PISjournal – Operacija Oluja Al-Aksa koju je pokrenuo Hamas i koja je ostavila hiljade ubijenih i ranjenih Izraelaca, potresla je okupirane palestinske teritorije poput velikog zemljotresa i njene posljedice će odjeknuti generacijama koje dolaze, pa čak i sa formiranjem hitne vlade ili drugih oblika vlasti, Tel Aviv se ne može oporaviti od razorne štete i visokih troškova. Hamasom
Pored raspirivanja nesigurnosti na okupiranim teritorijama, jedan od najvažnijih efekata sadašnjeg rata jeste udar na izraelsku ekonomiju koji će uticati na političke, društvene i kulturne aspekte izraelskog života. Iako je izraelski premijer Benjamin Netanyahu najavio da je cilj pokretanja kampanje bombardovanja Gaze uništenje pokreta otpora Hamasa i okupacija Gaze, s obzirom na široke aspekte rata, jedna od prepreka i zabrinutosti za moguću kopnenu invaziju na Gazu su ekonomske posljedice koje mogu još više nego prije zapaliti izraelsko društvo iznutra.
Veliki pritisak zbog visokih ratnih troškova
Budući da dugoročni ratovi uglavnom ostavljaju svoje posljedice na vojnom i ekonomskom polju, izraelsko učešće u ratu u Gazi može nanijeti ozbiljnu štetu ekonomiji, a efekti rata su postali vidljivi samo nakon dvije sedmice sukoba. Izraelska banka Hapoalim u izvještaju koji citira list Times of Israel navodi da prema preliminarnim procjenama troškovi rata u Gazi neće biti manji od 7 milijardi dolara, a ukoliko se pokrene kopnena ofanziva, dostići će 1,5 posto izraelskog BDP.
Izraelska banka je objasnila da je još rano procjenjivati ekonomsku štetu uzrokovanu trenutnim sukobom, ali je naglasila da je 50-dnevni rat s Hamasom u Gazi 2014. godine prouzrokovao gubitak od 3,5 milijardi šekela (880 miliona dolara), što je ekvivalentno 0,3 posto BDP-a. Prije početka rata u Gazi, izraelska centralna banka je predviđala rast od 3 posto u periodu 2023-2024, što je stopa koja se možda neće ostvariti s obzirom na trenutna dešavanja.
“S mnogo rezervnih vojnika na linijama fronta i civila u skloništima zbog raketnih napada, rat će uticati na stvarne ekonomske aktivnosti i vjerovatno će se nastaviti u narednom periodu”, rekao je Amir Yaron, guverner izraelske centralne banke, za CNN o povratnim udarima rata.
Kako prenosi Reuters, izraelska berza je pala za 8 posto od početka operacije Hamasa i ovaj gubitak se nastavlja. Bankarski sektor na berzi pretrpio je najveće gubitke smanjivši se za 8,7 posto od početka godine s obzirom na krizu uzrokovanu Netanyahuovim reformama pravosuđa i protestima prema njima. Vrijednost državnih obveznica je pala za oko 3 posto prvog dana sukoba.
Prema Sky News Arabia, 9. oktobra, dva dana nakon operacije Hamasa, izraelska centralna banka je prodala 30 milijardi dolara deviznih rezervi kako bi spriječila daljnji gubitak vrijednosti šekela u odnosu na američki dolar, međutim, za manje od dvije sedmice, šekel je izgubio oko 4,8 posto svoje vrijednosti, što je rekordno nizak nivo od 2015.
Nasr Abdul Karim, profesor ekonomije na Arapsko-američkom univerzitetu u Ramali, rekao je za Sky News Arabia da „imajući u vidu da se trošak rata u Gazi za izraelsku ekonomiju trenutno procjenjuje na milijardu dolara dnevno, berza u Tel Avivu će takođe pretrpeti više gubitaka.” Stoga, nastavak rata u narednim sedmicama može nanijeti desetine milijardi dolara štete izraelskoj ekonomiji i istopiti 200 milijardi dolara izraelskih deviznih rezervi za nekoliko mjeseci.
Dvije agencije prošle sedmice upozorile su na rastuće dugove Izraela. Također, u petak je agencija Moody’s u izvještaju navela da je trenutni sukob u Gazi intenzivniji od ratnih sukoba u posljednjim decenijama i da rizikuje preusmjeravanje resursa iz privrede, smanjenje investicija i gubitak ekonomskog povjerenja na okupiranim teritorijama. Druga važna stvar je količina oružja koje koristi okupatorski režim u Gazi.
Zvaničnici Hamasa objavili su da su u posljednje dvije sedmice potrošili samo 10 posto svojih zaliha oružja i da su potpuno spremni za dugoročni rat. Ali Izraelci snažno udaraju po Gazi. Ovo pitanje će povećati vojne troškove okupatora u narednim sedmicama i mjesecima. Svakodnevno pražnjenje arsenala naoružanja bez postizanja opipljivih rezultata dovodi do toga da Vlada krene izdvajati prevelika sredstva za Ministarstvo odbrane kako bi podmirili potrebu za novim količinama oružja. Stoga, da bi se više sredstava izdvojilo za vojni sektor, država mora da smanji potrošnju u drugim privrednim sektorima, što može dovesti do smanjenja proizvodnje.
Iako Izraelci tvrde da imaju adekvatna finansijska sredstva za nastavak rata, zahtjev za 10 milijardi dolara ekonomske pomoći od SAD na samom početku rata pokazuje da situacija nije tako dobra kako tvrde iz Netanyahuova kabineta.
Administracija predsjednika Joea Bidena zatražila je od Kongresa finansijsku pomoć izraelskom režimu, ali ako se sukob na okupiranim teritorijama produži, protivnici rata u SAD-u će podići svoj glas. Važno je napomenuti da su tokom prošle godine u SAD-u porasli rasprostranjeni protesti protiv vojne i finansijske pomoći Ukrajini. Naravno, ovo pitanje se odnosi i na povećanje troškova nametnutih američkoj ekonomiji kao rezultat izraelskog ratnog huškanja.
Stoga bi Izraelci trebali uzeti u obzir činjenicu da ne mogu dugo računati na američku podršku.
Još jedna posljedica rata u Gazi za izraelsku ekonomiju je raseljavanje Izraelaca. Prošle sedmice, izraelska vojska je priznala da se od početka Hamasove operacije skoro 500.000 Izraelaca iselilo iz svojih domova.Njihovo napuštanje domova može povećati troškove vlade zato što ona mora da odobri nove budžete za naseljavanje velikog broja ovih izbjeglica na drugim mjestima na teritoriji izraelskog režima. Ako se ovo ratno stanje produži,Netanyahuova vlada će se suočiti sa ozbiljnim ekonomskim izazovomjer izgradnja kuća za doseljenike je skupa a vlada mora mobilizirati svoja finansijska sredstva za tekući rat, a to će imati štetne posljedice po ekonomiju.Podsjećamo da je vlada Benjamina Netanyahua već od samog početka bila na klimavim nogama zbog optužbi za korupciju i reformu sudstva.Narod je mjesecima protestovao protiv njegove politike.Sadašnji rat i ekonomska kriza koja će zahvatiti Izrael,može samo pogoršati odnos naroda prema vladi i dovesti do mogućeg narodnog puča.
Budući da nastavak ekonomskih aktivnosti zavisi od radne snage, rat Tel Aviva protiv grupa otpora je ovom režimu i na ovom polju napravio ozbiljan izazov. Na okupiranim teritorijama, zbog poziva rezervistima, oko 360.000 vojnika napustit će svoja radna mjesta kako bi bili mobilisani za vojnu dužnost u Gazi i drugim frontovima, pa će se dijelovi privrede suočiti s nedostatkom radnika.
Veliki šok je to što su mnogi od rezervista pozvanih u vojnu službu tehnološki poduzetnici, nastavnici, advokati i radnici iz drugih sektora.
Prema Sky News Arabia, većina rezervnih snaga je ispod 40 godina i čine ključnu populaciju u izraelskom tehnološkom sektoru koji čini jednu petinu izraelskog BDP-a. Treba napomenuti da vojska, vazduhoplovstvo i mornarica izraelskog režima imaju samo 150.000 pripadnika kao redovno osoblje i da se u velikim sukobima svi rezervisti pozivaju na dužnost.
The Middle East Monitor je u izvještaju koji stavlja u središte pažnje obrnutu imigraciju u izraelskom režimu napisao da sada značajan broj Izraelaca ne vidi okupirane teritorije kao sigurno mjesto i da aktivno nastoje dobiti pasoš druge zemlje, što je primjetno dugim redovim ispred stranih ambasada u Tel Avivu. Ovo je jednačina koja je poprimila ozbiljnije dimenzije s pojavom operacije Oluja Al-Aksa i objektivno otkrila krhke temelje izraelske okupacije. Portugalska imigraciona i granična služba objavila je da je od početka godine 1.000 Izraelaca podnijelo zahtjev za državljanstvo ove zemlje.
Vanjska trgovina je od značaja za izraelski režim i očekuje se da će ona pretrpiti najveći dio štete jer su privredne aktivnosti u zaostajanju. Većina velikih američkih tehnoloških kompanija, uključujući Microsoft, Google i Apple, imaju značajne proizvodne fabrike ili kancelarije za istraživanje i razvoj na okupiranim palestinskim teritorijama. Kako navodi Al Jazeera, vodeći svjetski proizvođač čipova Intel planirao je uložiti 25 milijardi dolara u izgradnju fabrike čipova koja je udaljena samo 30 minuta od granice s Pojasom Gaze, ali se navodi da je zbog rata plan skinut sa dnevnog reda. Nvidia, još jedan veliki proizvođač čipova koji se koriste u umjetnoj inteligenciji i kompjuterskoj grafici u svijetu, objavila je da je otkazala konferenciju o umjetnoj inteligenciji koja je trebala biti održana u Tel Avivu.
Također, veleprodajne kompanije H&M i Zara zatvorile su svoje radnje na izraelskom tržištu.
Izraelska vlada planira transformaciju luke Haifa u regionalno trgovinsko čvorište i kao dio ove strategije, u saradnji sa SAD-om, pokrenula je ideju koridora Indija-Evropa. Planirano je da luka Haifa igra ključnu povezujuću ulogu između dvije strane ovog trgovinskog koridora i mogla bi,ako se realizuje, ubrizgati ogromne prihode u izraelsku ekonomiju.
Za ostvarenje ovog sna potrebna su ogromna ulaganja, a jevrejski investitori iz SAD-a i Evrope su odobrili da urade veliki dio toga. Ali izvještaji koje su izraelski mediji objavili posljednjih mjeseci sugeriraju da su kao odgovor na politiku ekstremističke vlade u Tel Avivu strani investitori povukli više od 80 milijardi dolara svog kapitala sa okupiranih teritorija. Čak 255 jevrejskih investitora u SAD-u upozorilo je da će, ako Netanyahuova vlada krene naprijed sa prijedlogom zakona o pravosudnom sistemu, povući svoja ulaganja u izraelsku ekonomiju. To znači da ako se rat u Gazi nastavi, desetine milijardi dolara mogu biti izvučene sa okupiranih teritorija, jer strana ulaganja zahtijevaju sigurnost, a kao što vidimo okupirane teritorije su suočene s valom sukoba i nesigurnosti.
Ekskluzivno PISjournal
