Tihomir Ponoš

Erdoğan i ljudska prava- Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdoğan predstavio je novi akcijski plan za ljudska prava kojim se namjerava poboljšati sudstvo. Dva tjedna nakon predstavljanja plana, uhapšen je Öztürk Türkdogan, čelnik udruge za zaštitu ljudskih prava.

Početak ožujka bio je u Turskoj, iz perspektive ljudskih prava, verbalno umjereno ružičast. Predsjednik Recep Tayyip Erdoğan predstavio je novi akcijski plan za ljudska prava kojim se namjerava poboljšati sudstvo, a kako je naglasio, nikome ne bi mogla biti uskraćena sloboda zbog njegovog mišljenja. Optimizam, ako ga je uopće i bilo, nije dugo trajao. Dva tjedna nakon predstavljanja plana, 19. ožujka, uhapšen je Öztürk Türkdogan, čelnik udruge za zaštitu ljudskih prava, odvjetnik koji je, eto divote, savjetovao ministarstvo pravosuđa u izradi spomenutog akcijskog plana. Türkdogan je uhapšen u sklopu novog udara na prokurdsku parlamentarnu opozicijsku Narodnu demokratsku stranku (HDP). Prilikom pretresa Türkdoganovog stana nije bio prisutan odvjetnik, a nije objavljeno ni zašto je uhapšen. Pretpostavlja se da ga vlasti terete za pomaganje teroristima, u ovom slučaju to bi vjerojatno bio kurdski PKK (Erdoğanove vlasti nastoje HDP prikazati kao političko krilo PKK-a, koji je u Turskoj proglašen za terorističku organizaciju) ili bilo što, a što ima veze s Kurdima i njihovim položajem u Turskoj.

Istoga dana kada je uhapšen Türkdogan uhapšeno je 35 lokalnih funkcionera i članova HDP-a, a sve je to posljedica pokušaja pravne zabrane djelovanja te stranke. Državni odvjetnik Bekir Şahin zatražio je dva dana ranije od Ustavnog suda da zabrani HDP navevši da djeluju kao – oružano krilo PKK-a. Ustavni sud je formalno neovisno tijelo, pravosuđe realno funkcionira kao poluga političkog progona Erdoğanovih protivnika. Hapšenja članova te prokurdske, i jedine manjinske stranke u parlamentu, nije ništa novo. Od 12. do 17. veljače uhapšeno je 718 članova HDP-a, svi u sklopu akcije koju vlasti nazivaju isključivo antiterorističkom, a manje-više svi ostali udarom na političke slobode i opoziciju. Da progon političkih čelnika legalnih kurdskih organizacija u Turskoj nije ništa novo potvrđuje slučaj Selahattina Demirtaşa. Od 2014. do 2018. bio je supredsjedatelj HDP-a, a od 2016. je u zatvoru, bez presude. Metoda borbe uključuje i poništavanje zastupničkih mandata.

Prošloga tjedna bez mandata je ostao Ömer Faruk Gergerlioğlu, kojem je Kasacijski sud potvrdio presudu od dvije i pol godine zatvora izrečene zbog “širenja terorističke propagande”. Gergerlioğlu je bio Erdoğanov pristaša, no razočaran njegovom politikom priključio se HDP-u. Kažnjen je zato što je prije pet godina na društvenim mrežama objavio članak kojim poziva na mirovne pregovore s PKK-om, a u taj proces bi on uključio i zatvorenog vođu PKK-a Abdullaha Öcalana. Gergerlioğlu je odbio napustiti zgradu parlamenta, a nakon četiri dana privela ga je, ubrzo i pustila, policija, i to zbog organiziranja političkih demonstracija u zgradi parlamenta. Turske vlasti HDP eliminiraju i na lokalnoj razini.

Na lokalnim izborima 2019. u 65 gradova i općina pobijedili su kandidati te stranke, do danas ih je 48 maknuto s položaja i zamijenjeno ljudima u koje Ankara ima povjerenje. To, naravno, nije sve. Iz bogate košare kršenja ljudskih prava u Turskoj u Erdoğanovo vrijeme valja istaknuti i prošlotjedno povlačenje te zemlje iz Istanbulske konvencije. Navodno Turska može sva prava ženama osigurati i bez Istanbulske konvencije, dovoljni su njen ustav i zakoni, pa nema potrebe da im se nešto sa strane petlja u unutarnje stvari. Ne dopušta Turska i inače tek tako da joj se netko izvana petlja, pa je blago rečeno nesklona izvršavati presude Europskog suda za ljudska prava. Prigovaraju mnogi, kako zbog progona HDP-a, aktivista za ljudska prava, istupanja iz Istanbulske konvencije. Oni prigovaraju, Erdoğan na njihove prigovore odmahuje rukom.

Izvor

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime