PISjournal – U ovom dokumentu fokus je na poprilično velikim promjenama koje su se tokom mjeseca februara desile unutar Evropske unije, a što je direktno uzrokovano djelovanjem Trumpove administracije.
Fokus je na Minhenskoj konferenciji koja je izazvala šok u Evropi, a ništa manji šok nije izazvao ni rapidan rast desnice u Njemačkoj! Nagla promjena odnosa SAD prema Ukrajini, te zanemarivanje evropske uloge u budućim procesima, podrška Hrvatske Dodiku, te odlučnost Mađarske da se usprotivi Briselu, ključne su teme u ovom mjesečnog pregleda događaja.
Minhenska sigurnosna konferencija i šok za Evropu
Minhenska sigurnosna konferencija ostavila je dubok trag na svjetskoj političkoj sceni, a govor američkog potpredsjednika J.D. Vancea izazvao je šok i bio je iznenađenje za mnoge u Evropi.Vanceov govor, koji je trajao nešto manje od 20 minuta, nije bio samo kritika evropskih politika već i jasna poruka da se transatlantski odnosi nalaze na raskršću. Njegove riječi, koje su mnogi opisali kao “nemilosrdne”, otkrivaju duboke podjele između SAD-a i Evrope, ali i postavljaju pitanje: Šta ovo buđenje znači za budućnost Evrope?
Vance je u svom govoru istakao da najveća prijetnja Evropi ne dolazi od vanjskih aktera poput Rusije ili Kine, već od unutrašnjih slabosti – povlačenja od temeljnih vrijednosti poput slobode govora i demokratije. On je kritikovao evropske sudove zbog poništavanja izbora, ograničavanja političkog izražavanja i cenzure na društvenim mrežama, navodeći primjere iz Rumunije, Velike Britanije i Švedske. Vance je uporedio današnje evropske lidere sa tiranima iz doba Hladnog rata, ističući da su oni izgubili jer nisu poštovali slobodu. Ova poruka nije bila samo kritika već i poziv na buđenje. Vance je rekao da Evropa mora preispitati svoje vrijednosti i vratiti se temeljima koji su je učinili jakom. Međutim, njegov ton i izbor riječi izazvali su oštre reakcije evropskih lidera, koji su ocijenili njegov govor kao neprihvatljiv i kontraproduktivan. Bio je ovo šok za evropske zvaničnike, koje izgleda očekuje promjena paradigme djelovanja. SAD pod Trumpom uvode izgleda nove prakse na koje će se morati navići svi. Ovo je epilog Minhenske konferencije koja će ostati upamćena kao poprilično šokantna za Evropu.
Promjena odnosa SAD prema Ukrajini
Nakon što je ukrajinska vlada odustala od prisustva Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji, ispostavilo se da je na to bila primorana na najvišem nivou zbog potrebe za sastankom s novim američkim zvaničnicima, koji igraju ključnu ulogu u naporima da se „zaustavi rat i uspostavi mir“. Kijev je nezadovoljan tim američkim naporima i suptilno ih kritikuje jer se o njima direktno razgovara između SAD-a i Rusije, dok se pred evropskim „partnerima“ i saveznicima potiskuju u drugi plan. Trenutni pristup Zelenskog vrti se oko nekoliko stavki, od kojih je najznačajnija odbijanje „dogovora iza leđa“. „Nijedna odluka o Ukrajini ne smije se donositi bez njenog učešća, kao ni o Evropi, jer ako nam ne bude dozvoljeno da pregovaramo o vlastitoj budućnosti, svi ćemo izgubiti“, rekao je Zelenski.
Situacija u Ukrajini trenutno je takva da Sjedinjene Američke Države nameću teške uvjete Kijevu u teškoj situaciji za ukrajinske snage kao da je Zelenski predsjednik koji ne odgovara Trumpovoj administraciji i „treba ga zamijeniti“. Ovo je jedna od ideja, a koja bi se mogla desiti, što je u suprotnosti s evropskim stavovima. Sastanak između SAD i Rusije u Saudijskoj Arabiji ukazao je na nemoć Zelenskog, ali i nemoć Evrope, jer su isključeni iz početnih pregovora. Kako će se dalje razvijati stvari, ostaje da vidimo, ali je jasno da su Evropljani nemoćni pred zatopljenjem odnosa na relaciji SAD i Rusije.
Historijski uspjeh radikalnih desničara na izborima u Njemačkoj
Dvanaest godina nakon osnivanja Alternativa za Njemačku (AfD) postigla je nevjerovatan rezultat na izborima – postala je druga po snazi politička stranka Njemačke. Na izborima održanim proteklog vikenda, AfD je osigurao gotovo 20,8 posto glasova, što je dvostruko više od rezultata iz 2021. godine (10,4 posto) te tako postao dominantna politička sila istoka Njemačke. Nedjeljni rezultat na izborima, gdje je svaki peti glasač dao povjerenje ovoj krajnje desnoj stranci, učvršćuje je kao velikog političkog igrača, uprkos stalnim kontraverzama o njenoj ideologiji i političkim najavama i odlukama.
Tokom govora na proslavi rezultata njemačkih izbora, čelnica AfD-a Alice Weidel oštro je odgovorila kritičarima: „Željeli su nas prepoloviti, ali desilo se upravo suprotno“. Ona je pred pristalicama izrazila spremnost za formiranje koalicije s koalicijom koju čine Kršćanska demokratska unija (CDU) i Kršćanska socijalna unija (CSU), iako je lider CDU-a Friedrich Merz ranije poručio kako nije za takvo partnerstvo. Izborni rezultati i porast popularnosti pratile su i međunarodne poruke podrške. Tako je izvršni direktor Tesle i saveznik američkog predsjednika Donalda Trumpa na platformi X objavio kako „samo AfD može spasiti Njemačku“. Čak je i učestvovao, videolinkom, na jednom predizbornom skupu zajedno sa Weidel te tako dao dodatni legitimitet stranci pred svojom globalnom publikom.
Centralni dio platforme Alternative za Njemačku se nalazi u nacionalizmu, antimigrantskim politikama i euroskepticizmu. Stranka je prvi put „ušla“ u Bundestag (Parlament Njemačke) 2017. godine kada je iskoristila javno nezadovoljstvo njemačkim djelovanjem tokom migrantske krize. Danas se nastavlja zalagati za strožije granične kontrole, reduciranje politika za dobijanje azila te nešto što nazivaju „remigracijom“, a to je koncept koji kritičari opisuju kao prinudne deportacije. Stranka se, također, protivi njemačkoj podršci Ukrajini, kritizira utjecaj Sjevernoatlantske alijanse (NATO) i protivi glavnim politikama koje se odnose na klimatske promjene, odbacujući ih kao štetne za ekonomiju. U prošlosti su članovi AfD-a imali istupe u kojima su umanjivali i ublažavali nacističke zločine, a jedan od stranačkih lidera je spomenik holokaustu u Berlinu nazvao „spomenikom sramote“. Prošle godine je lider pokrajinskog AfD-a Tiringije Bjoern Hoecke osuđen dva puta za korištenje zabranjenih slogana iz doba nacističke Njemačke. Naravno, islamofobija je u fokusu, a da je rast AfDa-a opasnost za muslimane u Njemačkoj istakao je indirektno i turski predsjednik Recep Tayip Erdogan, koji je izrazio zabrinutost ostvarenim izbornim rezultatima.
Srpsko-hrvatski savez protiv Bosne i Hercegovine se nastavlja
Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović otvoreno je stao na stranu Milorada Dodika pred presudu u Sudu Bosne i Hercegovine kazavši kako je on najpopularniji političar među Srbima u BiH i da ga pokušavaju izbaciti iz političkog života “jer nije poslušao kolonijalnog upravnika”. Kako je kazao, to je taj evropski način koji je totalno pogrešan.
“Mi moramo gledati da i sa Srbima, koji se sve vrijeme ponašaju kao da im je tijesna koža, pokušamo da nađemo zajednički dogovor. Ne tako da u crno zavijemo nekog trećeg, što zloguke ptice iz Sarajeva stalno ponavljaju. I da imamo zlu namjeru, nismo u stanju. Hoćemo samo jednaka prava, da Hrvati biraju svoje predstavnike, ništa drugo”, rekao je Milanović. On smatra da se, kako je rekao, neće Srbi tako lako otcijepiti od BiH, ali da im se ovako pomaže. No, Milanović ignoriše da su svi u BiH prihvatili neke ranije odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta, konkretno u vezi Izbornog zakona.
Zašto su neke odluke Schmidta prihvatljive, a neke ne? Ovo možemo smatrati kao kontinuitet hrvatsko-srpskog saveza protiv Bosne i Hercegovini na koji Evropska unija očigledno šuti.
Podsjećanja radi, Milanović je da bi se dodvorio srpskog strani u nekoliko navrata napadao državu Bosni i Hercegovinu, te je vrijeđao, a najradikalniji istup koji je imao ticao se negiranje genocida nad Bošnjacima u Srebrenici!
Mađarska okreće leđa Briselu i daje podršku Trumpu
Ministar vanjskih poslova Mađarske Peter Szijjarto reagovao je na najavu američkog predsjednika Donalda Trumpa kako će uvesti carine Evropskoj uniji te je pozdravio ovaj potez Bijele kuće.U saopćenju za javnost, Szijjarto je rekao kako još od novembra prošle godine cijeli svijet zna da je za predsjednika SAD-a izabran patriota.Cijeli svijet, uključujući Brisel i Evropsku komisiju na čelu s Ursulom von der Leyen, vrlo je dobro znao da Donald Trump želi uravnotežene trgovinske uslove. I u Briselu su znali da će Washington uvesti carine ako ništa ne preduzmu. Znali su, ali ništa nisu uradili. On je naglasio kako Budimpešta ima za cilj da popravi sve ono što je Brisel pokvario, te je na taj način potpuno narušio jedinstvo evropske unije.Američka strana je dočekala pozitivno ovakvo djelovanje Mađara, koji su i u prethodnih nekoliko godina bili svojevrsna opozicija zvaničnim stavovima Brisela.
mjeseca mjeseca mjeseca mjeseca mjeseca mjeseca mjeseca
Ekskluzivno PISjournal
