PISjournal – Rat ili bolje rečeno genocid kojeg Tel Aviv sprovodi u Gazi već osam mjeseci drastično se odražava na izraelsku ekonomiju i čini sve aspekte života Izraelaca težim. gubici
Iako izraelska vojska nastavlja svoju kampanju u Gazi, finansijski teret ove avanture je težak za izraelsku ekonomiju. Bloomberg je prošlog četvrtka objavio da je šteta za izraelsku ekonomiju kao rezultat rata u Gazi oko 60 milijardi šekela što je u dolarima oko 16 milijardi.
Prema podacima izraelskog ministarstva finansija, finansijski deficit, koji traje skoro 12 mjeseci, do aprila je porastao na oko 7 posto BDP-a. Međutim, predviđa se da će stvarna stopa budžetskog deficita biti viša od procjena vlade za 2024. godinu, a potrošnja u prva četiri mjeseca ove godine porasla je za skoro 36 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Bloombergov izvještaj pokazuje da je izraelski režim na putu do najvećeg budžetskog deficita. Ratni troškovi u Gazi zasjenjuju sve aspekte na okupiranim teritorijama i nijedan aspekt ili sektor nije bio imun na štetne posljedice ovog brutalnog rata.
Prema izvještaju lista Al-Khaleej Online a kojeg citira Bloomberg,evakuacija oko 250.000 Izraelaca, od kojih se 40 posto do danas nije vratilo u svoje domove, koštala je izraelsku državu 6,4 milijarde šekela (1,8 milijardi dolara).
Prema procjenama stručnjaka,ratna dejstva u periodu od 7. oktobra prošle godine do kraja marta ove godine koštala su državu više od 73 milijarde dolara. Dnevni ratni trošak od 7. oktobra do kraja decembra 2023. iznosio je 270 miliona dolara, da bi 2024. pao na 94 miliona dolara.
Takođe, dugovi Izraela nastali ratom porasli su sa 59 posto na 62 posto. Obim budžetskog deficita dostigao je 6,2 posto BDP-a do kraja marta, a očekuje se da će ovaj deficit porasti na 6,6 posto do kraja 2024. Od početka 2024. opšti budžet je zabilježio kumulativni deficit od 7 milijardi dolara.
Razaranja izraelskih naselja
Imajući u vidu da se raketni napadi grupa otpora nastavljaju svakodnevno svih ovih mjeseci, izraelska naselja koja se graniče sa Gazom i Libanom na sjeveru pretrpjela su velike ekonomske gubitke. U izvještaju Bloomberga navodi se da su zgrade i objekti u blizini Gaze pretrpjeli štetu od 405 miliona dolara. Izraelska vlada je također odobrila isplatu štete od 3,35 milijardi dolara onima koji su pretrpjeli štetu u naseljima oko Negeva.
Važno je napomenuti da je veliki dio izraelske poljoprivredne proizvodnje i izvoza upravo u ovim naseljima, a kontinuirana evakuacija farmera svakodnevno doprinosi finansijskoj šteti ovom režimu. Prema palestinskoj službenoj novinskoj agenciji WAFA, obim izvoza samo iz izraelskih naselja u Evropu iznosi 220 miliona eura (294,4 miliona dolara).
Privreda ovih naselja obuhvata različite poljoprivredne proizvode, laku i srednju industriju, hemijske proizvode, lijekove ,pesticide i đubriva, odjeću, voće i povrće, od kojih se velike količine otpremaju na domaća, evropska i međunarodna tržišta. Osim toga, oko 30 posto izraelskih kompanija također će patiti zbog pojačanih sankcija naseljima, koja međunarodna zajednica smatra nelegalnim.
Oko 500 objekata na okupiranim teritorijama pogođeno je raketama libanskog Hezbollaha, pretrpjevši štetu od oko 540 miliona dolara. Vlada je odobrila odštetu od oko 6 milijardi dolara za ranjene civile.
Vlada je također odobrila dodatnih 1,1 milijardu dolara za troškove odsustva rezervista s posla zbog služenja vojnog roka. Takođe, od početka 2024. godine potrošnja je dostigla 39,7 milijardi dolara, što predstavlja povećanje od 38,1 odsto u poređenju sa 28,7 milijardi dolara u prvom kvartalu 2023. godine.
Obustava građevinskih radova nanosi ovom sektoru dnevni gubitak od oko 40 miliona dolara.To je također veliki gubitak za banke, jer su hipotekarni krediti dostigli 19,2 milijarde dolara u 2023. godini.
Prema Al-Arabi Al-Jadeedu, Rahul Srugo, čelnik Izraelskog udruženja građevinara, u snažnom pismu premijeru Netanyahuu upozorio je da građevinske kompanije pate od ogromnih dugova, a glavni razlog je odsustvo 100.000 palestinskih radnika. On je upozorio na kolaps izraelskog građevinskog i infrastrukturnog sektora, za koji vjeruje da će imati bolne posljedice po ekonomiju režima, napominjući da građevinski sektor čini oko 14 posto nacionalne proizvodnje.
Brojke iz 2022. pokazuju da su kompanije koje se bave građevinarstvom pozajmile oko 1,3 triliona šekela od banaka, instituta i berze, koje će se suočiti sa poteškoćama u otplati dugova.
Prognoze rejting agencija za izraelsku ekonomiju
Sve rejting agencije objavile su svoja očekivanja u vezi sa budžetskim deficitom Izraela i snizile kreditni rejting režima, primoravši Tel Aviv da podigne kamatne stope na nove kredite kako bi pronašao zajmodavce koji će riješiti svoje tekuće finansijske probleme.
Moody’s je saopštio da je u februaru 2024. godine prvi put u historiji snizio rejting Izraela, potaknut političkim i finansijskim rizicima uzrokovanim ratom u Gazi. Vjerovatno će deficiti u narednim godinama biti mnogo veći nego što se očekivalo prije rata. Predviđeno je da će troškovi rata dostići 69,8 milijardi dolara između 2023. i 2025. godine.
Fitch Ratings je objavio da će izraelski opšti budžetski deficit u 2024. godini dostići 8,6 posto BDP-a. Ukupan budžetski deficit ove godine zbog rata je 33 milijarde dolara. Opšti budžetski deficit za 2025. godinu iznosit će 3,9 odsto. Deficit BDP-a će 2024. godine dostići 65,7 odsto. Takođe, povećanje opšte potrošnje biće 12,5 odsto.
Standard and Poor’s objavio je da je snizio rejting izraelskog režima za jedan korak s negativnim izgledima. Predviđeno je da će opšti budžetski deficit porasti na 8 odsto BDP-a u 2024. Očekuje se da će ukupan državni dug dostići 66 odsto BDP-a u 2026. godini, a gubici će se povećati.
Izraelski troškovi ako se regionalni rat intenzivira
Ekonomista Abdelnabi Abdelmatlab u intervjuu za Khaleej Online izjavio je da je operacija Oluja Al-Aqsa nanijela velike gubitke izraelskoj ekonomiji, uzrokujući zastoj proizvodnje u mnogim sektorima, jer su se mnogi Izraelci pridružili vojsci kao rezervisti. On je rekao da je guverner izraelske centralne banke procijenio gubitke između 50 i 65 milijardi dolara. Prema mišljenju ovog ekonomiste, drugi veliki gubici koje je Izrael pretrpio uzrokovani su visokim troškovima transporta i osiguranja nakon što je jemenski Ansarullah počeo napadati izraelske brodove što je izazvalo pad izraelskog uvoza za 10-15 odsto.
Komentarišući štete po monetarni sektor, Abdelmatlab je rekao da je šekel izgubio između 5 i 10 odsto svoje vrijednosti. Iako je dio izraelskih gubitaka pokriven od strane SAD kroz paket pomoći, Abdelmatlab vjeruje da Tel Aviv mora početi nabavljati oružje od izvora koji nisu službeni američki fondovi, što znači da će ga morati platiti.
Ekonomista je dodao da će odluka Turske da zaustavi trgovinu sa izraelskim režimom uticati na veliki broj izraelskih kompanija koje izvoze na tursko tržište. On je također ukazao na posljedice širenja rata širom regije, rekavši: „Ako se rat proširi na regiju, gasovod između Izraela i Egipta i Jordana će biti prekinut, što će rezultirati gubicima između 30 i 40 milijardi dolara u gasnom sektoru.
Tako je Ansarullah pokret u proteklih sedam mjeseci zabranio blokirao izraelske brodove koji prolaze kroz Crveno more a sada je proširio opseg svojih operacija na Indijski okean i južnu Afriku. Polovina izraelske pomorske trgovine odvijala se preko Crvenog mora, a nedavno i sa Indijskog okeana i Rta dobre nade u južnoj Africi, a ako se plovidba ovim rutama zaustavi, izraelska privreda će snositi velike gubitke.
Štaviše, moćni izraelski sektor visoke tehnologije koji čini 18 posto BDP-a, 48 odsto izvoza i 30 odsto poreskih prihoda, značajno je usporen zbog rata.Zbog ratnih dejstava i nesigurnosti na okupiranim teritorijama, u Izraelu je 2023. osnovano samo oko 400 novih tehnoloških kompanija, što je pad od 70 odsto u odnosu na 1.400 kompanija koje su osnovane prethodnih godina. Strah od eskalacije vojnih tenzija između Izraela i grupa otpora mogao bi smanjiti aktivnosti domaćih i stranih investitora.
Ukoliko se rat produži, a patnje palestinskih civila nastave, u svijetu će rasti negativan stav prema Izraelu što u konačnici može dovesti do uvođenja sankcija izraelskom režimu što će ga dodatno oslabiti i ubrzati njegov konačan kraj.
Ekskluzivno PISjournal
