Hilal Koylu odnosi
PISjournal – Odnose između Ankare i Washingtona karakterišu sukobi interesa. Predsjednici Biden i Erdogan željeli su pronaći rješenja na marginama summita G20. Ali glavni problemi ostali su neriješeni.
Odnosi između Turske i SAD-a su napeti otkako je Joe Biden preuzeo dužnost američkog predsjednika: Nova administracija u Washingtonu najavila je da će jasno postaviti granice turskoj vladi. Pogotovo na područjima sigurnosne politike i ljudskih prava Bidenova administracija želi biti manje popustljiva od administracije njegovog prethodnika Donalda Trumpa.
Prošlog vikenda se u Rimu održao dugo očekivani sastanak Bidena i njegovog turskog kolege Recepa Tayyipa Erdoğana. Na marginama summita G20, oni su vodili razgovor iza zatvorenih vrata, koji je potrajao sedamdeset minuta – a zatim održali odvojene konferencije za novinare.
Mehanizam protiv “razlika u mišljenjima”
Biden je rekao da će se razlike u mišljenjima u budućnosti rješavati efikasnije. Na dnevnom redu bile su teme poput “očuvanja demokratskih institucija, poštovanja ljudskih prava i važnost pravne države i vladavine prava”.
“Sastanak je protekao u pozitivnoj atmosferi”, zaključak je turske strane. Erdoğan je najavio “uspostavljanje mehanizma za unapređenje zajedničkog angažmana ali i jačanje odnosa između Turske i SAD-a”. U tom kontekstu ministri vanjskih poslova obiju zemalja od sada će se redovno susretati.
Unatoč pozitivnim znakovima, mnogi stručnjaci nisu uvjereni da su razgovori u Rimu pokrenuli približavanje Turske i SAD. Bivši turski ambasador u Washingtonu Faruk Loğoğlu rekao je za DW kako je Erdoğan želio ostaviti dojam da su tursko-američki odnosi spašeni. “On će pokušati prodati ovaj sastanak turskoj javnosti kao uspješan. U stvarnosti, problemi nisu riješeni.” Američka administracija nije dala prijedloge za rješavanje “problema S-400”.
S-400 kao kamen spoticanja
U maju 2019. godine turska vlada stavila je na probu odnose s Washingtonom kada je odlučila zaštititi zračni prostor ruskim proturaketnim odbrambenim sistemom S-400. U Washingtonu su to doživjeli kao provokaciju jer se na Rusiju gleda kao na geostrateškog protivnika transatlantskog saveza. Sjedinjene Države su nakon toga prekinule „deal” o kupovini borbenih aviona F-35. Washington je nedavno Turskoj nagovijestio da bi Ankara umjesto aviona F-35 mogla dobiti lovce F-16. To je saopšteno iz Ureda turskog predsjednika. Budući da je Turska u više navrata izvodila vojne operacije u inostranstvu, Erdoğan ima veliki interes za ove ultramoderne borbene avione.
“S-400 je još uvijek ključno pitanje tursko-američkih odnosa. Turska je već platila 1,4 milijarde dolara za avione F-35. Čak i nakon sastanka u Rimu, još uvijek nema garancija za kupnju F-35 ili F-16”, kaže bivši diplomata Loğoğlu. Jedino što je Erdoğan sa sigurnošću dobio je proširenje tursko-američkog dijaloga. Hoće li SAD odobriti prodaju borbenih aviona ne zavisi samo o Bidenu – za to je potrebno odobrenje američkog Kongresa.
Casin: Bidenu treba Turska
“Američka strana također bi mogla puno izgubiti”, kaže Mesut Hakkı Caşın, pravnik i stručnjak za vanjsko-politička pitanja s istanbulskog Univerziteta Yeditepe. On smatra da zbog članstva u NATO-u postoji međusobna ovisnost ovih zemalja. “Konstruktivni dijalog, koji su dogovorili Erdoğan i Biden, otvorit će put rješavanju problema F-16”, prognozira Casins.
Kako se vidjelo iz Bidenovog saopštenja, stanje ljudskih prava u Turskoj također je bilo ključno pitanje na sastanku u Rimu. Razlog je vjerovatno bio diplomatski skandal koji je nedavno dodatno pokvario odnose sa Zapadom: Erdoğan je zaprijetio izbacivanjem ambasadora deset zemalja iz Turske, uključujući i ambasadora SAD, jer su vodili kampanju za oslobađanje aktiviste za ljudska prava Osmana Kavale iz turskog zatvora.
Jesu li ljudska prava ključna za SAD?
Stručnjak za međunarodne odnose Ilhan Uzgel pretpostavlja da su za američku stranu ljudska prava bila najvažnija tema razgovora. Uzgel vjeruje da će novu dinamiku tursko-američkih odnosa sada određivati “ljudska prava i vladavina prava”. On smatra da će se pogotovo nakon diplomatskog spora oko borca za ljudska prava Kavale “američka vlada sada više koncentrirati na kršenje ljudskih prava i pojačati svoja upozorenja Ankari”. Uzgel je rekao da će sudbina Kavale biti centralna za tursko-američke odnose u budućnosti.
Činjenica da Biden smatra da postoji potreba za djelovanjem po pitanju demokratije i ljudskih prava u Turskoj može se vidjeti na primjeru “Samita za demokratiju” koji se održava 9. i 10. decembra. Na ovu konferenciju, kojom američka vlada nastoji ojačati demokratiju i temeljna prava širom svijeta Turska – uz autokratske zemlje poput Kine, Rusije, Irana, Mađarske, Filipina i Mijanmara – nije pozvana.
