PISjournal – Četrdesetodnevni rat koji je američko-izraelski savez vodio protiv Irana nije samo preokrenuo vojnu i geopolitičku računicu Zapadne Azije. On je razotkrio ogromnu dubinu i preciznost kombinovanih raketnih i bespilotnih napada Islamske Republike i time podigao veo nad onim što bi mogao biti najrazorniji obavještajno-sigurnosni debakl Washingtona u posljednjih osam decenija.
Sada novi ekskluzivni izvještaj NBC Newsa, koji su potvrdili brojni upućeni izvori na Capitol Hillu i unutar američke obavještajne zajednice, otkriva da su iranski dronovi, koristeći naprednu navigacijsku tehnologiju i vjerovatno razmjenjujući obavještajne podatke s Rusijom, nanijeli štetu vrijednu milijarde dolara ključnim objektima CIA-e i drugim američkim špijunskim instalacijama od Rijada do Sulejmanije. Razmjeri razaranja nadmašuju svaki uporedivi incident u historiji agencije i ostavili su zvaničnike da se bore s ozbiljnim pitanjem: koliko je američka protivzračna odbrana spremna i po kojoj cijeni Washington može obnoviti svoju obavještajnu infrastrukturu širom regije?
Razmjeri i nezapamćena priroda štete
Prema izvještaju NBC-a, iranski raketni i napadi dronovima tokom 40-dnevnog rata sa SAD-om i Izraelom nanijeli su nezapamćenu štetu američkim obavještajnim objektima i opremi širom Zapadne Azije.
Četiri izvora upoznata s tim pitanjem rekla su mreži da razmjeri uništenja nadmašuju svaki uporedivi udarac američkim obavještajnim agencijama u njihovoj historiji i predstavljaju prvi put od osnivanja CIA-e 1947. godine da su njene instalacije pogođene u ovakvim razmjerama.
Finansijski aspekt: nekoliko milijardi dolara štete
Izvori navode da bi troškovi obnove objekata i zamjene oštećene opreme mogli iznositi nekoliko milijardi dolara.
Preciznije procjene, koje je iznio American Enterprise Institute, ukazuju na to da će samo obnova fizičke infrastrukture premašiti 5 milijardi dolara, i to prije nego što se uračunaju troškovi uništenih vojnih i obavještajnih sistema.
Šteta je dovela Kongres pred hitnu potrebu da osigura nova sredstva za obnovu i konsolidaciju američkih obavještajnih sposobnosti širom regije.
Detalji pogođenih ciljeva
Prema postojećim podacima, iranski napadi pogodili su čitav spektar američkih obavještajnih i vojnih ciljeva, od kojih su najvažniji:
CIA-ino postrojenje u Rijadu: Smješteno unutar kompleksa američke ambasade, postrojenje je u martu pogođeno iranskim dronovima. Procjene zapadnih obavještajnih službi ukazuju na to da su u napadu vjerovatno učestvovala dva unaprijeđena drona Shahed u napadu u tandemu: prvi je probio vanjski omotač zgrade, a drugi je proletio kroz nastali otvor i eksplodirao unutar objekta. Napad je nanio značajnu štetu i strukturi i opremi agencije za prikupljanje signalnih obavještajnih podataka.
Američko obavještajno čvorište u iračkoj Sulejmaniji: I ovaj objekat pogođen je u prvim danima rata. Osim zračne kampanje, iranske specijalne snage izvele su prekogranične kopnene operacije u područjima Sulejmanije i Erbila, usmjerene na razbijanje mreža CIA-e i Mossada na terenu.
Drugi objekti i oprema: Ni oni nisu prošli bez štete. Izvori navode oštećenja radarskih sistema, fiksnih stanica za elektronsko prisluškivanje, opreme za satelitske komunikacije, centara za obradu podataka, pa čak i električnih vodova i sistema za hlađenje, koji su od ključne važnosti za održavanje napredne opreme u funkciji.
Početni obračun pokazuje da je više od 100 ciljeva u više zemalja, uključujući Katar, UAE, Bahrein, Jordan, Kuvajt i Saudijsku Arabiju, pogođeno, dok je 16 američkih baza pretrpjelo štetu u napadima.
Zabrinutost zbog moguće ruske uloge i tehničke dimenzije napada
Kritičan sloj ove priče jeste povjerljiva američka obavještajna istraga o mogućoj ulozi Rusije iza kulisa u napadima. Američki analitičari sada razmatraju dvije glavne hipoteze:
Razmjena obavještajnih podataka: Da je Moskva Teheranu dostavljala precizne podatke o ciljevima kako bi pogodio vrijednu američku imovinu.
Tehnološka unapređenja: Da je Rusija isporučila svoj napredni satelitski navigacijski sistem „Kometa-M“, čime je dramatično povećala preciznost i otpornost iranskih dronova Shahed-136 na elektronsko ratovanje.
Preciznost i smrtonosnost iranskih napada bile su toliko upečatljive da je jedna zapadna obavještajna agencija zaključila da je Rusija „najvjerovatnije“ imala ulogu u pomaganju Teheranu da identifikuje svoje ciljeve. Ipak, istražitelji još nisu donijeli konačnu odluku o tome da li je Iran direktno koristio ruske obavještajne podatke kako bi pogodio kompleks ambasade u Rijadu.
Strateški izazovi i operativne posljedice
Pored finansijskog udara, napadi su otvorili ozbiljna pitanja o spremnosti Pentagona i američke obavještajne zajednice da odgovore na ratovanje zasnovano na velikim, preciznim baražnim napadima.
Američki vojni stručnjaci, uključujući Setha Jonesa iz American Enterprise Institute-a, tvrde da američki odbrambeni sistemi nisu bili pripremljeni za ovakav obim i obrazac napada te da su SAD u ovom sukobu pretrpjele ogroman udarac.
Tome treba dodati izvještaj Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS), koji pokazuje da je tokom rata potrošeno približno 65 posto presretača Patriot i više od 38 posto sistema THAAD, što sada predstavlja logističku noćnu moru s kojom se Pentagon suočava.
Još gore, u prvim danima borbi potpuno su uništeni napredni američki radarski sistemi, uključujući AN/TPY-2 u Jordanu i AN/FPS-12 u Kataru.
Na širem nivou, Ministarstvo rata procijenilo je dosadašnje troškove rata na 37,5 milijardi dolara i podnijelo hitan zahtjev za dodatnih 67 milijardi dolara.
Treba napomenuti da je integrisana kampanja Irana tokom nedavnog rata, usmjerena na obavještajne i vojne ciljeve i vjerovatno oslonjena i na tehnologiju i na strane obavještajne podatke, postala jedan od najvećih i najskupljih udara na američku špijunsku mrežu u posljednjih nekoliko decenija.
S milijardama dolara štete na kritičnoj infrastrukturi, ozbiljne sumnje sada ostaju u pogledu učinkovitosti američkih sistema protivzračne odbrane protiv budućih kombinovanih napada, dok se Washington suočava s teškim strateškim i finansijskim naporom da u potpunosti obnovi svoje operativno i obavještajno prisustvo u Zapadnoj Aziji.
Ekskluzivno PISjournal
