Dragana Trifković 

Centar za geopolitičke studije Beograd

 

Krenula bih od proteklih američkih izbora koji govore o tome da ta demokratija, kojoj su bili prvrženi svi koji su gledali na Zapadu, nije baš idealna kako su je predstavljali.

Zapravo, ovi protekli izbori u Americi su pokazali da je, izborni američki sistem sklon korupciji i ukoliko proanaliziramo čitav izborni proces i ono što se dešavalo poslije zatvaranja biračkih mjesta, to govori u prilog da sistem u Americi nije baš idealan, a znamo da su SAD proteklih decenija željele da implementiraju taj svoj sistem gotovo svugdje u svijetu. Što se tiče demokrata i Bidena, mislim da će odlučujuću ulogu imati žena koja je kandidat za potpredjednika Kamala koja je inače kadar Baraka Obame i u tom smislu možemo da očekujemo jednu blagu promjenu na Bliskom istoku. Mislim da ova nova vlast, demokratska neće voditi toliko izraženu antiiransku politiku, kakvu smo mogli vidjeti kod Trumpa, a također Kina neće biti glavni neprijatelj, već će biti prebačen veći fokus na Rusiju i rusku federaciju i može se očekivati, nakon nekih šest mjeseci od konstituisanja vlasti, kada se ona učvsti, otpčinjanje nekih novih sukoba, prije svega sukoba na granicama Rusije gdje je cilj Amerike da angažuju Rusiju i da je na taj način iscrpljuju što odgovara SAD-u.

Što se tiče Kine, demokrate imaju malo blaži pogled prema Kini u odnosu na republikance i Donalda Trumpa, koji je kineze smatrao glavnom opasnošću. Mislim da će i tu doći do blage promjene. U svakom slučaju, ono što je najbitnije jesu ekonomska pitanja, a s obzirom na to da je epidemija koronavirusa najviše pogodila ekonomiju. Mi znamo da je 2008. započeta ekonomska kriza na Zapadu, prije svega u SAD-u koja se zatim prelila i na Evropsku uniju. Međutim, ta ekonomska kriza do dan danas nije riješena, ona još uvijek postoji i ova pandemija korona virusa je samo postakla još više postojeće probleme. Tako, smatram da će tek na proljeće i u toku sljedeće godine ekonomija biti tema broj jedan. Nisam sigurna da Zapad ima odgovor na ekonomska pitanja, ekonomske probleme s kojima se cijeli svijet susreće, jer zapravo Zapad diktira ta neka ekonomska pravila. Pitanje je kakve će mjere oni predložiti, ali može doći do problema ako mjere budu vojne, odnosno da amerikanci kroz neke nove ratove pokušaju riješiti ekonomske probleme. Uz slogan: „No work no money“.

Što se tiče Balkana, mislim da ni sa Donaldom Trumpom nije bilo velike promjene u politici, osim promjene u retorici. On nije otvorene kritikovao srpsku stranu kako su to ranije demokrate radile, međutim, ono što je suština, on je nastavio istu politiku. Spoljno-politička platforma SAD-a se ne mijenja bez obzira koji predsjednik dođe na vlast. Ona može da se promijeni jedino u skladu sa okolnostima koje je tjeraju na promjenu, koje mogu da izazovu neke promjene. Zbog toga Donald Trump je, također, podržavao isti kurs koji je zauzela Demokratska stranka a to je što se tiče Srbije najvažnije pitanje, pitanje Kosova i metohije. On je željeo da riješi, kako oni nazivaju, taj, problem kosovski, to je zapravo problem kojeg su amerikanci i kreirali želeći da naprave tu, odnosno, da odvoje teritoriju Kosova i medohije od Srbije i da naprave jednu kvazi državu koju bi oni potpuno kontrolisali i koja bi služila za njihove ciljeve. Na kraju, reći ću da 2021. godina će, vjerovatno, biti izuzetno teška i da ćemo se nastaviti boriti sa problemima s kojima smo suočeni, ne može se očekivati stabilizacija u narednoj godini, imat ćemo i ekonomske brobleme koje ćemo morati nekako rješavati, vrlo je moguće da dođe do nove destabilizacije i konflikta.

Ono što nije dobro to je da možemo da čujemo određene ljude na visokim funkcijama da govore o ratu. Mislim da do direktnih sukoba sila koje imaju atomsko oružje ne može doći, ali to je problem za regione. Tu prije svega vidim vezanost Bliskog istoka i Balkana i to može da bude problem za nas. U svakom slučaju pozdravila bih sve učesnike konferencije iz Moskve, zahvaljujem se na pozivu i učešću nadam se da ćemo, prije svega, nastaviti dijalog, jer to je ono što je najbitnije. Dijalog između različitih kultura, različitih civilizacija, to je koncept koji se protivi konceptu SAD-a sukoba civilizacije, jer mi ne treba da budemo u sukobu, ako smo mi u sukobu dobija neka treća strana i pobjeđuje. Dakle, mi treba da vodimo dijalog, treba da se razumijemo dobro, treba da nađemo zajedničke interese i da radimo na njihovom ostvarivanju jer mislim da svaki narod, svaka država može da nađe neke zajedničke dodirne tačke. To bi bila poruka za kraj. Hvala.