PISjournalU današnjem svijetu veliki međunarodni analitičari govore o ubrzanju procesa prelaska ekonomske i političke moći sa Zapada na Istok. rival

U međuvremenu, jedno od glavnih interesa ekonomskih sila koje su u usponu je osnivanje struktura koje mogu zamijeniti dosadašnje zapadne hegemonističke strukture u međunarodnom poretku poput Breton Woods sporazuma i institucija koje je on stvorio uključujući Svjetsku banku i Međunarodni monetarni fond.

U takvim uslovima, članice ekonomskog bloka BRICS-a održale su svoj najvažniji sastanak u ovoj godini radi jačanja ekonomske saradnje u budućem multipolarnom sistemu.

U utorak je u glavnom gradu Južne Afrike, Johanesburgu,održan 15. sastanak BRICS-a tokom kojeg su se sastali lideri Brazila, Indije, Kine i Južne Afrike.

Južnoafrički predsjednik Cyril Ramaphosa na trodnevnom samitu ugostio je kineskog predsjednika Xi Jinpinga, indijskog premijera Narendru Modija, brazilskog predsjednika Luiza Inasija Lulu da Silvu. Ruski predsjednik Vladimir Putin pridružio se sastanku putem video linka.

Jedan od glavnih ciljeva ovog sastanka bio je uspostavljanje partnerstva između bloka i drugih ekonomija u usponu.

Ovogodišnji skup se održava pod sloganom „BRICS i Afrika, partnerstvo za brzi rast, održivi razvoj i sveobuhvatni multilateralizam“.Svakako,oči Zapada bile su uprte u tok ovog samita jer BRICS raste,iz dana u dan a trenutni svjetski poredak ne želi protivnika.Pogotov ne nekog iz “teške kategorije”

Program i ciljevi BRICS-a

Iako je prošlo 17 godina od pokretanja BRICS-a, nijedan sastanak nije privukao globalnu pažnju kao ovaj u Johanesburgu.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, koji je u ime Putina prisustvovao samitu, komentarisao je mehanizme ovog ekonomskog bloka, rekavši da je BRICS spreman da odgovori na zahtjev da postane jedan od stubova novog, policentričnog i pravednog svjetskog poretka, i zato je ovaj blok već započeo proces širenja. On je dodao da je jedan od prioriteta ove grupe unapređenje sposobnosti Nove razvojne banke (NDB), fond virtuelnih rezervi, razvoj platnih mehanizama, kao i povećanje uloge nacionalnih valuta u bilateralnim razmjenama.

Prihvatanje novih članica je takođe bilo jedno od glavnih tema razgovora, a vrlo je vjerovatno da će u narednih mjeseci određeni broj zemalja biti primljen kao zvanične nove članice.

Važno je napomenuti da je više od 40 zemalja izrazilo želju da se pridruži BRICS grupi, od kojih je 20 zemalja podnijelo zvaničan zahtjev za pridruživanje ovom bloku, a predstavnici ovih zemalja bili su prisutni na južnoafričkom sastanku na kojem se razgovaralo o strukturi ovog bloka. Zemlje u razvoju koje su dugo vremena patile od zapadnog kolonijalizma pokušavaju stati uz Rusiju i Kinu u novom svjetskom poretku.

Fokusirajući se na promociju multilateralizma i globalnog upravljanja, BRICS je postao privlačno okruženje za druge zemlje, a očekuje se da će se u budućnosti više zemalja dobrovoljno pridružiti ovoj grupi.

S druge strane, jedna od vrućih tema za debatu na ovom sastanku je zajednička valuta koja će skinuti s trona američki dolar. S obzirom na obim trgovine bloka, prelazak na zajedničku valutu kao zamjenu za američki dolar ili lokalne valute će ubrzati proces opadanja dominacije dolara.

Posljednjih godina, posebno nakon početka rata u Ukrajini, dedolarizacija je na dnevnom redu lidera BRICS-a i njihovih saveznika, te su u tom pogledu poduzete mjere, a očekuje se da će se u narednoj deceniji većina trgovačkih razmjena između zemalja obavljati plaćanjem u nacionalnim valutama, što će prema mišljenju stručnjaka oduzeti moć iz ruku SAD.

Svojom dominacijom dolara, SAD su kažnjavale zemlje koje se ne pridržavaju američkih pravila i to je trajalo više od osam decenija, a države Globalnog juga (naziv za sve nezapadne države) su nezadovoljne ovom hegemonističkom praksom i traže alternativu da se oslobode iz ove situacije.

Od osnivanja BRICS-a 2006. godine, zemlje članice su usvojile duh otvorenosti, inkluzivnosti i saradnje u kojoj svi dobijaju, te kontinuirano rade na širenju oblasti saradnje i postizanju plodonosnih rezultata saradnje.

Osnivanje BRICS-a, koji je ovih dana na putu da postane najmoćniji svjetski ekonomski blok, bio je važan korak u povećanju uloge sila u usponu u globalnom ekonomskom upravljanju. Lideri pet zemalja su se dogovorili da saradnju u okviru bloka podignu na više nivoe i prošire članstvo ove grupe. Zemlje BRICS-a su posvećene stvaranju velike porodice sa zajedničkim interesima, a to pruža široku platformu za nove ekonomije da se uključe u međujužnu saradnju i suprotstave se zapadnom unilateralizmu na međunarodnom nivou.

Južnoafrički predsjednik je rekao: “Prošireni BRICS će se sastojati od zemalja s različitim političkim sistemima koje dijele želju za uravnoteženijim svjetskim poretkom.”

Južnoafrički izaslanik u BRICS-u rekao je da je “polarizirani svijet u kojem živimo” jedan od razloga zašto neke zemlje žele da se pridruže BRICS-u. On je dodao da niko ne voli da mu se drže predavanja o tome koga treba da podrži i kako treba da se ponaša ili kako treba da vodi svoje suverene poslove.

Čak i takav potez kao što je osnivanje NDB-a 2015. godine, blok je vidio kao dugi skok za izgradnju alternativa globalnim ekonomskim institucijama kojima dominira Zapad, poput Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Sa članstvom Bangladeša, Egipta i UAE, broj članova NDB-a je povećan na 9, a očekuje se da će se proširiti članstvom Saudijske Arabije i Alžira.

BRICS, moćan rival G7

Kinezi, koji se spremaju da postanu vrhunska ekonomska sila u narednoj deceniji, nastoje da ojačaju međunarodne organizacije i mehanizme koji su u skladu sa njihovim interesima. Peking smatra da širenje BRICS-a najbolje služi ovom planu.

Uoči samita u Južnoj Africi, Kina je pozvala BRICS da postane potpuni konkurent G7, bloku ekonomskih sila koje su usklađene sa SAD. Kineski zvaničnik je rekao: “Ako proširimo BRICS da preuzme isti udio G7 u svjetskom BDP-u, ovaj ekonomski blok će postati moćniji u svijetu.” Zvaničnik je istakao opredijeljenost BRICS-a da brani multilateralizam i razradi reforme u sistemu globalnog upravljanja i smatra da je to važna platforma za saradnju među zemljama u razvoju. Wang Youming, viši naučni saradnik na Kineskom institutu za međunarodne studije (CIIS) kaže da za razliku od G7, BRICS cijeni međusobno poštovanje, razumijevanje, jednakost, solidarnost, otvorenost i konsenzus, a to su dijelovi razloga zašto mnoge zemlje žele da se pridruže ovom bloku. rival rival rival rival rival rival rival 

Ministarstvo vanjskih poslova Kine je također objavilo da BRICS nastoji da podrži multilateralizam i da povećanjem zastupljenosti zemalja u usponu ozbiljno radi na reformi globalnog sistema upravljanja.

Iako BRICS trenutno ne može da se takmiči sa G7, članice ovog bloka pokušavaju da se predstave kao predstavnici Globalnog juga i pruže poštenu alternativu G7. G7 koji je osnovan 1975. godine i koji je uzeo ekonomski puls svijeta,sastoji se od najnaprednijih ekonomija -SAD-a, Kanade, Njemačke, Engleske, Francuske, Italije i Japana. Članice G7, koje su polugom sankcija uvijek vršile pritisak na zemlje u razvoju, uvijek su bile optuživane da ignorišu interese velikog dijela svjetskih zemalja u kreiranju globalne politike.

Prema mišljenju stručnjaka, mnoge zemlje žele da se pridruže BRICS-u jer ovaj blok može pomoći u formiranju međunarodnog mehanizma koji odgovara njihovim ekonomijama i istovremeno razbiti neravnotežu u globalnom sistemu upravljanja.

„BRICS dJeluje kao branilac interesa zemalja u razvoju, a ciljevi i vrIJednosti njegovih članica su u skladu sa ciljevima većine zemalja u svijetu“, rekla je Valerija Gorbačova, šefica Kancelarije za multilateralne strateške projekte Poslovne škole na HSE univerzitetu u Rusiji.

BRICS čini 23 posto svjetske ekonomije i drži jednu petinu svjetske trgovine i preko 40 posto svjetske populacije. MMF predviđa da će udio BRICS-a u globalnoj ekonomiji porasti na 40 posto u narednih pet godina. Ako u ovom periodu BRICS-u pristupi još 40 zemalja, polovina svjetske ekonomije će joj biti na raspolaganju i ona će biti uticajna u globalnim odlukama.

Iako Peking pokušava bude ozbiljni rival koji će se takmičiti sa G7 jačanjem infrastrukture BRICS-a i povećanjem težine bloka u odnosu na institucije koje su utemeljene na Zapadu, BRICS, za razliku od G7, ne želi da nameće svoju volju i zahtjeve svjetskoj zajednici.Ruski diplomata Lavrov je rekao da blok ne nastoji da se transformiše u novu kolektivnu hegemoniju.

Iskustvo američke hegemonije i institucija pod njenom dominacijom nakon Drugog svjetskog rata ostavilo je neugodan trag u sjećanju svjetske javnosti, a čelnici BRICS-a ne žele istu dominaciju za ovaj novonastali blok budući da je zapadna politika postala odbojna na svjetskoj pozornici.

Ekskluzivno PISjournal

Prethodni članakPostaje li voda nova nafta?
Naredni članakStrah ilegalnih izraelskih doseljenika od palestinskog otpora

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime