PISjournalTo što će premijer Dritan Abazović potpisati Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC) može biti problem za neke ekstremne nacionalne struje, koje u tome vide način da dezavuišu ovaj proces jer ga potpisuje Albanac u ime države Crne Gore – kaže profesor historije, Šerbo Rastoder.

Posljednjih dana u crnogorskoj javnosti otvorena je oštra polemika da li premijer Abazović, kao etnički Albanac, treba da potpiše Temeljni ugovor o kojem nema konsenzusa u državi, naročito među strankama koje podržavaju Vladu.

Premijer Abazović je, prilikom zvanične posjete Beogradu 30. juna, najavio da će uskoro biti upotpisan Temeljni ugovor koji treba da reguliše odnose države Crne Gore sa SPC.

Istovremeno, patrijarh SPC Porfirije je saopštio da je tekst Temeljnog ugovora usaglašen sa Vladom Crne Gore.

Usaglašenu verziju ugovora oštro su osudile suverenističke stranke i crnogorske nacionalne organizacije, ocjenjujući da se SPC u Crnoj Gori priznaje subjektivitet duži za šest vjekova od onog koji ta crkva ima u Srbiji u kojoj joj je sjedište, te da je u pitanju izdaja crnogorskih nacionalnih interesa i kapitulacija države pred SPC.

Komentarišući činjenicu da protivnici ugovora, uz političke napade na premijera Abazovića, ističu i njegovu nacionalnost, profesor Rastoder ocjenjuje da “Abazović neće potpisati taj ugovor kao nacionalni Albanac, već kao premijer države Crne Gore”.

Abazović nije direktno odgovarao na posljednje kritike, ali je u objavi od 3. jula na Twitteru, koja se ticala privrednih aktivnosti, istakao da “dok neki i dalje šire nacionalizam, mi se bavimo turizmom”.

Ko je kriv što će Temeljni ugovor biti potpisan?
Najoštriji u kritici je bio predsjednik Crnogorskog društva nezavisnih književnika Milorad Popović, koji je prijedlog Temeljnog ugovora ocijenio imperijalnim, a albanske političke predstavnike u Crnoj Gori optužio za savezništvo sa velikosrpskim ideolozima.

“Nezabilježena je bestidnost i cinizam da o sudbini crnogorske duhovne baštine, zajedno s Aleksandrom Vučićem (predsjednik Srbije), Porfirijem, odlučuju Dritan Abazović i Fatmir Đeka. Ovi politički predstavnici Albanaca u Crnoj Gori, danas podstiču – ili se prave nevješti – progon nacionalnih Crnogoraca, koji je umnogome sličan diskriminaciji Albanaca devedesetih godina”, riječi su Popovića.

Fatmir Đeka je ministar za ljudskih i manjinskih prava i član Vladine radne grupe za usaglašavanje Ugovora sa SPC.

Na ovo je reagovao lider Albanske alternative i predsjednik Opštine Tuzi Nik Đeljošaj, koji je Milorada Popovića optužio da se zalaže za izopštavanje Albanaca iz odlučivanja.

“Albanci su vas podržali da imate Crnogorsku pravoslavnu crkvu, nijeste je htjeli, važniji su vam bili eurići, sada plačete i targetirate Albance, jako nisko i nemoralno! A, šovinizam, ovog puta malo drugačije upakovan, takođe će završiti na istom smetlištu gdje i svi ostali”, naveo Đeljošaj na Facebooku.

Književnik Andrej Nikolaidis je u kolumni za portal CDM pod naslovom “Rastemeljni ugovor ne smije izazvati ni kap mržnje prema Albancima” upozorio da se mora spriječiti usmjeravanje bijesa javnosti prema albanskoj nacionalnoj manjini zbog potpisivanja Temeljnog ugovora, ali i oštro kritikovao premijera Abazovića.

“Vučić je odabrao da novim ratom Albancima zaprijeti baš na dan kada je jedan Albanac bio ponizan pred njim u Beogradu, tako je isti poniznik odabran da bude onaj ko će Crkvu Srbije priznati za državu u državi i predati joj čitavo crnogorsko sakralno nasljeđe”, naveo je Nikolaidis.

Ima li ‘Rahmana Morine’ u Crnoj Gori?
Civilni aktivista iz Građanske inicijative 21. maj Aleksandar Saša Zeković, koji je jedan od organizatora antivladinog protesta od 30. juna, zbog namjere premijera Abazovića da potpise temeljni ugovor, za RSE ocjenjuje da politički otpor prema Vladi ne može uticati na međunacionalne odnose, naročito prema Albancima.

“Evidentan je pokušaj dijela struktura bliskih Vladi da bilo koju kritiku prema premijeru Abazoviću predstave kao neku vrstu nacionalizma i netrpeljivosti prema albanskom narodu. Takav pristup nije utemeljen”, kaže Zeković.

On dodaje da je crnogorsko društvo po prvi put dobilo jednog “Rahmana Morinu” (nekadašnji albanski političar sa Kosova koji je podržavao politiku Slobodana Miloševića, nekadašnji predsjednik Savezne Republike Jugoslavije).

“Imamo političare koji dolaze iz albanskog naroda, koji nisu utemeljeni u viševjekovnoj solidarnosti između crnogorskog i albanskog naroda, već je njihov iskaz na liniji velikosrpske politike”.

Kritika takvog iskaza se ne može podvesti pod crnogorski nacionalizam ili netrpeljivost prema Albancima smatra Zeković i podsjeća da su aktivisti koje vode građanske proteste decenijama bili branioci prava pripadnika manjinskih naroda.

Crnogorsko albanski odnosi stabilni
Profesor Šerbo Rastoder smatra da posljednja dešavanja ne mogu pokvariti crnogorsko-albanske odnose, niti da postoji mogućnost urušavanja međuetničkog sklada:

“Imali smo mi mnogo većih iskušenja u posljednjih 30 godina. Ti odnosi počivaju na nečemu što ima samo Crna Gora. To je jedan poseban građanski moral, koji se izdvaja iz dnevne političke retorike i nacionalne patetike”, zaključuje profesor Rastoder.

I Aleksandar Zeković vjeruje da politički predstavnici svih naroda u Crnoj Gori, bez obzira na razlike, neće dozvoliti rušenje međunacionalnog sklada.

“Ova Vlada je dobila mandat da se posveti evropskim integracijama, što podrazumijeva građenje unutrašnjih odnosa koji ne podstiču tenzije i ne provociraju”, dodaje Zeković.

Sporan je sadržaj Ugovora, a ne potpisnik
Profesor Rastoder ocjenjuje da je građansko društvo uvijek u Crnoj Gori predstavljalo političku parolu, a da je iza te parole “uvijek čučao jedan mali nacionalista”.

Za profesora Rastodera nije ključno ko će potpisati ugovor sa SPC, već šta će biti sadržaj ugovora. On ukazuje i da je sporan sam naziv ugovora.

“Da li taj ugovor treba da nosi naziv Temeljni, što SPC daje atribut ekskluzivnog korisnika vjerskih prava u Crnoj Gori? Ima utemeljenih i stručnih mišljenja da sama formulacija ‘temeljni’ izdvaja SPC izvan ostalih vjerskih zajednica”, stav je Rastodera.

Opozicioni, proruski Demokratski front (DF) i vladajuća prosrpska Socijalistička narodna partija (SNP) u potpunosti podržavaju potpisivanje Temeljnog ugovora sa SPC, jer kako su rekli – za njih je prihvatljivo sve što je prihvatljivo za SPC.

Na drugoj strani, Socijaldemokratska partija (SDP), koja ima dva ministra u Abazovićevoj Vladi, prijeti obaranjem Vlade ukoliko ugovor sa SPC bude potpisan.

Iako je predsjednik države Milo Đukanović izjavio da pitanje Temeljnog ugovora nije najvažnije za Crnu Goru i da treba spustiti tenzije, poslanici njegove Demokratske partije socijalista (DPS) tvrde da Ugovor sadrži istorijske falsifikate, te da crnogorsko vjersko i kulturno nasljeđe svrstava u srpsko.

Manjinska Vlada Dritana Abazovića izabrana je glasovima DPS, koji joj iako nije u Vladi, obezbjeđuje parlamentarnu podršku.

Nakon objavljivanja usaglašene radne verzije Temeljnog ugovora, više od 3.000 građana je potpisalo peticiju, oštro se protiveći namjeri Vlade Crne da sa SPC potpiše usaglašeni Temeljni ugovor.

“Taj čin bi za sve nas predstavljao akt nacionalne izdaje i predstavlja ozbiljnu manipulaciju koja može trajno narušiti političke, građanske i međuetničke odnose u Crnoj Gori”, navodi se u tekstu peticije.

Drugi građanski protest ispred sjedišta Vlade u Podgorici protiv potpisivanja Temeljnog ugovora sa SPC, održan je jučer,4.jula.

Izvor

 

 

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime