Mohammad Saani Afrike
Autor je komentator iz Gane koji u svojim radovima obrađuje političke afere afričkog kontinenta.
PISjournal – Nedavni val događaja u Nigeru nakon vojnog udara protiv režima koji je bio marioneta Zapada pokrenuo je tektonske promjene u toj zemlji i preusmjerio dinamiku moći na afričkom kontinentu.
Dešavanja u Nigeru su također ohrabrila mlade i odlučne afričke lidere da zacrtaju novi kurs za svoje zemlje, razbivši time okove zapadne dominacije i eksploatacije resursa.
Jedan od njih je predsjednik Burkine Faso, Ibrahim Traoré, koji je javno pokrenuo neograničenu borbu za potpunu neovisnost Afrike od zapadnog neokolonijalizma i eksploatacije.
“Vrijeme afričkog ropstva pod zapadnim režimima je prošlo i bitka za punu nezavisnost je počela: ili domovina ili smrt”, rekao je prošle sedmice 35-godišnji vođa te zapadnoafričke nacije koja geografski nema izlaz na more.
Lideri Burkine Faso i Malija su u zajedničkom saopštenju izrazili solidarnost sa narodom Nigera i pozdravili njihovu odluku da preuzmu kontrolu nad svojom političkom sudbinom i suverenitetom.
U saopštenju se upozorava da bi “svaka vojna intervencija” protiv Nigera predstavljala “objavu rata Burkini Faso i Maliju”, sa potencijalno “katastrofalnim posljedicama za čitav region”.
Oni su također osudili “ilegalne, nelegitimne i nehumane sankcije protiv naroda i vlasti Nigera”, nakon što je Ekonomska zajednica zapadnoafričkih država (ECOWAS) uvela sankcije vođama puča u Nigeru i zahtijevala da se Bazoum vrati na dužnost u roku od sedmicu dana.
Najmlađi šef države na svijetu, koji se u javnosti pojavljuje u vojnoj uniformi i crvenoj beretki, dobio je simpatije naroda jer se suprotstavio zapadnim režimima i prisilio Francusku da povuče svoje snage iz Burkine Faso, a istovremeno je okončao eksploataciju resursa uranijuma od strane Francuske i SAD.
Traoré je došao na vlast prošlog septembra nakon vojnog udara u Burkini Faso, jednoj od bivših francuskih kolonija u zapadnoj Africi, nakon što je 30. septembra smijenio potpukovnika Paul-Henrija Damibu.
Od dolaska na vlast, mladi lider Burkine Faso slijedi pragmatičnu vanjsku politiku, udaljavajući svoju zemlju od njenog bivšeg kolonizatora,Francuske,približavajući se nezapadnim nacijama.
Tokom nedavnog samita Rusije i Afrike, ovaj 35-godišnjak je zahvalio ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu što je obećao besplatno žito afričkim zemljama, dok je pozvao svoje afričke kolege da teže nezavisnosti.
“Moja generacija ne razumije ovo: kako Afrika, koja je toliko bogata, danas najsiromašniji kontinent na svijetu? I zašto afrički lideri putuju svijetom kako bi prosili?”, pitao je Traore na samitu u Sankt Peterburgu.
“Rob koji se ne pobuni ne zaslužuje saosjećanje. AU (Afrička unija) mora prestati osuđivati Afrikance koji su odlučili boriti se protiv marionetskih režima Zapada u njihovim zemljama.”
Rekao je da afrički region “trese želja za promjenom”, što je navelo zemlje u regionu da okrenu leđa tradicionalnim partnerima (Zapad) i prigrle nove prijatelje (na istoku).
“Mi, afrički lideri, moramo prestati da se ponašamo kao marionete koje plešu svaki put kada imperijalisti povuku konce”, rekao je Traoré, upozoravajući afričke vođe na zavjere koje kuje Zapad. Afrike Afrike
U svom govoru,Traore se fokusirao na zapadni kolonijalizam u Africi, rekavši da na njegova pitanja nije odgovoreno.
“Više od osam godina bili smo suočeni s najbarbarskijim, najnasilnijim oblikom imperijalističkog neokolonijalizma. Ropstvo nam se i dalje nameće”, ustvrdio je mladi vođa Burkine Faso.
“Naši prethodnici su nas naučili jednoj stvari: rob koji se ne bori ne zaslužuje saosjećanje.Mi nismo za žaljenje i ne tražimo ni od koga da nas žali. Narod Burkine Faso odlučio je da se bori, da se bori protiv terorizma, kako bi ponovo pokrenuo svoj razvoj.”
Požurio je da doda da nezavisne afričke nacije imaju “priliku da uspostave nove odnose” koji će im pomoći da izgrade bolju budućnost za sebe, dok je zapadni kolonijalizam i imperijalizam opisivao kao “oblik modernog ropstva”.
O državnom udaru u Nigeru, Traoré je rekao da druge afričke zemlje žele istu stvar … “multipolarni svijet prema suverenitetu … i potpunu promjenu partnera”.
Odlučnost i hrabro istupanje ovog 35-godišnjeg lidera Burkine Faso ispred zapadnih kolonijalističkih zemalja podiglo je njegovu popularnost na međunarodni nivo.
Vojna karijera Traorea
Prema izvještajima medija, Traoré se pridružio vojsci Burkine Faso 2010. godine, a prvi čin dobio je 2012. godine.
Kao potporučnik, služio je u centralno-sjevernoj regiji Kaya u zemlji, prije nego što je unaprijeđen u poručnika 2014. i kapetana u 2020. godini.
A 2022. godine preuzeo je komandu nad artiljerijskim pukom.
U septembru prošle godine odigrao je centralnu ulogu u rušenju Damibe i postao najmlađi svjetski lider i bedem protiv uplitanja Zapada u Afriku.
Ekskluzivno PISjournal
