Izvještaji o odašiljanju oružja, vojnika i novca u Libiju od strane stranih zemalja povećali su zabrinutost o eskalaciji nasilja u ovoj zemlji. Kako izvještava Aljazeera nekoliko stranih sila potpisale su sporazum u Berlinu kojim se ograničava strano uplitanje u rat u Libiji kako bi ova zemlja mogla ponovo krenuti u pravcu prekida vatre.
Njemačka kancelarka Angela Merkel I Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres izjavili su u razgovoru sa novinarima nakon Samita u Berlinu kako sporazum postignut u nedjelju otvara put ka ka političkom rješenju I smanjuje mogućnost rata u zemlji u kojoj je došlo do eskalacije tenzija. Merkel je istakla kako će put postizanja mira u Libiji biti veoma dug I mukotrpan, te dodala: “Došli smo do sporazuma koji će podržavati prekid vatre u Libiji.”
“Svi se slažemo da bismo trebali poštovati embargo na oružje i da bi embargo na oružje trebalo kontrolisati jače nego što je to bio slučaj u prošlosti”, istakla je Merkelova.
Sporazum postignut u nedjelju predstavlja novu etapu napora međunarodne zajednice s ciljem okončanja libijskoga rata kojeg je pokrenuo general Kalifa Haftar čije snage kontrolišu istok zemlje. Prema izvještajima UN-a Kalifa Haftar I njegove snage su u aprilu prošle godine započele s napadima na Tripoli, a u sukobima je do sada život izgubilo 2 hiljade osoba.
Predstavnici sukobljenih strana u libijskom ratu, predsjednik međunarodno priznate vlade u Tripoliju Fajez al-Sarraj te general Kalifa Haftar nisu direktno sudjelovali na konferenciji u Berlinu ali su prije podne obavili odvojene razgovore sa sudionicima sastanka. Ipak je berlinski samit uspio po prvi puta okupiti sve zaraćene strane u Libiji. Merkelova je podsjetila kako se Haftar I al-Sarraj nisu direktno susreli jer među njima još uvijek postoje velika neslaganja.
Odašiljanje oružja, vojnika i novca u Libiju od strane stranih zemalja posljednjih nekoliko mjeseci povećali su zabrinutost o budućnosti Libije.
Guterres je rekao novinarima: “Tenzije u ovoj zemlji su eskalirale do veoma opasnih razmjera”. Generalni sekretar UN-a je istakao kako je “danas postignut veliki sporazum kako bi se zaustavio rat.”
Al Jazeerin reporter javio je u nedjelju kako je u Libiji zatvoreno pet naftnih terminala na istoku zemlje, nakon protesta snaga odanih Kalifi Haftaru. Sve se dešava u situaciji kada su prihodi od prodaje nafte okosnica su ekonomije ove zemlje. Ovim korakom je Kalifa Haftar izvršio dodatni pritisak na vladu Fajez al-Sarraja prije održavanja berlinskog samita.
Samitu u Berlinu su prisustvovali lideri Turske, Rusije, Egipta, Francuske, Velike Britanije, Italije I SAD-a. na Mirovnoj konferenciji o Libiji učestvovali su također I predstavnici kine, UAE, Alžira, Republike Kongo, EU, Afričke unije I UN-a.
U zajedničkoj izjavi koja sadrži 55 tačaka učesnici Berlinske mirovne konferencije poručili su da će insistirati na razoružavanmju paravojnih formacija I ponovnoj prodaji nafte ove zemlje. “Od početka primirja pozivamo strane i njihove podržavaoce da okončaju vojno-oružane aktivnosti”, kaže se u zajedničkoj izjavi lidera učesnika Mirovne konferencije za Libiju, održane u Berlinu.
Također su istakli da podržavaju formiranje zajedničke, jedinstvene, inkluzivne i efikasne vlade koju odobrava Parlament Libije.
“Podržavamo formiranje ujedinjenog nacionalnog sigurnosnog sistema Libije koji će biti pod kontrolom centralizirane i civilne vlasti”, navodi se u izjavi uz dodatak da je potrebno policiju i vojne snage staviti pod istu kontrolu.
“Pod okriljem UN-a s ciljem nastavka koordinacije nakon Berlinskog samita formiramo Međunarodni nadzorni komitet koji će nadgledati proces sprovođenja primirja”, navodi se u zajedničkoj izjavi.
Istovremeno je nekoliko lidera među kojima su britanski premijer Boris Johnson i Josef Borel, predsjednik odbora za međunarodne odnose EU, zatražilo prisustvo snaga zan nadziranje mira u Libiji. Borel je kazao: Trebamo biti pripravni za sudjelovanje s ciljem postizanja konačnog rješenja.”
Visoko pozicionirani istraživač u Chatham House “Mena” Tim Otoun za Aljazeeru je kazao: “Još uvijek se ne može s izvjesnošću govoriti o ovoj izjavi. Treba sačekati da se vidi da li postoji dobra volja za njeno implementiranje ili ne. nećemo morati dugo čekati na ovo.” Ovaj istraživač smatra da SAD kao I postal lideri trebaju stojati iza postignutog sporazuma I izvrgnuti pritisku one koji ga budu kršili. Prema njegovim riječima samitu Berlinu predstavlja najozbiljniji korak u pravcu prekida vatre u Libiji.
Ali ranija iskustva pokazuju kako nije postojala dobra volja za obustavljanjem slanja oružja u Libiju I još uvijek postoje pesimistična gledišta u pogledu zaraćenih strana u Libiji. U tom kontekstu su neki turski mediji kao ‘Vijesti 7’izvjestili kako predsjednik Recep Tayyip Erdogan nije prisustvovao večeri nakon samita. Stječe se dojam da Erdoganovo iznenadno napuštanje Mirovne konferencije o Libiji u Berlinu predstavlja reakciju na otvorene optužbe upućene turskom predsjedniku o slanju sirijskih pobunjenika koje podržava Turska u Tripoli kako bi pružile potporu vladi Fajez al-Sarraja. Francuski predsjednik Emmanuel Macron na samitu je žestoko kritikovao prisustvo sirijskih pobunjeničkih snaga na libijskoj teritoriji, a sve se odvija pod nadzorom turskog predsjednika Erdogana.
Promatrači za ljudska prava u Siriji, Organizacija koja je povezana sa sirijskim oponentima a čije je sjedište u Londonu, su objelodanili da je u Tripoli upućeno oko 2400 sirijskih plaćenika a proces vrbovanja se nastavlja i dalje u regionima na sjeveru Sirije koje pod kontrolom drži Turska.
