PISjournal – Unatoč ljetnim praznicima i relativnom smanjenju međunarodnih aktivnosti, Europa se u kolovozu 2025. suočila s valom geopolitičkih i ekonomskih događaja koji su potaknuli veću dinamiku u unutarnjoj i vanjskoj politici ovog kontinenta.
Sporne izjave ministra vanjskih poslova Hrvatske, Od krize u Ukrajini i sankcija Rusiji do tarifnog sporazuma između Europske unije i SAD-a te migrantskog summita u Bruxellesu, ovaj mjesec bio je prepun važnih događaja.
Radman kaže da je Hrvatska prevarena u Dejtonu
Ministar vanjskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman govorio je za RTV Herceg Bosne i tom prilikom ponovo problematizirao i negodovao zbog stava na ulogu Hrvatske u ratu u Bosni i Hercegovini, a posebno zbog dešavanja u Krajini i spašavanju Bihaća. Poručuje se da su bošnjački politički predstavnici zasluge hrvatske vojske počeli slaviti kao vlastite. “Hrvatska je spasila čast, na neki način i obraz Europe jer se ona uključila budući da tada Europa, zbog različitih i opravdanih situacija, nije mogla spoznati sve razmjere humanitarne krize i katastrofe koje su prijetili Bihaću i okolici.
Tako da je to bila doista velika stvar i nitko nema pravo osporiti važnost te akcije”, prokomentirao je za Dnevnik Radiotelevizije Herceg-Bosne Grlić Radman. Podsjetimo, operacija “Oluja”, iako tehnički operacija Hrvatske vojske i HVO-a, od samog početka imala je i bosanskohercegovačku dimenziju. Neposredno prije njenog početka, u julu 1995. godine, dogovoren je zajednički napad Armije RBiH i Hrvatske vojske na širem području Dinare, Livna i Glamoča – operacija “Ljeto ’95”. Taj prodor prema Drvaru i Bosanskom Grahovu imao je za cilj da se Vojska Republike Srpske odvoji od Republike Srpske Krajine i stvori pritisak na srpske linije odbrane.
Ovo nam govori kako Radman ipak ne govori istinu! Gledajući s odmakom od 30 godina Radman smatra kako su Hrvati u BiH prevareni. Pri tome je govorio i kako su pojedini visoki predstavnici donosili odluke na štetu Hrvata. Ovakvi komentari sve su učestaliji od hrvatskih političkih predstavnika i mogu predstavljati uvod ili pripremu za novi angažman u cilju izmjena izbornog zakona BiH, konkretno načina izbora članova Predsjedništva BiH, što je suštinski cilj vanjske politike Hrvatske.
Istini za volju, Grlić-Radman nastavlja provoditi agendu koju je davno implementirao prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, a ona uključuje kontinuirane napore da se Bosna i Hercegovina minimizira i osporava kao država, ne na način na koji to čini Srbija, nego na nešto perfidniji, a možda i opasniji, baš kako to radi aktuelni vođa vanjske politike Hrvatske.
Samit o migracijama u EU
Neformalni summit EU-a u Briselu fokusiran je na migracijsku politiku i jačanje sigurnosti nakon dronovskog incidenta. Predložene su strože granice i zajednički azilni sistem, uz rasprave o ulozi Frontexa. Migrantski pritisak raste zbog klimatskih kriza i rata u Ukrajini, dok incident u Poljskoj ističe potrebu za sigurnosnim reformama. Nacionalistički pritisak prisiljava EU na hitan odgovor pred nadolazeće izbore. Ovaj summit može ojačati EU koordinaciju, ali suočava se s otporom istočnih država (npr. Poljska, Mađarska) koje žele strože mjere. Uspjeh bi stabilizovao političku scenu, ali neuspjeh može pojačati nacionalizam i oslabiti EU kredibilnost, posebno u očima javnosti.
Ako se vratimo deset godina unazad, sjetit ćemo se kako je bilo izazovno boriti se s migrantima, te da je izvan EU, Turska bila brana Evrope od miliona migranata koji su planirali doći unutar EU. Novi val migracija započeo je invazijom Rusije na Ukrajinu, a sada se stanje može okarakterisati kao neka vrsta mirovanja, iako migranti svakodnevno pokušavaju ući na tlo Evropske unije.
Nove sankcije prema Rusiji
EU planira 19. paket sankcija protiv Rusije u septembru, nakon dronovskog incidenta u Poljskoj i dokaza o ruskim ratnim zločinima u Ukrajini. Lideri ističu da se granice ne mijenjaju silom, dok se raspravlja o dodatnim mjerama protiv ruskih oligarha. Sankcije su odgovor na ruske akcije u Ukrajini i podršku pro-kremaljskim grupama u Evropi. Incident u Poljskoj je ubrzao proces, dok se Mađarska i Slovačka opiru zbog energetskih zavisnosti. Sankcije jačaju podršku Ukrajini (npr. česka inicijativa za municiju), ali pojačavaju ekonomski pritisak na EU (npr. naftni poremećaji).
Rizikuju unutrašnje podjele, posebno ako nacionalisti dobiju na snazi, što bi moglo smanjiti pomoć Kijevu i povećati ruski utjecaj. Poljska vojska izvještava da je dron eksplodirao u istočnoj Poljskoj, vjerovatno lansiran iz Rusije, što je izazvalo uzbunu u NATO-u. Incident je doveo do hitnih konzultacija između saveznika, dok je Poljska pojačala vojnu prisutnost duž granice.
Ovaj događaj dolazi u kontekstu eskalacije rata u Ukrajini i ruskih provokacija na istoku Evrope. Rusija je povezana sa povećanim brojem dronovskih i kibernetičkih napada na NATO zemlje, a incident u Poljskoj je test za član 5. Sporazuma. Ovo pojačava NATO jedinstvo, ali stvara rizik od eskalacije, posebno ako se potvrdi ruska odgovornost. Poljska i baltičke države traže jaču vojnu podršku, što bi moglo povećati napetosti.
Dugoročno, može dovesti do veće militarizacije istočne granice EU, ali i unutrašnjih podjela ako se ne postigne konsenzus o odgovoru. U kontekstu sankcija, koliko god da EU nameće sankcije i traži razloge za to, pitanje je koliko su one djelotvorne? Uzmimo samo primjer EU sankcija prema Iranu, koje su znatno opsežnije nego ove prema Rusiji. Postavlja se pitanje, da li su i te sankcije išta postigle, te kakav je njihov razlutak? Reklo bi se, ne baš onakak kakav je željela EU.
Objavljen okvirni ekonomski sporazum EU – SAD
Okvir trgovinskog sporazuma postignutog između Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije predstavljen je prije nekoliko dana u zajedničkom saopštenju, dok su se obje strane složile oko nižih carina na nekoliko proizvoda, a administracija Donalda Trumpa (Donald Trump) uvela je određene uslove prije nego što su određene stope smanjene. SAD su pristale da snize jedinstvenu carinu na evropski uvoz sa 30% na 15%, dok se EU obavezala da će kupiti američke energente u vrijednosti od 750 milijardi dolara, da će “značajno” povećati kupovinu američke vojne i odbrambene opreme i da će investirati dodatnih 600 milijardi dolara u SAD do 2028. godine, navodi se u zajedničkom saopštenju.
EU se obavezala da će ukinuti carine na američku proizvedenu robu i obezbijediti “povlašteni pristup tržištu” američkim morskim plodovima i poljoprivrednim proizvodima, uključujući orašaste plodove, određene mliječne proizvode, svježe i prerađeno voće i povrće i drugu hranu, sjeme, sojino ulje, svinjetinu i bivolje meso.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen izjavila je da sporazum pruža “predvidljivost” za evropske kompanije i potrošače i “jača transatlantske odnose”. Okvir trgovinskog sporazuma postignutog između Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije predstavljen je danas u zajedničkom saopštenju, dok su se obje strane složile oko nižih carina na nekoliko proizvoda, a administracija Donalda Trumpa (Donald Trump) uvela je određene uslove prije nego što su određene stope smanjene.
SAD su pristale da snize jedinstvenu carinu na evropski uvoz sa 30% na 15%, dok se EU obavezala da će kupiti američke energente u vrijednosti od 750 milijardi dolara, da će “značajno” povećati kupovinu američke vojne i odbrambene opreme i da će investirati dodatnih 600 milijardi dolara u SAD do 2028. godine, navodi se u zajedničkom saopštenju. EU se obavezala da će ukinuti carine na američku proizvedenu robu i obezbijediti “povlašteni pristup tržištu” američkim morskim plodovima i poljoprivrednim proizvodima, uključujući orašaste plodove, određene mliječne proizvode, svježe i prerađeno voće i povrće i drugu hranu, sjeme, sojino ulje, svinjetinu i bivolje meso. Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen izjavila je da sporazum pruža “predvidljivost” za evropske kompanije i potrošače i “jača transatlantske odnose”.
Evropski uvoz će sada biti podložan jedinstvenoj carini od 15%, dok će se stope – takozvana “najpovlaštenija nacija” (Most Favored Nation) – niže od 15% primjenjivati na avione i dijelove aviona, generičke farmaceutske proizvode, uključujući njihove sastojke i hemijske proizvode, kao i na nedostupne prirodne resurse poput plute.
SAD su također ponovile svoju obavezu da ograniče carine na poluprovodnike i drvo na 15%, nakon što je predsjednik Donald Trump ranije ovog mjeseca najavio 100% carinu na sav uvoz poluprovodnika. Trump je prethodno prijetio carinama od 250% na farmaceutske proizvode, optužujući kompanije da iskorištavaju američke potrošače visokim cijenama lijekova, ali je nakon postizanja sporazuma s EU rekao da farmaceutski proizvodi nisu “vezani” dogovorenim uslovima.
Okvir trgovinskog sporazuma postignutog između Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije predstavljen je danas u zajedničkom saopštenju, dok su se obje strane složile oko nižih carina na nekoliko proizvoda, a administracija Donalda Trumpa (Donald Trump) uvela je određene uslove prije nego što su određene stope smanjene.
Neki njemački i francuski zvaničnici kritikovali su sporazum, tvrdeći da je okvir prilagođen Trumpovim zahtjevima, piše ugledni Forbs u svojoj analizi. Francuski premijer Francois Bayrou rekao je da je to bio “mračan dan kada je savez slobodnih nacija, ujedinjenih da potvrde svoje vrijednosti i brane svoje interese, odlučio da se pokori”.Alice Weidel, liderka njemačke krajnje desničarske stranke AfD, napisala je: “EU je brutalno iskorištena!” Weidel je tvrdila da sporazum o kupovini američke vojne opreme i energije od strane EU “nije sporazum, već šamar evropskim potrošačima i proizvođačima”.
U konačnici, mišljenja smo da Njemačka i Francuska kao dvije glavne evropske ekonomije shvataju da je EU u podređenom položaju u odnosu na SAD sa ovim ugovorom!
Ukrajina i Rusija: Postaje sve dinamičnije
Na frontu se dešavaju promjene, diplomatija radi svoj posao, a države se različito očitavaju o situaciji u Ukrajini. Slovačka je primjera radi bila veoma oštra prema Ukrajini te joj je zaprijetila. Ministar vanjskih poslova Slovačke Juraj Blanár kritikovao je ukrajinske udare na naftovod Družba kojim se Slovačka snabdijeva naftom čije derivate izvozi u Ukrajinu. Ukrajina je ovog mjeseca dva puta, 13. i 21. augusta izvršila udarne na naftne terminale Družba u ruskoj oblasti Brjansk, te pogodila još jednu stanicu u Nikolskoje, zaustavivši rad naftovoda.
Kao rezultat toga, isporuke nafte Mađarskoj su u augustu zaustavljene tri puta. Ove akcije ugrozile su snabdijevanje sirovom naftom za Slovačku zbog čega je reagirao slovački šef diplomatije Juraj Blanár zahtijevajući od Ukrajine objašnjenje za ove operacije. Slovnaft trenutno zadovoljava oko 10 posto mjesečnih potreba Ukrajine za dizelom. Blanár je rekao da je po ovom pitanju razgovarao sa zamjenikom ministra vanjskih poslova Ukrajine Andrijom Sybihom, koji je priznao zabrinutost i obećao da će dalje komunicirati.
U kontekstu diplomatije, predsjednik Francuske Emanuele Macrone, istakao je u intervjuu za američke medije da vjeruje u dogovor, te da podržava napore Trumpa za mir. Suprotno francuskom nadanju i vjeri u dogovor, te slovačkim osudama i promjeni retorike, Kanada obećava novu vojnu pomoć za Ukrajinu.
Ukrajina će u septembru dobiti dronove, municiju i oklopna vozila od Kanade, kao dio paketa pomoći vrijednog više od 700 miliona američkih dolara. Prema izjavi kanadskog premijera Marka Carneyja tokom proslave Dana nezavisnosti u Kijevu, tokom samita G7 u junu Kanada je obećala dodatnih 1,45 milijardi američkih dolara vojne pomoći Ukrajini.
Rekao je da će više od milijardu od ovog iznosa biti usmjereno na jačanje ukrajinskog arsenala kroz isporuku dronova, municije i oklopnih vozila, koji bi trebali stići sljedećeg mjeseca. I iz ovog slučaja možemo vidjeti da EU pazi na svoje poteze, te da nije više dako jedinstvena prema podršci Ukrajini, dok Kanada radi drugačije stvari, što je razumljivo jer u ovoj državi živi veliki broj ukrajinske dijaspore, koja je sposobna i aktivna u kontekstu lobiranja prema vlasima Kanade.
Zaključak
Avgust 2025. pokazao je da Europa čak i usred ljeta nije pošteđena geopolitičkih i ekonomskih kretanja. Kriza u Ukrajini, sankcije Rusiji, ekonomski sporazum sa Sjedinjenim Državama i migrantska pitanja svi ukazuju na složenost i izazove s kojima se suočava europska politika. Reakcije različitih zemalja i interakcija s globalnim silama odredit će smjer Europe u nadolazećim mjesecima.
Ekskluzivno PISjournal
