PISjournal – Bliže se izbori u Sjedinjenim Američkim Državama. Joe Biden, sadašnji predsjednik, izgubio je podršku američke javnosti, naročito nakon izbijanja rata u Ukrajini i početka genocida u Gazi.  palestinske 

Njegov najjači protukandidat koji već odavno uživa podršku Amerikanaca, bar onih što su za republikance, jeste Donald Trump. Međutim, Trumpu je sud u Coloradu nedavno zabranio kandidaturu na izborima, pod izgovorom da je stajao iza pobune i napada na Capitol 6. januara 2021. godine.

Donald Trump ustvari nikada nije ni osuđen za taj slučaj, stoga neki analitičari smatraju da je ovaj potez suda u Coloradu zapravo namještaljka kako bi se Trump uklonio iz izborne utrke.

Zauzvrat, kao odgovor na presudu, zamjenik guvernera Teksasa Dan Patrick predložio je da se predsjednik Joe Biden skine s glasačkih listića u Teksasu zbog njegove katastrofalne imigracione politike. Na to se može dodati Ukrajina, Gaza, mutni poslovi njegovog sina, saradnja sa cionističkim lobijima, itd.

Ustvari, i Joe Biden bi trebao ispasti iz izborne igre. Ali ne odustaje, uprkos slabom kotiranju kod biračkog tijela i slabom mentalnom zdravlju.

Trump i Evropa

Washington Post ističe nedavne komentare Donalda Trumpa, kojima se ohrabruje Rusija da cilja na evropske članice Sjevernoatlantskog saveza (NATO). S druge strane ističe se globalna osuda Bidenove slijepe i nepokolebljive podrške cionističkom režimu uprkos zločinima koji se čine u Gazi. List poziva zapadne lidere da obrate veću pažnju tokom ovog kritičnog trenutka.

Prema ovoj američkoj publikaciji, Donald Trump, favorit za američke predsjedničke izbore 2024. izazvao je značajnu zabrinutost i u Evropi i u Sjedinjenim Državama svojim nedavnim kritikama NATO-a, posebno među članicama koalicije.

Prema izvještajima lista, neki evropski kritičari smatraju Trumpa egzistencijalnom prijetnjom zapadnom savezu i njegovim političkim principima.

Marko Mihkelson, šef Odbora za vanjske poslove estonskog parlamenta, izjavio je za Washington Post da Trumpova predizborna kampanja služi kao potvrda njegovog nepromišljenog pristupa prema evropskim saveznicima.

Mikhelson smatra da Trump služi kao veoma pogodan instrument za Rusiju u njenom sukobu protiv Zapada. Ali ne trebamo zaboraviti da su upravo za vrijeme Bidenove administracije,SAD došle u sukob sa Rusijom,na ukrajinskom tlu.

Jens Stoltenberg, generalni sekretar NATO-a, također je prokomentirao ovo pitanje: “Svaka insinuacija da saveznici možda neće uspjeti da brane jedni druge podriva našu kolektivnu sigurnost, uključujući i onu Sjedinjenih Država, i izlaže američke i evropske vojnike većoj opasnosti.”

Iako NATO služi kao ulaznica Sjedinjenim Državama za Evropu, ovaj vojni savez Trumpu nije značio ništa. Na kraju krajeva, na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu 2020. godine, Trump je bez ustručavanja rekao da ako Evropa bude napadnuta. SAD neće učiniti ništa da ih zaštite i da je NATO mrtav.

Ukoliko Trump izađe na izbore i uspije ih dobiti,uprkos odluci suda, NATO i EU neće moći mnogo očekivati od Sjedinjenih Država.

Bidenovi bliskoistočni izazovi

Evropa i njeni političari su za vrijeme Trumpove administracije izgubili povjerenje u Sjedinjene Države. Međutim, dolaskom Bidena koji je demokrata, očekivalo se da će se odnosi između SAD i Evrope popraviti odnosno da će se transatlanstko partnerstvo rekonstruisati.

Od tih očekivanja,ostala su Bidenova uvjeravanja evropskih zvaničnika u obaveze Washingtona i njegovo guranje zapadnih država u pomoć Kijevu.

Ali, ono što je zabrinulo značajne političke ličnosti jeste Bidenova saradnja sa izraelskim režimom i davanje pune podrške, kako novčane tako i vojne. Izrael tvrdi da vrši ofanzivu protiv Hamasa, kojeg smatraju terorističkom organizacijom. Realnost je potpuno drugačija, surova, brutalna i mračna. Izrael sprovodi genocid. Tokom sukoba u Gazi, cionistički režim je odgovoran za smrt više od 27.000 Palestinaca, uključujući mnogo djece. Osim toga, u ponedjeljak je Tel Aviv započeo operacije u Rafahu, gradu na jugu koji graniči s Egiptom i koji dom za više od milion palestinskih izbjeglica.

Biden je pod velikim pritiskom na domaćem terenu.Američka javnost protestuje protiv pružanja podrške genocidalnom režimu u Tel Avivu, a i u političkom establišmentu ima žestoke protivnike.

Dok neki tvrde da je Biden postao razočaran nepokolebljivim stavom Benjamina Netanyahua o ovom sukobu, on se istovremeno odupirao unutrašnjim pritiscima demokrata i nezavisnih predstavnika da obuzda izraelski režim i dosljedno se suzdržavao od uslovljavanja vojne pomoći jevrejskoj državi.

Bidenova politika prema Izraelu privukla je pažnju evropskih lidera.

Ipak, Baiden i brojne evropske kolege do sada su se odupirali apelima demonstranata i određenih predstavnika da objave prekid vatre i spriječe napad Izraela na Rafah.

Ovaj izvještaj Washington Posta naglašava da je zanemarena čak i direktiva Međunarodnog suda pravde, glavnog suda Ujedinjenih naroda, koja daje mandat Izraelu da pojača zaštitu civila u Gazi.

Prema nalazima Ekonomske i socijalne komisije Ujedinjenih nacija, tokom prvih 100 dana sukoba u Gazi, jedna osoba na 100 je stradala, što je premašilo stopu žrtava u bilo kojoj drugoj oružanoj konfrontaciji u ovom stoljeću. Komisija je u svojoj ocjeni naglasila da je “konflikt koji je u toku bez premca u smislu gubitka života, razaranja i patnje, što ima duboke implikacije za buduće generacije”.

U drugom dijelu članka, The Washington Post naglašava da su značajne žrtve u ovom sukobu izazvale široko rasprostranjeno protivljenje Izraelu u različitim regijama širom svijeta.

Eksperti, posebno na Bliskom istoku i arapskom svijetu, također su iznijeli kritike na račun nedosljednog ponašanja Washingtona prema Gazi.

Mohamed El Baradei, bivši egipatski diplomata i bivši šef atomske agencije UN-a, napisao je prošlog mjeseca urednički tekst u kojem se navodi: “Arapski i islamski svijet više ne vjeruju u zapadne norme i demokratske vrijednosti. Zapad pokazuje da moć i brutalnost trijumfuju nad svim ostalim .”

Renad Mansour, član utjecajnog trusta Chatham House u Engleskoj, također je procijenio: “Ako se međunarodni poredak zasnovan na pravilima još jednom naruši, neuspjeh u postizanju sporazuma o zaustavljanju masakra bez presedana u Gazi ukazuje na gubitak povjerenja u međunarodnim institucijama. Zapadni lideri bi trebali razmotriti ovaj ključni trenutak i njegove potencijalne buduće implikacije.”

Kakav bi bio Trumpov stav prema Gazi?

Trump je za vrijeme svog mandata iznio svoj mirovni plan za palestinsko-izraelski konflikt. Prije svega, potrebno je istaći da je i Trump pristalica izraelske države, što ga ne čini boljim državnikom od Bidena u tom pogledu. Trumpov mirovni plan, poznatiji kao Sporazum stoljeća, gura tu ideju da Izrael pristane na formiranje nezavisne palestinske države u zamjenu za dobijanje većih ovlaštenja, i pripajanje dijelova okupiranih teritorija.

Mahmud Abas, predsjednik Palestine, i mnogi palestinski i drugi zvaničnici žestoko su se usprotivili tom planu.

Ovim planom, prema američkom uglu gledanja stvari, planirano je da se okonča više od 70 godina palestinsko-izraelskog sukoba.

Tim “sporazumom stoljeća” ostali dijelovi Palestine, uključujući polovinu Zapadne obale i dio istočnog Jerusalema koji prema međunarodnoj zajednici pripadaju Državi Palestini, biće ustupljeni Izraelu, a Izrael će zauzvrat pristati da formira nezavisnu palestinsku državu na drugoj polovini Zapadne obale i cijelom pojasu Gaze, koji iznosi samo 360 kvadratnih kilometara i nekoliko četvrti u Istočnom Jerusalemu. Prema planu, glavni grad Palestine umesto Jerusalema bio bi grad Abu Dis. Palestinci bi se, također, morali odreći prava na povratak u svoju domovinu koje je priznato Rezolucijom br. 194 Savjeta bezbjednosti.

Palestinci nisu htjeli prihvatiti ovakav plan, pa se na kraju nije ni realizovao.

Od početka rata u Gazi, 7. oktobra, Trump nikada nije javno pozvao Izrael da pokaže suzdržanost ili pokuša da ograniči civilne žrtve.

Umjesto toga, Trumpovo mišljenje je da bi produžene borbe između Izraela i Hamasa mogle biti neizbježne zbog dugogodišnjeg animoziteta između dvije strane. On smatra da se stvari trebaju pustiti da se odigraju do kraja, da se vidi kako će se završiti, kojim rezultatom.

Međutim, u intervjuu za Univision,Trump je rekao da Izrael mora poboljšati odnose s javnošću, jer ih Palestinci na tom polju pobjeđuju. Vjerovatno je mislio na milionske javne skupove u znak podrške Palestini širom svijeta. Odnos s javnošću je veoma važan front, smatra Trump.

I Biden i Trump su ustvari kost u grlu Palestincima. Ukoliko Trump opet pobijedi, Palestinci se nemaju čemu nadati. Vjerovatno će pokušati nametnuti svoj već poznati mirovni plan ili će pustiti izraelski režim da završi svoj posao. U svakom slučaju, Sjedinjene Države trebaju Izrael i neće od njega nikad odustati. Izrael, s druge strane, treba SAD jer bez njega ne može ni opstati.

Ekskluzivno PISjournal