PISjournal – Američko-izraelski rat protiv Irana i njegove strateške posljedice, posebno zatvaranje Hormuškog moreuza, izazvali su ekonomski potres koji potresa evropsku trgovinsku infrastrukturu. Stabilnost tržišta, koja predstavlja okosnicu velikih ekonomskih planova i strategija zapošljavanja, urušila se pod ogromnim pritiskom rastućih troškova energije i transporta.
Značaj ovog pitanja ogleda se u činjenici da se preduzeća ne suočavaju samo sa padom profitnih marži, već su i njihovi izgledi za rast tokom ove godine ozbiljno ugroženi.
Medijski izvještaji i analize stručnjaka sugeriraju da ova nestabilnost nije samo privremena pojava. Naprotiv, riječ je o strukturnom poremećaju koji razara lance snabdijevanja i zaustavlja pokretačku snagu zapošljavanja u velikim ekonomijama poput Njemačke i Velike Britanije.
Lanci snabdijevanja i troškovi proizvodnje
Ukazujući na negativne posljedice rata s Iranom po ekonomske prilike, mediji analiziraju kako su geopolitičke tenzije poremetile ravnotežu troškova poslovanja kompanija.
Prema istraživanjima, prije izbijanja rata kompanije su očekivale umjeren rast ulaznih troškova, izuzev troškova rada. Međutim, energetski šok izazvan sukobom potpuno je poremetio te procjene. France 24 navodi da su dvije sedmice prije početka rata firme očekivale da će njihove prodajne cijene i ulazni troškovi koji nisu povezani s radnom snagom porasti u prosjeku za 3,0 odnosno 3,9 posto, ali su te brojke sada znatno više.
Véronique Riches-Flores iz Pantheon Economicsa izjavila je da se Francuska suočava s izuzetno teškim izgledima. „Francuska ne smanjuje poreze jer to jednostavno ne može sebi priuštiti“, rekla je. „Francuski potrošači zaista osjećaju snažan pritisak.“
Kriza se širi na tržište rada i plate
Šteta nanesena poslovnom sektoru direktno je pogodila tržište rada. To se može analizirati na tri nivoa:
1. Zaustavljanje zapošljavanja i masovna otpuštanja
Stručnjaci smatraju da su dugotrajni periodi inflacije postali veliki izazov za tržište rada, smanjujući profitne marže i negativno utičući na zaposlenost.
U eurozoni je naknada po zaposlenom porasla za gotovo 2 posto tokom 2025. godine, iako se stopa nezaposlenosti zadržala blizu historijski najnižih nivoa. Međutim, situacija se sada pogoršala – čak više nego tokom pandemije COVID-19.
Prema analizama Global Banke, rat s Iranom ugasio je nade u ekonomski oporavak Njemačke, dok su prognoze poslovnih uslova i privrednog rasta za 2026. godinu sve sumornije. Bundesbanka sada očekuje da će njemačka ekonomija u drugom kvartalu 2026. godine skliznuti u recesiju zbog ekonomskih posljedica bliskoistočnog sukoba.
Ekonomski pritisci rastu širom Njemačke, a nezaposlenost je dostigla 6,4 posto, što je najviši nivo u posljednjih deset godina, uključujući i period pandemije.
Guardian također izvještava da je povratak britanske stope nezaposlenosti na 5 posto u martu najnoviji dokaz da je rat s Iranom ugušio ekonomski zamah zemlje. Podaci Ureda za nacionalnu statistiku (ONS) pokazuju da je u aprilu ugašeno 100.000 radnih mjesta, što predstavlja najveći pad od maja 2020. godine, dok je broj otvorenih radnih mjesta pao na najniži nivo od početka 2021.
2. Pad realnih plata
Prema Financial Timesu, plate radnika u mnogim bogatim zemljama zaostaju za rastom cijena. Razlog tome je energetski šok izazvan ratom s Iranom, koji je zaustavio tek započeti oporavak realnih zarada.
Ovo dolazi u trenutku kada su radnici u eurozoni tek počeli da se oporavljaju od posljedica inflacijskog udara iz 2022. godine.
Prema tom izvještaju, rast realnih plata u eurozoni praktično je sveden na nulu zbog visoke inflacije, a ukoliko se ovakva situacija nastavi, mogao bi postati i negativan.
Troškovi transporta, goriva i posljedično drugih proizvoda porasli su zbog viših proizvodnih troškova, dok poslodavci nisu u mogućnosti ponuditi značajnija povećanja plata.
U tom kontekstu, Claus Vistesen iz Pantheon Macroeconomicsa procjenjuje da će rast realnih plata širom eurozone tokom 2026. godine ostati blizu nule. U zemljama poput Francuske, koje nemaju fiskalni prostor za zaštitu potrošača, ta bi stopa mogla postati „duboko negativna“, upozorio je.
Britanski radnici suočavaju se sa sličnim pritiscima. Prosječne zarade, uključujući bonuse, porasle su za svega 0,1 posto u realnom iznosu tokom tri mjeseca zaključno s martom, a kako se očekuje daljnji rast inflacije, taj skromni dobitak vjerovatno će potpuno nestati usljed veoma slabog zapošljavanja.
James Smith, glavni ekonomista Resolution Foundationa, izjavio je da mjere finansijske podrške britanske vlade „nisu bile potpuno beznačajne“, ali da neće spriječiti četvrti talas pada realnih plata od 2008. godine.
3. Slabljenje pregovaračke moći radnika
Sindikati, posebno u eurozoni, suočavaju se s gorkom stvarnošću: radnici, zabrinuti zbog mogućih otpuštanja i nesigurnosti zaposlenja, izgubili su veliki dio svoje pregovaračke moći kada je riječ o zahtjevima za povećanje plata.
Kao posljedica energetskog šoka izazvanog ratom s Iranom, plate radnika u sve većem broju razvijenih zemalja zaostaju za rastom životnih troškova.
Pokazatelj ugovorenih plata, koji prati Evropska centralna banka (ECB), pokazuje da sindikati ove godine imaju znatno manje uspjeha u osiguravanju povoljnih kolektivnih ugovora, jer su radnici mnogo više zabrinuti za očuvanje radnih mjesta nego za povećanje prihoda.
Dilema kreatora politika: recesija ili inflacija
Izvještaj Financial Timesa o teškim ekonomskim izgledima sugerira da je pogoršanje situacije na tržištu rada evropske donosioce odluka dovelo u strateški ćorsokak.
1. Rizik od recesije
Smanjena potrošnja domaćinstava kao odgovor na inflaciju zadala je konačan udarac ekonomskom rastu i pokrenula novi talas otpuštanja.
2. Rizik od strukturne inflacije
Ako plate budu povećane kako bi se nadoknadio gubitak kupovne moći, postoji opasnost da inflacija ostane ukorijenjena tokom dužeg vremenskog perioda.
Na kraju, mora se reći da ono s čime se Evropa danas suočava prevazilazi običnu inflaciju. Riječ je o krizi koja pogađa samu stabilnost poslovanja.
Kako poslovni izgledi slabe u Njemačkoj, tradicionalnom motoru rasta eurozone, kao i u ostatku monetarnog bloka, tržište rada postepeno klizi prema recesiji.
Ekonomska sigurnost Evrope praktično je postala talac ponovnog otvaranja strateških energetskih ruta. Sve dok se ne obnovi stabilnost energetske infrastrukture, bilo kakvo značajnije poboljšanje poslovnih uslova ili rasta plata ostat će izvan domašaja.
Ekskluzivno PISjournal
