Kersten Knipp
PISjournal – U petak se u Parizu održava konferencija o Libiji koja bi trebala da pomogne u pripremi te zemlje za predsjedničke izbore. No, sukobi i intrige ne prestaju, a zemlja je još krcata stranim plaćenicima.
„Posljednji međunarodni impuls koji još nedostaje“, tako je francuski šef vanjskih poslova Jean-Yves Le Drian krajem oktobra nazvao konferenciju o Libiji koja se održava u petak (12. novembar) u Parizu.
Ideja je da se da podrška stabilizaciji zemlje izgubljene u vrletima građanskog rata već čitavu deceniju, otkako je svrgnut pa ubijen višedecenijski vlastodržac Moamer el-Gadafi. U Libiji se naime 24. decembra održavaju predsjednički izbori.
Prema najavama Le Driana, valjalo bi isplanirati i obezbijediti povlačenje stranih snaga i plaćenika i, uopće, okončati miješanje izvana. Kako je rekao francuski šef diplomatije, tu se interesi Libije poklapaju sa bezbjedonosnim interesima cijele regije Sjeverne Afrike, ali i Evrope.
Francuska ima svog favorita
Doduše, ima glasova koji kažu da zvanični Pariz nije baš podesan za ulogu posrednika. Jer, Francuska je zajedno sa Egiptom, Ujedinjenim Emiratima i Rusijom dugo držala stranu komandantu Khalifi Haftaru i njegovoj moćnoj paravojsci, kaže politologinja Asma Khalifa iz hamburškog Leibnizovog instituta za globalne i regionalne studije.
U generalu Haftaru je Francuska vidjela saveznika u borbi protiv islamističkog terorizma u zoni Sahela. Tamo je Pariz, kao bivši kolonijalni gospodar, sve do ljeta imao trupe u misijama.
Naposljetku, pobjeda Haftara na predsjedničkim izborima mogla bi da utoli francusku žeđ za libijskom naftom.
„Zato se može pretpostaviti da Pariz slijedi sopstvene interese pred izbore”, kaže politologinja Khalifa. „Istina, Francuska ima centralnu ulogu kada je u pitanju evropska politika prema Africi. Ali teško da je dobar izbor za posrednika s obzirom na manjak vjerodostojnosti.”
Intrige u Tripoliju
Koliko je situacija u Libiji u znaku sukoba i intriga pokazuje primjer od prošlog vikenda kada je Predsjednički savjet u Tripoliju suspendovao ministricu vanjskih poslova u prelaznoj vladi Najlu al-Mangoush zbog navodnih „administrativnih propusta“. Al-Mangoush ima i zabranu napuštanja zemlje tako da je pitanje da li može u Pariz na međunarodnu konferenciju.
„Cilj je da se oslabe konkurenti kako bi se kasnije imao veći uticaj“, tumači Asma Khalifa.
Pikantno je i što šef prelazne vlade formirane u februaru Abdulhamid al-Dbeiba navodno planira da se kandiduje za predsjednika, a to može da bude problem jer je i ova vlada jedva sastavljena. „Tako Dbeiba doprinosi nastavku konflikta”, kaže Khalifa.
Dbeiba, inače biznismen, ima podršku plemena na zapadu Libije. U prelaznoj vladi ima čak 35 ministara, u pokušaju da se zadovolje rascjepkani interesi u ovoj zemlji sa svega sedam miliona stanovnika. General Haftar pak faktički kontrolira istok zemlje bogat sirovinama.
Evropa se nada zaustavljanju izbjeglica
Sada u Parizu treba ubijediti zavađene snage da je najbolje da se strani borci povuku te da svi priznaju rezultate izbora u decembru.
Kako analizira tuniški portal Leaders, politički stabilnija Libija bi privukla investitore iz Evrope i bila spremnija da odbije eventualne pokušaje terorističkih grupa da se vrate u zemlju. Kako dodaje portal, stabilnost bi donijela priliku i da se zaustavi val izbjeglica što je u evropskom interesu.
Nakon što su posljednje dvije konferencije o Libiji održane u Berlinu, odlazeća kancelarka Angela Merkel ovog puta je u ulozi kopredsjedavajuće konferencije koju organizuje Francuska. Uključeni su, između ostalih, Italija, Libija i Ujedinjene nacije.
U nedavnom intervjuu za DW Merkel je naglasila koliko je važno da se u Libiji povrati normalna država. Jer, kako je rekla, poslije svrgavanja Gadafija zemlju je preplavila „nevjerovatna količina oružja“, a sukobi i terorizam su se odatle prelijevali na region.
Jedan od glavnih izazova je da se zemlje poput Rusije i Turske ubijede da povuku plaćenike iz Libije. Oni se tamo već godinama bore na raznim stranama.
