PISjournal – U ovom članku govorimo o nekoliko najznačajnijih događaja na evropskom tlu koji su se desili prošlog mjeseca i donijeli niz geopolitičkih promjena i privukli pažnju svjetske javnosti.
U nastavku pročitajte o sigurnosnim i vojnim savezima pod vodstvom Hrvatske, nezadovoljstvu mađarske opozicije, velikim protestima u Turskoj, ideji o velikom naoružavanju država EU, te poboljšanju odnosa Rusije i SAD, a na račun EU.
Odbrambeni vojni savez okupljen oko Hrvatske
Iz Ministarstva odbrane Republike Hrvatske odlučili su, zbog velikog interesa javnosti, objaviti sadržaj deklaracije koju su 18. marta 2025. godine u Tirani potpisali hrvatski,albanski i kosovski ministri odbrane.
Deklaracija govori o saradnji na području odbrane i sigurnosti između Hrvatske i Albanije, kao saveznice u NATO-u, i Kosova. Deklaracija o saradnji triju zemalja usmjerena je na stabilnost i sigurnost u jugoistočnoj Europi, podršku euroatlantskom putu te jačanju saradnje i savezništva triju prijateljskih država.Njeno potpisivanje je izazvalo burnu reakciju Srbije pa je Aleksandar Vučić izjavio kako smatra da su Hrvatska i Albanija potpisivanjem vojnog sporazuma u Prištini otvorile utrku u naoružanju u regiji dok srpski ministar odbrane ovu deklaraciju naziva “provokacijom”.
Ova zajednička deklaracija izrađena je u duhu prijateljstva, solidarnosti i međusobnog povjerenja. Ona odražava zajedničke strateške vizije Republike Albanije, Republike Hrvatske i Republike Kosova. Ona ne stvara nikakve nove međunarodne ili međuvladine pravne obveze između država, niti utječe na postojeće obveze s drugim državama. Radi na promicanju obrambenih sposobnosti i razvitku industrijske saradnje.
U deklaraciji se navodi da će se države zajednički posvetiti istraživanju mogućnosti razvoja odbrambenih sposobnosti putem multinacionalnih rješenja za povećanje spremnosti svojih vojnih snaga, identificiranjem područja odbrambene industrijske saradnje kroz bolji pristup resursima i lancima opskrbe radi stvaranja konkurentnih i otpornih borbenih kapaciteta, pojačanim ulaganjima u nove tehnologije i inovacije radi ubrzanja i osiguravanja jedinstvenog pristupa sigurnosnoj i odbrambenoj transformaciji, unapređenju kroz obrazovanje, obuku i vježbe, razmjeni stručnih znanja u regrutaciji, razvoju i zadržavanju kvalificiranog osoblja, uključujući razmjenu koncepata pričuvnih snaga, radi jačanja sposobnosti odvraćanja i odbrane,poboljšanju individualnih i kolektivnih obrazovnih i obučenih kadrova kroz odgovarajuće vojne akademije i visoka vojna učilišta radi povećanja strateškog razumijevanja zajedničkih prijetnji i izazova itd.
Anketa opozicije kao uvod u moguće promjene u Mađarskoj
Opoziciona stranka Petera Magyara, Tisza, pokrenula je neformalni referendum o tome kako građani zamišljaju budućnost Mađarske. Za godinu dana u Mađarskoj se održavaju parlamentarni izbori, a premijer Viktor Orban (Fidesz) je na vlasti neprekidno od 2010. godine. Web stranica telex.hu istakla je da glasanje pod nazivom Glas nacije ima obilježja referenduma, ali da nije zvanični plebiscit. Upitnik sadrži ukupno 12 pitanja, a glasati može svaki mađarski građanin stariji od 16 godina.
Pitanja se odnose na zdravstvenu zaštitu, poreze, članstvo Mađarske u Evropskoj uniji, ograničenje mandata premijera na maksimalno dva izborna ciklusa, kao i smanjenje plata članovima vlade i poslanicima. Građani se mogu izjasniti i o mogućem članstvu Ukrajine u EU. Mađarskom suvereno vlada desničarski Fidesz, koji predvodi lider mađarskih i evropskih desničara Viktor Orban. Zanimljivo je da opozicija ima vlast u Budimpešti, ali da je ubjedljivo pobijeđena na prethodnim izborima. Kandidat ispred opozicije bio je tada Peter Marky Zaj, umjereni desničar koji je oko sebe okupio širu šaroliku koaliciju. Sada opozicija izgleda da djeluje na vrijeme, te se ozbiljnije priprema za procese koji dolaze. Za nas u Bosni i Hercegovini bi promjena vlasti u Mađarskoj bila izuzetno bitna, jer aktuelna koju predvodi Orban aktivno podržava separatistički fašistički režim Dodikovih Srba.
Evropa se naoružava
Evropska komisija u prethodnim sedmicama predstavila je odbrambeni paket vrijedan stotine milijardi eura koji bi trebao odgovoriti na hitne potrebe Ukrajine i na dugoročnu potrebu za jačanjem sigurnosti i odbrane Europe. Komisija je predstavila bijelu knjigu za evropsku odbranu, “Spremnost 2030”, u kojoj se predlažu rješenja za popunjavanje kritičnih nedostataka u vojnim sposobnostima i za izgradnju snažne vojne industrijske baze.
Komisija je također predstavila, kao dio Plana ReArm Europe/Readiness 2030, odbrambeni paket koji bi u sljedeće četiri godine trebao osloboditi 800 milijardi eura za ulaganja u odbranu.Evropska unija želi posuditi 150 milijardi eura iz budžeta EU-a kako bi vladama osigurala zajmove sa dospijećem do 45 godina za ulaganja u odbranu.
Države se mogu prijaviti za program pozajmice pod nazivom Sigurnosna akcija za Evropu ili SAFE do kraja 2030. Sredstva bi bila namijenjena projektima za koje čelnici EU-a smatraju da su prioritetni: zračna i protivraketna odbrana, artiljerijski sistemi, projektili i municija, bespilotne letjelice i sistemi protiv bespilotnih letjelica i zaštita kritične infrastrukture. Samo će izvođači i podizvođači iz EU-a, Evropskog ekonomskog prostora i Evropskog udruženja slobodne trgovine (Island, Lihtenštajn, Norveška) i Ukrajine moći aplicirati, navodi Reuters. Narudžbe za opremu morale bi dolaziti iz najmanje dvije ili više država koje ispunjavaju uvjete, od kojih jedna mora biti iz EU.
SAFE će također omogućiti državama kandidatima za članstvo u EU, potencijalnim kandidatima i državama koje su potpisale Partnerstvo za sigurnost i odbranu s EU da se pridruže zajedničkim nabavkama i doprinesu ukupnoj potražnji. Oni također mogu pregovarati o posebnim sporazumima o učešću svojih industrija u takvim nabavkama.Najmanje 65% ukupne cijene opreme kupljene kreditima morat će se odnositi na dijelove porijeklom iz EU, EEP-a, EFTA-e ili Ukrajine. Vlade moraju osigurati zakonsku mogućnost zamjene komponenti proizvedenih izvan EU vlastitim ekvivalentima ako originalni proizvođač postavi ograničenja na korištenje te opreme. Naše legitimno pitanje jeste, da li će sve članice EU biti u mogućnosti da ispoštuju ove norme, uslijed poprilične ekonomske krize koja potresa neke od najjačih evropskih ekonomija?
Rusija i SAD: Nova geopolitička realnost za Evropu
Dmitrij Peskov,glasnogovornik Kremlja,rekao je za medije da za sada nema planova za daljnji razgovor ruskog predsjednika Vladimira Putina i američkog predsjednika Donalda Trumpa, ali da bi takav razgovor mogao biti brzo organiziran ako bude potrebno.
Američki pregovarački tim sastao se sa ruskom delegacijom u Saudijskoj Arabiji gdje su razgovarali o Ukrajini. Zatopljavanjeodnosa između Rusije i SAD nije po volji EU, ali će se izgleda na to morati priviknuti u narednom periodu.Pitanje je koliko će ustpaka morati biti učinjeno u pogledu postizanja mira, a glavno pitanje jeste svakako odustajanje ulaska Ukrajine u NATO. Kremlj je saopćio da je suvereno pravo Ukrajine odlučiti želi li se pridružiti Evropskoj uniji,te da Moskva ne namjerava diktirati Kijevu kako treba pristupiti tom pitanju ali da to nije slučaj ako je u pitanju pridruživanje nekoj odbrambenoj ili vojnoj alijansi.Sastanku su prisustvovali ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov i Jurij Ušakov, viši pomoćnik ruskog predsjednika Vladimira Putina.Američku delegaciju činili su američki državni sekretar Marco Rubio, savjetnik za nacionalnu sigurnost Mike Waltz i izaslanik za Bliski Istok Steve Witkoff.
Ukrajina trenutno u javnosti ističe da odbacuje sve pregovore koji se vode bez nje, ali je činjenica kako će od toga ubrzo morati odustati, jer SAD pod Trumpom nisu ista država kao pod Bidenom, to je svima jasno pa i Zelenskom.
Protesti u Turskoj
Deseci hiljada ljudi u gradovima širom Turske protestovali su zbog hapšenja istaknutog opozicijskog političara Ekrema Imamoglua.
Građani su prkosili zabrani okupljanja i izašli su na ulice smatrajući optužbe kao politički motivisane. Ovo su najveći protesti u Turskoj u više od deset godina.Ekrem Imamoglu je bio potencijalni opozicijski kandidat na predstojećim izborima u Turskoj.
Njegove pristalice kažu da su optužbe politički motivisane i da im je cilj spriječiti Imamoglua da se kandiduje za predsjednika za tri godine.Međutim, neki demonstranti su također istakli i svoju zabrinutost za demokratiju, ekonomiju, obrazovni i zdravstveni sistem.Protesti su počeli istog dana kada je Imamoglu uhapšen, kada su se hiljade ljudi okupile na Univerzitetu u Istanbulu kako bi osudile hapšenje.Protesti su se nastavili od tada.Imamoglu je prvobitno optužen za korupciju, primanje mita i „terorizam“.
Istanbulski tužioci su rekli da je Imamoglu vodio kriminalnu organizaciju koja se bavila sistemskom prevarom, namještanjem tendera, pronevjerom i podmićivanjem. Optužen je i za pomaganje Radničkoj partiji Kurdistana (PKK), koju Turska, SAD i Evropska unija smatraju terorističkom grupom.Prema turskim medijima, „urbani konsenzus“ bio je nastojanje da se kurdskim subjektima da veći utjecaj u politici na općinskom nivou.Sud je odredio Imamogluu pritvor bez prava na kauciju dok mu ne bude suđeno za optužbe za korupciju.Međutim, optužbe za „terorizam“ su odbačene.S obzirom na to da Imamoglu nije optužen za „terorizam“, sud neće moći postaviti vladinog povjerenika na njegovo mjesto. Istini za volju, Imamoglu je najpoznatiji i najutjecajniji opozicioni lider, te bi se njegovim slomom, poprilično slomila i opozicija, ipak određeni dokazi koji su predočeni javnosti ukazuju na niz nepravilnosti u njegovom radu, te će pred sudom morati dokazati da je nevin.
mjeseca mjeseca mjeseca mjeseca mjeseca mjeseca mjeseca
Ekskluzivno PISjournal
