za jačanje demokratije
On je dodao da će SAD povećati napore u cilju jačanja demokratije širom svijeta i najavio veća izdvajanja novca u tu svrhu.
“Pokrenut ćemo nove programe kako bismo pomogli povezivanje antikorupcijskih aktivnosti u civilnom sektoru, medijima, akademskim institucijama, kako bismo zaštitili uzbunjivače i pomogli partnerima da iskorijene pranje novca”, kazao je Biden.
Biden je dodao da su slobodni i nezavisni mediji “stub demokratije” koji obezbjeđuje da javnost ostane informisana a vlast pod kontrolom, ocijenivši da je sloboda medija “ugrožena širom svijeta”.
“Formirat ćemo novi fond za podršku nezavisnim medijima i novinarima kako bismo zaštitili istraživačke novinare od zakona napisanih da im ograniče rad”, dodao je američki predsjednik.
Biden je ukazao na značaj slobode medija, borbe protiv transnacionalne korupcije, podrške demokratskim reformatorima širom svijeta, odbrane slobodnih izbora.
Američki predsjednik je kazao da učesnici Samita za demokratiju moraju da se zauzmu za univerzalne demokratske vrijednosti.
“Moramo da se zauzmemo za vrijednosti koje nas ujedinjuju, za pravdu, za vladavinu prava, slobodu govora, za pravo okupljanja, slobodu medija, za slobodu vjere, za prava svakog pojedinca”, naveo je.
Biden je rekao da je ideja skupa da učesnici dijele ideje i uče jedni od drugih, ali da se obavežu na konkretne korake u cilju jačanja demokratija i borbe protiv korupcije.
“Iako se svi mi ovdje ne slažemo baš u svemu, izbori koje načinimo odredit će smjer naše zajedničke budućnosti”, kazao je američki predsjednik.
Borba protiv korupcije kao cilj
“Mi u SAD znamo da obnova demokratije i jačanje naših demokratskih institucija zahtijevaju konstantan napor. Demokratija ne dolazi slučajno, moramo da je obnavljamo iz generacije u generaciju”, rekao je Biden.
Obnavljanje demokratije i jačanje demokratskih institucija iziskuje konstantan napor, istakao je američki predsjednik dodajući da se njegova zemlja bori da zacijeli podjele.
Ukazao je i na sopstvene napore za usvajanje zakona o biračkom pravu u SAD, aludirajući na izazove sa kojima se suočava njegova zemlja kada je riječ o demokratskim institucijama i tradicijama.
Video-samit, koji je Biden nazvao prioritetom za prvu godinu svog predsjedavanja, organizovan je nakon što je više puta istakao da SAD i njihovi saveznici treba da pokažu svijetu da su demokratije daleko bolje sredstvo za funkcionisanje društva od autokratija.
Ova premisa je centralno načelo Bidenovog spoljnopolitičkog gledišta za koje je obećao da će biti više okrenuto ka svijetu od pristupa njegovog prethodnika Donalda Trumpa „Amerika na prvom mjestu“, podsjeća AP.
Nepozvane zemlje kritikuju SAD
Bijela kuća je označila samit kao priliku za lidere i eksperte iz oko 110 zemalja da sarađuju na odbrani od autoritarizma, u borbi protiv korupcije i promovisanju ljudskih prava. Ali, skup je već izazvao reakcije glavnih protivnika Sjedinjenih Država i drugih nacija koje nisu pozvane da učestvuju.
Kina i Rusija, koje Biden vidi kao šampione autokratskog tabora naglašeno su izostavljene.
Moskva i Peking tvrde da to izaziva ideološki raskol.
„Nijedna zemlja nema pravo da sudi o ogromnom i raznolikom političkom pejzažu svijeta samo jednim mjerilom“, napisali su ambasadori Rusije Anatoly Antonov i Kine Qin Gang u zajedničkom tekstu prošlog mjeseca.
Oni su u časopisu The National Interest naveli da Bidenova administracija pokazuje „hladnoratovski mentalitet“ koji će „podstaknuti ideološku konfrontaciju i raskol u svijetu.”
Administracija se suočila sa podozrenjem zbog kriterija na osnovu kojih su zemlje pozivane.
Zbog čega Kina kritikuje?
Kineski zvaničnici iznijeli su niz javnih kritika povodom samita, a jedan visoki vladin zvaničnik ga je čak nazvao „šalom.” Oni su, također, izrazili ogorčenje zato što je Bidenova administracija pozvala Tajvan da učestvuje na skupu. Kina polaže pravo na samoupravno ostrvo kao dio svoje teritorije i protivi se da ono ima bilo kakav kontakt sa stranim vladama.
„Američka strana tvrdi da njen tzv., demokratski samit ima za cilj da brani demokratiju, a onda ne mogu a da ne pitam kako su SAD, sa najbogatijim i najnaprednijim medicinskim resursima i tehnologijom, mogle dozvoliti da više od 800.000 njenih stanovnika umre od virusa i ostavi skoro 50 miliona ljudi da još uvijek pate od COVID-a?”, rekao je ove nedelje portparol kineskog ministarstva vanjskih poslova Zhao Lijian.
„Kako SAD mogu da brane demokratiju sa takvim tragedijama ljudskih prava?”, dodao je kineski zvaničnik.
„Činjenice još jednom pokazuju da tzv., Samit demokratije nema nikakve veze sa međunarodnim javnim blagostanjem, već služi američkom privatnom sektoru; to nema nikakve veze sa globalnom demokratijom, već sa održavanjem američke hegemonije“, rekao je u četvrtak portparol kineskog ministarstva vanjskih poslova Wang Wenbin.
„Politička manipulacija SAD pod zastavom demokratije samo će naići na opšte protivljenje međunarodne zajednice,” dodao je Wenbin.
Druge nepozvane zemlje su također nedogovale. Mađarska, jedina članica Evropske unije koja nije pozvana, pokušala je da spriječi predsjednicu Evropske komisije Ursulu von der Leyen da govori u ime bloka na samitu. Tokom kampanje 2020. godine, Biden je mađarskog premijera Viktora Orbana nazivao „nasilnikom“.
Ministar vanjskih poslova Peter Sijarto ocijenio je samit kao „događaj domaćeg političkog karaktera“ na koji nisu pozvane zemlje čiji su lideri imali dobre odnose sa bivšim predsjednikom SAD Donaldom Trumpom.
Bijela kuća je odbila da saopšti po kojem kriteriju je odlučivano ko će biti pozvan, a ko izostavljen sa liste.
Naprimjer, izostavljeni su i Turska, članica NATO-a, i Egipat, ključni saveznik SAD na Bliskom istoku. Bidenova administracija je izrazila zabrinutost za ljudska prava u obje nacije. Međutim, pozvana je Poljska, koja se suočava sa kritikama zbog podrivanja nezavisnosti njenog pravosuđa i medija, kao i brazilski desničarski predsjednik Jair Bolsonaro. Pozvani su i Pakistan i Filipini sa problematičnom demokratskom praksom.
Portparolka Bijele kuće Jen Psaki je rekla da lista nije zamišljena da bude „pečat odobravanja ili neodobravanja“.
„Samo je zamišljeno da ima raznolik spektar glasova, lica i predstavnika u diskusiji“, rekla je ona.
Osim državnih lidera, samitu prisustvuju i predstavnici nevladinih organizacija, privatnih preduzeća, filantropskih organizacija i zakonodavnih tijela.
Pakistanski premijer odbio da učestvuje
Pakistanski premijer Imran Khan odbio je da prisustvuje konferenciji. U saopštenju objavljenom uoči sastanka, ministarstvo vanjskih poslova je navelo bez objašenja da Khan neće prisustvovati, prenosi AP.
Izražavajući zahvalnost na pozivu, u saopštenju se navodi da „cijenimo naše partnerstvo sa SAD koje želimo da proširimo kako bilateralno, tako i u smislu regionalne i međunarodne saradnje“.
Smatra se da se Pakistan sve više približava Kini, ali je Khan u televizijskom govoru u četvrtak rekao da Islamabad nema interesa da se pridruži bilo kojem bloku i ponudio je da pomogne u izglađivanju odnosa između Pekinga i Washingtona.
Ipak, odnos Pakistana sa SAD bio je pun obostrane sumnjičavosti. Islamabad je odbacio često izgovarane kritike Washingtona da Pakistan nije bio pouzdan partner u ratu protiv terorizma, optužujući ga da pruža utočište Talibanima čak i dok su se borili protiv koalicije koju predvode SAD.
Pakistan navodi da je izgubio 70.000 ljudi u ratu protiv terorizma od 2001. godine, te da je spreman da bude partner u miru, ali ne i u ratu.
Stavovi lidera Zapadnog Balkana
Srbija je spremna da bude dosljedan i pouzdan partner Sjedinjenih Američkih Država (SAD), rekao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
On je izjavio da je Srbija, kao država kandidat za članstvo u Evropskoj uniji (EU), u potpunosti posvećena evropskim vrijednostima.
„Puno članstvo u EU je naš ključni spoljnopolitički prioritet. Stoga, ulažemo stalni napor u naš proces pristupanja EU, što uključuje primjenu najboljih evropskih praksi u oblastima kao što su vladavina prava i borba protiv korupcije“, naveo je Vučić.
Crna Gora je zahvalna Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) jer podržavaju njen put ka Evropskoj Uniji (EU) kao strateškom spoljnopolitičkom opredjeljenju, kazao je premijer Crne Gore Zdravko Krivokapić na Samitu za demokratiju.
On je istakao i da je “nakon prve demokratske smjene vlasti na izborima 30. avgusta prošle godine”, zemlja napravila značajne iskorake u afirmisanju vrijednosti koje su u fokusu Samita za demokratiju.
Izazovi pred SAD-om kod kuće
Biden je na virtuelnom skupu rekao da je ovo trenutak kada se znatno smanjuju slobode širom svijeta, nazivajući to „izazovom našeg vremena“.
Biden je rekao da će usvajanje njegove ambiciozne domaće agende – zakona o infrastrukturi od hiljadu milijardi dolara koji je potpisao kao zakon, kao i približno dvije hiljade milijardi dolara za finansiranje raznih društvenih inicijativa i borbe protiv klimatskih promjena – pokazati kako demokratija može poboljšati živote ljudi.
Zašto aktivisti kritikuju Bidena?
Pojedini aktivisti žele da se Biden fokusira na druge načine za jačanje demokratije kod kuće. Jedan rani test bit će već u četvrtak, jer Predstavnički dom treba da odobri Zakon o zaštiti demokratije, treći u nizu – pored Zakona o slobodi glasanja i Zakona o glasačkim pravima John Louisa – koji u velikoj mjeri podržavaju demokrate u Kongresu, ali ga blokiraju republikanci u Senatu.
„Sjedinjene Države imaju naprednu demokratiju, ali je ugrožena posljednjih godina“, rekao je Michael Abramovic, predsjednik Freedom House, u čijem izvještaju se navodi da demokratija globalno nazaduje u posljednjih petnaest godina.
U novom godišnjem izvještaju objavljenom u srijedu, CIVICUS Monitor, globalni indeks prava, navodi da su u 13 zemalja smanjene građanske slobode u 2021. godini u odnosu na prethodnu godinu. Od 197 zemalja koje je grupa ocijenila, samo 39 je ocijenjeno kao otvoreno društvo.
U izvještaju istraživačkog centra Pew, objavljenom ove sedmice, navodi se da, iako „ljudi vole demokratiju, njihova posvećenost često nije tako snažna“. Čak i u bogatim zemljama, uključujući SAD, ima ljudi koji se zalažu za vojnu vladavinu, navodi se u izvještaju.
Druga grupa, Međunarodni institut za demokratiju i izbornu pomoć, navela je u svom godišnjem izvještaju da broj zemalja koje su doživjele demokratsko nazadovanje „nikada nije bio tako visok” kao u protekloj deceniji, a SAD su dodane na listu pored Indije i Brazila.
