Sanadin Voloder Ekonomski
Autor je novinar sa višegodišnjim iskustvom u medijima i NVO sektoru, saradnik više bosanskohercegovačkih i regionalnih medija.
PISjournal – Historijski i kulturni odnosi Balkana i Bliskog istoka kao dvije susjedne regije se mogu pratiti stoljećima, a savremena politička saradnja u najvećoj mjeri zavisi od globalnih procesa i događaja.
U vrijeme kada se sve više govori o relaksaciji sankcija Iranu Balkan, tačnije njegov zapadni dio mogao bi da višestruko profitira iz jedne takve krupne geopolitičke promjene. Da procesi na Bliskom istoku već duže vrijeme idu u korist Irana pokazuju promjene u odnosima službenog Teherana i susjednih arapskih monarhija koje su se otrgnule utjecaju Vašingtona. Ova pozitivna geopolitička gibanja su započela na kraju Trampova mandata te ubrzana nakon eskalacije rusko-ukrajinskog rata. Pored navedenog, jačanje veza Irana sa Rusijom i Kinom predstavlja opasnost za zapadne sile i obesmišljava sankcije pa se Amerika i druge države žele približiti Iranu jer je jasno da dosadašnji pristup odavno ne daje rezultate.
S druge strane Evropa nikad nije bila ranjivija uslijed ruske agresije na Ukrajinu i svaka saradnja ili novi partner joj je jako dobro došao. U tom kontekstu Balkan ima priliku da bude most ne samo između Turske, Azerbejdžana i Unije nego i Irana i drugih zapadnoazijskih država koje imaju značajne energetske i druge resurse.
Nedavni skup u Budimpešti pokazuje u kojem smjeru procesi se kreću i da države koje imaju energente ili se nalaze na rutama plinovoda, naftovoda i drugih koridora prepoznaju svoje prednosti i udružuju se.
Infarstruktura koja je ranije napravljena za transfer nafte i plina iz Rusije i Azerbejdžana preko Turske može se kad sankcije budu dio prošlosti vrlo lahko koristiti transport iranskih energenata. Da bi Balkan profitirao u navedenim okolnostima nužno je da maksimalno brzo unaprijedi svoju infrastrukturu od plinovoda do autocesta i željeznica.
Srbija i Iran imaju jako dobre odnose
Bivša Jugoslavija je imala jako dobre političke i ekonomske odnose sa Iranom do Islamske revolucije kroz Pokret nesvrstanih. To naslijeđe je većim dijelom zadržala Srbija koja ima dobre političke odnose sa Iranom koji nije priznao nezavisnost Kosova. Međutim, ekonomski odnosi nisu na zadovoljavajućem nivou, ali su prema dostupnim podacima najbolji od svih država Zapadnog Balkana. ekonomski ekonomski ekonomski ekonomski ekonomski ekonomski ekonomski
Ekonomije Srbije i Irana mogu uspješno da sarađuju i ekonomske veze podignu na znatno veći nivo u skoro svim oblastima, počev od prehrambene industrije, preko energetike, turizma i zdravstva do telekomunikacija i IT. To su neki od zaključaka sa Poslovnog forumu iz jula 2022. godine koji je održan u Privrednoj komori Srbije (PKS) u Beogradu, a okupio je više od 80 srbijanskih i iranskih privrednika i predstavnika poslovnih asocijacija.
Predstavnici privrede i vlada dvije države saglasni su da odlični politički odnosi su dobra predispozicija za bolju privrednu razmjenu, koja zaostaje za realnim mogućnostima.
Mihailo Vesović, direktor Sektora za strateške analize i internacionalizaciju PKS smatra da je privreda Srbije otvorena za nove poslove sa iranskim partnerima, a dobri politički odnosi i pozitivna iskustva u poslovanju snažan su impuls za proširenje ekonomske saradnje.
Veliki broj srpskih privrednika koji već posluje sa Iranom želi da poboljša saradnju i otvori nove kanale komunikacije i rada, što će umnogome doprinijeti ekonomskom razvoju obje zemlje, posebno u aktuelnim kriznim vremenima.
Direktor Organizacije za promociju trgovine Irana Alireza Pejman-Pak smatra da veliki broj učesnika poslovnog foruma je znak odlučnosti dvije zemalja da međusobno više sarađuju i iskoriste raspoložive kapacitete i potencijale.
Njegovo mišljenje je da su ekonomije Zapadnog Balkana i Bliskog istoka veoma živahne i da bi bilo dobro da udruže snage kako bi se pojačala njihova stabilnost.
Iako je Irna pod sankcijama on ostvaruje značajne rezultate u vanjskotrgovinskoj razmjeni koja iznosi oko 120 milijardi dolara godišnje.
Vlada Srbije ima mješoviti komitet za ekonomsku saradnju Srbije i Irana, na na ovom skupu je najavljeno da će se naredni susret održati u Teheranu.
Glavni izazovi za ekonomsku saradnju su platni promet, carinske procedure i nepostojanje sveobuhvatne baze podataka. Prema informacijama Republičkog zavoda za statistiku 2021. godine ukupna vanjskotrgovinska robna razmjena Srbije sa Iranom iznosila je 50,8 miliona dolara, što je povećanje od 115,2 % u odnosnu na 2020. godinu.
Hrvatska ne odustaje od Irana
Ulaskom Hrvatske u EU njena vanjska politika je u većoj mjeri ograničena stavovima Brisela. Uprkos tom Hrvatska je nastavila razvijati odnose sa Iranom, kao i sa drugim arapskim i muslimanskim zemljama. Hrvatska je druga evropska zemlja koja je priznala islam 1916. godine, ima jako dobro uređene zakone za manjine, te iako muslimani čine samo 1,5 % populacije oni su izuzetno prisutni u javnosti, nauci, kulturi, ali i politici i diplomatiji. Hrvatska ima najuređenije halal tržište unutar EU i upravo preko halal koncepta poslovanja razvija svoje odnose sa muslimanskim svijetom.
U tom kontekstu Centar za certificiranje halal kvalitet iz Zagreba je prošle godine organizovao zajedno s Iranskom privrednom komorom Prvu halal trgovačku konferenciju IR Iran-Jugoistočna Evropa u Teheranu. Na konferenciji su sudjelovali proizvođači i pružatelji usluga iz Republike Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore te Islamske Republike Iran.
Dr. Dugonjić, rukovoditelj Centra za certificiranje halal kvalitete ističe kako Iran predstavlja jedno od najznačajnih halal tržišta, a da je u zemljama Jugoistočne Europe preko 250 proizvođača i pružatelja usluga nositelj halal certifikata.
Iran je jedan od vodećih proizvođača halal proizvoda među islamskim zemljama te da je halal hrana jedna od svjetskih industrija u procvatu posljednjih godina.
Navedena konferencija je prvi strateški korak u jačanju saradnje u halal proizvodnji, distribuciji, halal turizmu i investicijama, dok je nastavak razgovora uslijedio na Halal Business Forum-u koji se već treću godinu održava u oktobru u Zagrebu. Pored tog skupa u pripremi je održavanje Druge halal trgovačke konferencije IR Iran-Jugoistočna Evropa, također u Zagrebu.
U okolnostima sankcija izvoz Irana je opterećen opstrukcijama zbog kojih se trgovina uglavnom odvija kroz robnu razmjenu. Iran graniči sa 17 država (kopno i more) sa kojima uprkos sankcijama ipak ostvarije trgovačku razmjenu.
Bosna i Hercegovina ima najjaču tradiciju odnosa sa Iranom koja je izložena ogromnim pritiskom zapada i domaćih političara koji imaju prozapadne stavove te koriste teme vezane za Iran za afirmaciju svojih stranaka. Takav slučaj je desio prilikom zadnje posjete iranskog ministra vanjskih poslova regiji koji je u Beogradu primljen na najvišem nivou bez negativnih reakcija u javnosti dok je posjeta Sarajevu iskorištena za slanje populističkih poruka od strane političkih opcija bliskih zapadnim ambasadama.
Nije nafta jedini iranski resurs
Iransku privredu karakteriše značajan naftni sektor, a u manjem obimu razvijen je poljoprivredni sektor i usluge. Što se tiče proizvodnog sektora, najznačajnija je automobilska, građevinska, tekstilna industrija te IT sektor.
Iran je druga zemlja na svijetu po rezervama prirodnog gasa i među prve četiri po naftnim rezervama. Nakon nafte i naftnih derivata, koji čine oko 80 izvoza, automobilska industrija predstavlja također važan segment u privredi. Ova zemlja sa oko 80 miliona stanovnika značajan je izvoznik hemijskih i petrohemijske proizvoda, voća, tepiha. Prvi je na svijetu u proizvodnji šafrana i pistacija, drugi u proizvodnji hurmi. Peti je svjetski proizvođač cementa, osmi rude željeza.
Među deset zemalja je u svijetu sa najvećim mineralnim resursima. U Iranu je aktivno oko 6.000 rudnika, zemlja posjeduje najveće rezerve cinka na svijetu, a na drugom je mjestu po proizvodnji bakra i ima značajne rezerve željeza, olova, hroma, magnezija, uglja i zlata.
Iran je zemlja koja dosta ulaže u obrazovanje i nauku, kao i u razvoj savremenih tehnologija što je jedna od mogućnosti za saradnju.
Ekskluzivno PISjournal
