PISjournal-Uoči očekivane posjete ruskog predsjednika Vladimira Putina Teheranu, potpisan je zakon o ratifikaciji protokola o zoni slobodne trgovine Irana sa Evroazijskom ekonomskom unijom (EAEU). Ruski lider je rekao da će sporazum značajno povećati trgovinu između Irana i ekonomskog bloka. Ugovor o osnivanju potpisali su 2014. godine Bjelorusija, Kazahstan i Rusija, a stupio je na snagu u januaru 2015. godine. članstvo Irana
Zonu slobodne trgovine sa blokom predložio je Iran i konačno je potpisana 2018. godine. Potpisivanjem sporazuma Iran je praktično pristupio uniji. Ruski zvaničnici kažu da je Iran pouzdan partner u globalnim promjenama u pravcu izgradnje multipolarnog svijeta i suprotstavljanja kolektivnom otporu Zapada ovom trendu. Zona slobodne trgovine sa EAEU je značajna u smislu strategije Teherana za sticanje ekonomskih mogućnosti i jačanje regionalne saradnje, posebno sa Moskvom, koja se suočava sa zapadnim sankcijama.
Ekonomske prilike u Evroaziji su važne jer je Iran proteklih godina zaostajao za rivalima na tržištu EAEU. To znači da Iran i Evroazija mogu zadovoljiti jedni druge uz najniže troškove.
Evroazijska ekonomska unija ima mnoge prednosti koje mogu unaprijediti ekonomski položaj Irana na regionalnom i globalnom nivou. Zemlje članice imaju više od 180 miliona stanovnika, površinu od više od 20 miliona kvadratnih kilometara i BDP od više od 4 biliona dolara. Pristup tako velikom tržištu, osim što vodi ka konsolidaciji bilateralnih ekonomskih i trgovinskih odnosa, može također stvoriti nove prilike za zapošljavanje unutar Irana i donosi ogromne koristi.
Prema podacima, obim trgovine između Evroazijske unije i zemalja svijeta iznosi oko 850 milijardi dolara. Od ovog iznosa, 331 milijarda dolara je uvoz. Iranski udio u trgovini EAEU iznosi oko 2,5 milijardi dolara, od čega je 1,6 milijardi dolara uvoz, a 823 miliona dolara izvoz. Najmanje 80 posto evroazijskog izvoza u Iran čine poljoprivredni proizvodi, posebno žitarice, a 68 posto iranskog izvoza su također poljoprivredni proizvodi, posebno voće i orasi.
Stoga će potpisivanjem ovog sporazuma iranski udio na evroazijskom tržištu u budućnosti biti mnogo veći nego do sada, a s obzirom na iransku tranzitnu i trgovinsku infrastrukturu, saradnja sa ovim velikim ekonomskim blokom može da pretvori Iran u regionalno čvorište i ojačati njegov sjeverni i južni koridor u trenutku kada Zapad nastoji da izoluje Teheran.
Dedolarizacija u domaćoj trgovini Unije i uvođenje zajedničke valute su na dnevnom redu bloka. Ako se takav plan zaključi, isplatit će se dividende svim članicama, a posebno Iranu koji ne može trgovati u američkim dolarima zbog zapadnih sankcija.
Iran, recipročno, ima mnogo toga za ponuditi zemljama regiona koje pomažu u unapređenju trgovinske razmjene. Nakon izbijanja ukrajinske krize i zapadnih sankcija Rusiji, značaj Irana za evroazijske države značajno je porastao i njihovi lideri su posjetili Iran u nadi da će povećati trgovinu sa Islamskom Republikom u svim oblastima.
Zemlje Centralne Azije, koje uglavnom nemaju izlaz na more, traže načine da izađu iz ove geopolitičke situacije kako bi mogle pristupiti otvorenom moru i promovirati svoju trgovinu s drugim dijelovima svijeta. Smješten na najboljoj tranzitnoj poziciji između Kaspijskog mora i Perzijskog zaljeva gdje povezuje istok sa zapadom, Iran može biti pogodna ruta za tranzit robe zemalja članica EAEU.
Iran je službeno pokrenuo koridor Sjever-Jug prije mjesec dana, dvije decenije nakon pokretanja inicijacije o tom projektu.Pokretanje je motivisalo države Centralne Azije da koriste ovaj koridor za trgovinu sa državama Indijskog okeana i Perzijskog zaliva. Evroazijske zemlje imaju dobre trgovinske odnose sa Indijom i, koristeći koridor Sjever-Jug, mogu da prebacuju svoju izvoznu robu u Indiju po najnižoj cijeni i u najkraćem mogućem roku, a također i da uvoze ovim putem.
Sa drugog aspekta, uprkos činjenici da je Iran pod zapadnim sankcijama, globalna dešavanja posljednjih mjeseci pokazala su da te zemlje više ne prate američku globalnu politiku. Posjete centralnoazijskih lidera Teheranu savršeno su istakle ovu činjenicu. Ove zemlje, koje su se suočile s mnogim ekonomskim izazovima nakon ukrajinske krize, pokušavaju se u određenoj mjeri riješiti ovih uskih grla povećanjem ekonomskih odnosa s Iranom. Zapravo, razvoj ekonomskih i trgovinskih interakcija između Irana i Centralne Azije očuvat će nezavisnost zemalja ovog regiona i doprinijeti regionalnoj stabilnosti.
Kazahstan, koji zbog ogromnih energetskih rezervi i velike teritorije ima najveću ekonomiju u centralnoj Aziji, nedavno je ojačao odnose sa Iranom, a očekuje se da će se nivo bilateralnih odnosa značajno povećati u narednim godinama.
Uz Rusiju koja želi da ojača odnose sa državama u regionu i Iranom, sve članice mogu unaprijediti svoje ekonomije u okviru slobodne trgovine, pa čak i pripremiti teren za veću ekonomsku uniju u perspektivi.
Kao energetski bogata zemlja, Iran može zadovoljiti potrebe zemalja kao što su Jermenija i Kirgistan, pa čak i igrati ulogu u tranzitu robe do Centralne Azije i Kavkaza u najbržem mogućem roku. Također, prema nedavno potpisanom sporazumu, Iran će tranzitirati turkmenistanski gas u Azerbejdžan. Ovaj sporazum može postaviti uvod za tranzit drugih predmeta korištenjem iranskih ruta i željeznica.
S obzirom na činjenicu da su Iran i Evroazija jedine strane koje se nalaze u blizini koridora Sjever-Jug, predviđa se da će rastuća trgovinska razmjena među članicama EAEU dovesti do iranskog ekonomskog podsticaja i veće geopolitičke pozicije Teherana na globalnom nivou.
Evroazijska ekonomska unija Evroazijska ekonomska unija Evroazijska ekonomska unija Evroazijska ekonomska unija
Ekskluzivno PISjournal
