PISjournal – Šest zemalja Zapadnog Balkana gledaju kako njihovi kvalifikovani radnici i mladi odlaze da bi pronašli bolje uslove za život i rad u evropskim zemljama. radnicima
Ovaj fenomen ostavlja balkanske države veoma ranjivim na odliv mozgova i nedostatak kvalifikovanih radnika u mnogim oblastima, nanoseći ozbiljnu štetu nacionalnim ekonomijama i, na kraju, čitavom demografskom okruženju, objašnjava SchengenVisaInfo.com.
Studija Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) koja se fokusira na radne migracije na Zapadnom Balkanu otkrila je da su stope migracije iz ovog regiona porasle za deset posto u posljednjoj deceniji, dok se trenutno procjenjuje da više od jedna osoba od pet ljudi rođenih u regionu živi u inostranstvu.
Migracija državljana Zapadnog Balkana u Evropski ekonomski prostor (EAA) počela je rasti prije pandemije COVID-19 – porasla je za 120 posto između 2011. i 2019. godine, ukupno 226.000, dok su Hrvatska i Slovenija, u određenoj mjeri, postale dvije nove destinacije za migraciju.
Osim migracije kvalificiranih radnika u EU, šest zemalja Zapadnog Balkana također se bavi mobilnošću studenata u zemlje članice OECD-a, jer je broj međunarodnih studenata na ovim destinacijama porastao za 150 posto između 2013. i 2018. godine, a glavni odredišne zemlje su Austrija, Sjedinjene Američke Države, Italija i Turska.
Fluktuacije kapitala mogu biti jedan od vodećih uzroka odliva mozgova koji će se razviti u šest balkanskih zemalja, ali bolji kvalitet života, sigurnost i mogućnosti zapošljavanja u drugim zemljama su također neki faktori koji ga potiču.
Studija fokusirana na ekonomsku dimenziju migracije na Kosovu otkriva da osim integracije u EU, na odliv mozgova u zemljama Zapadnog Balkana može uticati i višak kvalifikovanih radnika u profesijama koje nisu uobičajene na tržištu rada matične zemlje. Ovo je povezano sa nedostatkom koordinacije između tržišta rada i privatnog sektora, zbog čega se obrazovani i kvalifikovani radnici vrednuju na osnovu kvantiteta, a ne kvaliteta.
Nedostatak koordinacije dodatno produbljuje neravnotežu između ponude kvalifikovanih radnika u zemljama i potražnje na tržištu rada, uzrokujući previše diplomiranih u jednoj oblasti, na primjer, ekonomija i pravo, a premalo u IT.
„Ponovljena“ historija balkanskih zemalja sa migracijama
Studija OECD-a otkriva da postoje historijski uzroci migracije iz zemalja Zapadnog Balkana u EU, pri čemu je bivša Jugoslavija igrala ulogu u podsticanju migracije radne snage. Zbog velike potražnje za radnom snagom za podršku industrijskom razvoju u zapadnoevropskim zemljama, emigracija građana Balkana bila je izražena 1960-ih i 1970-ih.
Još jedan val migracija dogodio se kasnih 80-ih na ovim prostorima zbog ratova koji su doveli do masovnog preseljenja. Oko polovine stanovništva Bosne i Hercegovine raseljeno je tokom rata 1992. godine, a oko 320.000 izbjeglica se nastanilo u Njemačkoj. Za to vrijeme, bilo je čestih slučajeva da su bosanske izbjeglice odbijale da se vrate u svoje matične zemlje u strahu da će biti žrtve “etničkog čišćenja“ .Njemačka je promovirala dobrovoljni povratak, ali se samo jedna trećina bosanskohercegovačke izbjegličke populacije iz Njemačke vratila u svoju domovinu.
Međutim, to nije bio slučaj za državljane Kosova, koji su, nakon rata na Kosovu 1998-1999, bili svjedoci odlaska oko 850.000 ljudi; ipak, većina njih,oko 600.000, izabrala je povratak, što je predstavljalo najbrži masovni povratak u modernoj historiji.
Tokom 2000-ih, migracija iz ovog regiona je utihnula zbog visokih troškova i poteškoća u dobijanju viza, dok je 2005. godine, kada je Evropska unija zaključila sporazume o viznim olakšicama i readmisiji sa pet zemalja Zapadnog Balkana, bez Kosova, migracija je ponovo porasla za čitavu deceniju.
Plan proširenja EU na dvije zemlje bivše Jugoslavije, Sloveniju i Hrvatsku, također je uticao na migraciju građana Balkana. Povećana migracija iz Hrvatske u EU izazvala je nedostatak radne snage u zemlji, što se rješavalo sa radnicima iz WB6, tačnije iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije.
Bojan Blaževski iz novinske agencije Meta koja posluje u Sjevernoj Makedoniji također potvrđuje ovaj obrazac migracije u zemlji, jer je vrlo uobičajeno da se makedonski radnici sezonski zapošljavaju u Hrvatskoj tokom ljeta.
“Hrvatska je ove godine vrlo popularna destinacija za ljetni rad. Praktično, na ljetni posao idu ljudi koji inače obavljaju različite poslove u svojoj zemlji. Čak poznajem ljude koji uzimaju godišnji odmor ili neplaćena tri mjeseca da bi radili preko ljeta. To je nešto što se dešava svake godine. Jednostavno, zemlje poput Hrvatske, Grčke, Malte i Španije su ljetne destinacije koje daju mnogo veće plate, a isplati se raditi tri mjeseca”, rekao je Blaževski za SchengenVisaInfo.com.
Prema njegovim riječima, iznos novca koji makedonski radnici primaju jednak je novcu kojeg zarade za šest mjeseci ili više u Sjevernoj Makedoniji.Dakle,činjenica je da su niske plate glavni razlog zašto radnici odlaze u Hrvatsku da rade preko ljeta .
Jasmin Hasić, pravni savjetnik u GIZ-u BiH, otkriva da rastući trend migracije mladih ima nekoliko faktora, kao što su destabilizirajuća politička dešavanja u zemlji, sistematska korupcija i nesposobnost institucija da se izbore sa društvenim i političkim šokovima.
U intervjuu za SchengenVisaInfo.com, Hasić ističe da je nedostatak funkcionisanja i vremenski ograničenih mjera podrške vlade koje ne zadovoljavaju potrebe mladih također među glavnim faktorima zašto ljudi napuštaju Bosnu i Hercegovinu.
Liberalizacija viznog režima je takođe uticala na migraciju iz ove balkanske zemlje, a osoba koja želi da ode imala je ili prethodno migraciono iskustvo ili je razvila mrežu ljudi sa migracionim porijeklom, kao što su veze sa članovima porodice ili prijateljima koji žive u inostranstvu.
Istraživanje koje je proveo UNFPA otkrilo je da osoba koja želi napustiti Bosnu i Hercegovinu ima sljedeće razloge:
– sistem formalnog obrazovanja u BiH ne može mladima pružiti dovoljno vještina i kompetencija za suočavanje sa izazovima života u 21. stoljeću;
– kraće vrijeme je nezaposlena i spremnija je da se uključi u aktivnosti vezane za rješavanje problema u lokalnoj zajednici i društvu,
– smatra da je teško steći bilo kakvu vrstu radnog iskustva, uključujući studentske poslove i praksu, te daje prednost neto prihodu u odnosu na stabilnost posla.
Društveno-politička situacija ključni razlog za iseljavanje Crnogoraca
Slično kao i u BiH, Crnogorci često navode društveno-političku situaciju kao glavni razlog migracije, a zatim i druge uzroke kao što su sistem javne uprave, vladavina prava, zdravstvo i obrazovanje.
Andrea Mićanović iz RYCO kaže da migracije stanovništva Crne Gore nisu nužno povezane sa finansijskim razlozima, već sa društveno-političkom situacijom u zemlji.
“Zaista, izvan svake sumnje je da nizak životni standard i finansijska nestabilnost vrlo često tjeraju osobe sa visokim stepenom stručne spreme da odu, ali istraživanje pokazuje da oni prvenstveno bježe od društveno-političke situacije u zemlji.Visokokvalifikovani ljudi u Crnoj Gori, suviše su umorni od stalnih političkih trvenja, često uslovljenih prošlim sukobima i neprevaziđenim podjelama, kao i od rasta nacionalizma i desničarske politike u zemlji”, rekla je Mićanović za SchengenVisaInfo.com.
Studija Organizacije Crnogoraca koji studiraju u inostranstvu (OMSA) pod nazivom Reality Check (Out) From Montenegro: Mape to Brain Gain otkriva da su pokretači migracija takođe ograničen pristup tržištu rada i slaba kultura rada, pored nedostatka pristupa na tržište rada za određene profesije ili nedostatak mogućnosti za dalje profesionalno napredovanje.
Studija, koja je obuhvatila 132 ispitanika koji su bili visokokvalifikovani mladi Crnogorci širom svijeta u starosnoj grupi od 24 do 40 godina, pokazuje da se kao treći ili četvrti razlog migracije navodi nizak životni standard i prihodi.
Loš kvalitet života gura Srbe u migraciju
Faktori migracije srpskog stanovništva uključuju traženje boljih prilika za zapošljavanje, bolju platu, uslove rada i profesionalno napredovanje.
Prema istraživanju Univerziteta u Beogradu u šest gradova u zemlji, drugi najčešći odgovori odnose se na percepciju ispitanika da druge zemlje nude ugodnije, mirnije i zdravije okruženje – odnosno bolji kvalitet života.
Isto istraživanje otkriva da je obrazovanje srpskih studenata takođe postalo sve veći razlog za migraciju.
Nalazi istraživanja OECD-a pokazuju da je mobilnost studenata sa Zapadnog Balkana u porastu, s tim da se broj međunarodnih studenata iz ovih zemalja povećao za 150 posto između 2013. i 2018. godine, dok su glavne zemlje u koje studenti emigriraju Austrija, Sjedinjene Američke Države, Italija i Turska. Tačnije, broj međunarodnih studenata iz balkanskih zemalja porastao je sa 13.600 studenata u 2013. na 34.500 u 2018. godini.
Broj međunarodnih studenata iz Srbije u Austriji, koja je jedna od najboljih destinacija za studiranje, iznosio je 2.295 u 2018. godini, pa je 2019. pao na 1.679. Međutim, 22 posto svih studenata u Srbiji pohađa akademske studije u Austriji.
Ostale zemlje u koje odlaze studenti iz Srbije su Mađarska, sa 1.944 studenta u 2019. godini, što predstavlja 26 posto svih stranih studenata u inostranstvu, zatim Njemačka (931 student u 2019., 12 posto od ukupnog broja), Slovačka (834, 11 posto). ) i Turska (789, 10 posto).
Od socio-ekonomskih faktora do obrazovanja, razlozi migracije kod Kosovara se mijenjaju
Glavni razlozi migracije kosovskog stanovništva svode se na visoke stope siromaštva i kršenja ljudskih prava, kako otkriva istraživanje Labinota Hajdarija i Judite Krasniqi.
Međutim, razlozi za migraciju su se promijenili. U prošlosti su socio-ekonomski faktori bili vodeći uzroci emigracije, pri čemu su finansijski ugrožene porodice vidjele da pojedinci migriraju u zemlje s višim prihodima.
Ovaj trend se neznatno promijenio u posljednje dvije decenije, a mladi ljudi su počeli da migriraju iz obrazovnih razloga. Iako je istraživanje Svjetske banke o migracijama iz 2009. godine pokazalo da je broj obrazovnih migranata manji od deset posto, broj zahtjeva za vizu za studiranje povećao se sa 367 na 994 između 2013. i 2018. godine.
Članak Balkan Insajta takođe otkriva da su glavni faktori za migraciju na Kosovu nezaposlenost,slaba stabilnost u poslovima, dugo radno vrijeme i niske plate.
S druge strane, demograf Bsim Gallopeni rekao je za BIRN da se posljedice migracija osjećaju u neravnotežama u demografskim strukturama društva, jer utiče na starenje stanovništva i smanjenje nataliteta.
“Radna snaga će se smanjiti, što će uzrokovati povećanje potražnje za radnicima, cijena rada će biti veća, a to će uzrokovati i ekonomsku neravnotežu”, dodao je on.
Neki vjeruju da bi vizna liberalizacija mogla imati negativan uticaj na stope migracije u zemlji. Preliminarna studija SchengenVisaInfo.com otkriva da 76,1 posto ispitanika vjeruje da će liberalizacija viza imati pozitivan uticaj na slobodu Kosovara, ali 95,7 posto kaže da će to imati veliki uticaj na tržište rada.
Stope nezaposlenosti su vodeći uzroci povećane migracije među Makedoncima
Profil zemlje za 2021. godinu, koji je proveo IOM UN za migracije, otkriva da su visoke stope nezaposlenosti i nedostatak dugoročnog zaposlenja glavni pokretači migracija iz Sjeverne Makedonije. Isti izvor otkriva da postoji neravnoteža u broju radnika u zemlji, jer je Skoplje, glavni grad, naseljeniji i tu je koncentrisano više poslovnih prilika.
Veće plate i bolji uslovi života u glavnom gradu, ali i evropskim zemljama, drugi su razlozi za ekonomske migracije iz balkanskih zemalja, a neki su zabrinuti i zbog ograničenih mogućnosti za razvoj karijere, što rezultira intelektualnom migracijom.
Blaževski potvrđuje da su veće plate koje privlače mlade da rade u susjednim zemljama, poput Hrvatske, čest uzrok sezonskih migracija, dok je glavni razlog odliva mozgova, prema njegovim riječima, korupcija u zemlji i nedostatak vladavine zakona.
“Ovdje je riječ o visokostručnim i vrlo stručnim osobama sa visokim obrazovanjem iz IT sektora ili medicine. Ne idu zbog malih plata, već zbog korupcije u državi i opštih problema sa vladavinom prava. Ljudi su bijesni zbog toga i jednostavno žele da žive u boljem društvu koje ih poštuje. Dakle, ne samo veće plate ili uvažavanje njihovog rada, već i bolje okruženje za život”, istakao je Blaževski.
Podaci Svjetske banke otkrivaju da je neto migracija u Sjevernoj Makedoniji bila -1.000 u 2022., u odnosu na -486 u prethodnoj godini. Ovo je druga najveća stopa migracije od 2017. godine kada je stopa iznosila -1.018.
Visoko siromaštvo je glavni pokretač albanske migracije
Albanija ima dugu historiju migracionih talasa, koji bi mogli biti povezani sa različitim uzrocima; društveno-političke i ekonomske krize, ali najnoviji talas se odnosi na pandemiju COVID-19.
Prema procjenama Svjetske banke, oko 22 posto stanovništva Albanije bilo je ispod granice siromaštva tokom pandemije, a može se dodatno povećati na 30 posto jer se očekuje da će porast troškova i inflacija uticati na cijeli region.
Vrlo čest migracioni obrazac koji se susreće među Albancima je da muškarci odlaze prvi, a kada poprave svoj materijalni status, dovode svoje porodice da im se pridruže.
Podaci Eurostata otkrivaju da je između 2008. i 2020. godine oko 700.000 Albanaca migriralo u zemlje EU i dobilo državljanstvo evropskih zemalja.
Kako odliv mozgova utiče na zemlje zapadnog Balkana pojedinačno?
Iako ishod emigracije kvalificiranih radnika može biti pozitivan za zemlju prijema, kao i za same migrante, to ostavlja za sobom odliv broja kvalificiranih radnika u zemljama u razvoju.
Prema analizi koju su sproveli LinkedIn i Svjetska banka, neto migracija koja se dogodila između 2015. i 2019. u zemljama Zapadnog Balkana dovela je do gubitka vještina, posebno u poslovima i tehnološkim vještinama. Osim toga, uočen je gubitak u specifičnim vještinama u industriji kao što su ICT, inženjerske i medicinske vještine.
Isti izvor pokazuje da su pet glavnih vještina izgubljenih u to vrijeme bile stomatologija, genetski inženjering, razvojni alati, medicina i rehabilitacija, kao i web razvoj. Gubici u ovim oblastima posebno su izraženi u Sjevernoj Makedoniji, Bosni i Hercegovini i Albaniji.
Zavisnost Srbije od migracije i zabrinutost Sjeverne Makedonije zbog odliva mozgova u glavnim profesijama
Medicinski sektor je posebno pogođen migracijom, jer podaci o migraciji zdravstvenih radnika šestorke Zapadnog Balkana otkrivaju da je više od 2.700 srpskih ljekara školovanih u svojoj matičnoj zemlji i 1.500 drugih u Makedoniji radilo u zemljama OECD-a (Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj,trenutno broji 38 država članica)
Dok emigracija i dalje predstavlja ozbiljnu zabrinutost za srpsku vladu, zemlja se takođe suočava sa „dolazećom demografskom katastrofom“, jer bi trebalo da izgubi četvrtinu svog stanovništva do 2050. godine zbog mladih i kvalifikovanih radnika koji napuštaju zemlju u potrazi za poslom i nevjerovatno niske stope nataliteta.
Država takođe ima srednju starost od 43 godine, što je ispod srednje starosti od 46 godina u evropskim zemljama. I povrh svega, Srbija je 2021. godine, prema podacima Zavoda za statistiku, imala više penzionera nego radno sposobnih.
Zbog ovih dešavanja, smatra se da je migracija možda i najvažniji faktor za opstanak srpske privrede.
Nedostatak radne snage u zemlji počeo je da stvara probleme čak i za sve stariju populaciju zatečenu u penzionom sistemu.
Blaževski takođe kaže da postoje dva obrasca migracije u zemlji; oni koji putuju u inostranstvo radi ljetnih poslova i oni koji trajno napuštaju zemlju.
Odlivom mozgova najviše je pogođen sektor medicine, ističe Blaževski, jer vlada ulaže velike količine vremena i znanja za pripremu medicinskih radnika, koji nekoliko godina nakon što su dali doprinos svojoj zemlji i prikupili potrebno iskustvo, odlaze u druge zemlje.
„Mislim da je sektor medicine najviše pogođen odlivom mozgova. Ovdje je problem najveći jer medicinski radnici, ali i država, ulažu mnogo novca, vremena i truda u sticanje znanja i vještina. I onda kada su medicinski radnici spremni da započnu svoj posao, ostaju u bolnici nekoliko godina i onda jednostavno apliciraju za posao u Njemačkoj ili drugim zemljama. Zatim, makedonskim zdravstvenim službenicima je vrlo teško pronaći zamjenu za njih, posebno u manjim gradovima ili ruralnim sredinama,”kaže Blaževski za SchengenVisaInfo.com, ističući i da Makedonci na kraju krajeva samo traže bolje okruženje za život.
Albanski medicinski radnici u većem interesu za emigraciju
Albanija ima niži nivo ljekara obučavanih u matičnoj zemlji, oko 800, i da stvar bude gora,stopa migracije medicinskog kadra već iznosi 18 posto. Ovo ukazuje da je uticaj odliva mozgova evidentan, jer sve više ljekara, između ostalih profesija, napuštaju zemlju, što dovodi do nedostatka medicinskih radnika na tržištu rada.
Albanija ima najveći broj medicinskih sestara obučenih kod kuće – oko 1.042, kao i najveću stopu migracije medicinskih sestara u druge zemlje u regionu, pri čemu devet posto ovih radnika odlazi u zemlje OECD-a. Zemlja je rangirana na trećem mjestu u poređenju sa zemljama OECD-a, iza Rumunije i Poljske, koje imaju stopu migracije medicinskih sestara od 15 posto, odnosno devet posto.
Isti podaci pokazuju da Albanija ima 1-2 ljekara na 1.000 stanovnika, a Bosna i Hercegovina oko dva na hiljadu stanovnika, dok razvijene zemlje poput Njemačke i Švedske imaju 4 odnosno 5 ljekara na 1.000 stanovnika.
U poređenju sa drugim zemljama zapadnog Balkana, Albanija je i dalje najteže pogođena migracijom, jer Economist tu zemlju stavlja na prvo mjesto sa stopom migracije od 29 posto.
Migracije, općenito, uzrokuju da se zemlja suočava sa smanjenjem broja stanovnika; više od 53 posto stanovnika Kukesa, grada na sjeveru Albanije, napustilo je zemlju, pored gradova kao što su Skadar, Fieri, Drač i Vlorë, koji su izgubili više od 15 posto stanovništva u posljednjoj deceniji.
Migracija kvalifikovanih radnika na Kosovu dovela je do zatvaranja medicinskih centara
Toska Maxhuni, diplomac Univerziteta u Prištini na Kosovu, sada nudi svoje znanje kao medicinski asistent na Klinikum Bayreuth u Njemačkoj nakon završenih sedam godina studija. Toska kaže da je odlučila da napusti Kosovo nakon niza neuspjelih pokušaja da se zaposli u svojoj struci čitavu godinu nakon diplomiranja, uprkos tome što je imala jedan od najviših prosjeka u svojoj generaciji.
„Prijavila sam se na desetak konkursa za posao u različitim gradovima širom zemlje, i nisam prošla. Zatim sam krenula na kurseve njemačkog jezika i odustala od traženja posla na Kosovu“, kaže Toska za SchengenVisaInfo.com.
Govoreći zašto je napustila Kosovo, ona napominje da je nedostatak profesionalnog napredovanja vodeći faktor zašto se nikada ne planira vratiti. Toska je jedan od hiljada radnika u oblasti medicine koji idu ka EU, a ovaj fenomen vodi Kosovo u odliv mozgova i ozbiljno utiče na zdravstveni sektor zemlje.
Prema podacima Ljekarske komore i Komore medicinskih sestara, po jedan ljekar emigrira svaka dva dana sa Kosova, a dvije medicinske sestre emigriraju svaki dan. Ove brojke su posebno alarmantne jer Kosovo već ima mali broj ljekara u zemlji – 3.555, što je oko 2 ljekara na 1.000 građana.
Odliv medicinskih mozgova u zemlji doveo je do zatvaranja nekoliko medicinskih centara u Peći i Đakovici, dok je migracija medicinskog osoblja zabrinjavajuća stvar u svim zemljama Zapadnog Balkana.
Mladi „ne vide“ budućnost u Crnoj Gori
“Situacija sa migracijama u ovoj zemlji je prilično zabrinjavajuća”, kaže Mićanović. Prema njenim riječima, četiri su aspekta uticaja migracije na Crnu Goru, a najviše zabrinjavaju migracije mlade populacije.
Ona takođe ističe da je migracija visokokvalifikovanog stanovništva posebno izražena među Crnogorcima, što uzrokuje deficit u zanimanjima, što se prirodno odražava na ekonomiju zemlje. Migracija porodica sa djecom je takođe još jedan zabrinjavajući faktor za migraciju iz Crne Gore, jer direktno utiče na rast stanovništva.
Tržište rada u Bosni i Hercegovini se iscrpljuje pod velikim uticajem migracija
Stope migracije posebno utiču na bosanskohercegovačko tržište rada, jer je učešće mladih na tržištu rada izuzetno nisko, premašujući ukupnu prosječnu stopu nezaposlenosti u zemlji.
Prema Hasićevim riječima, kvalitet obrazovanja i obuke ne priprema mlade ljude za povoljne ishode traženja posla, a mladi su i dalje u velikom riziku od dugotrajne nezaposlenosti.
„Tržište rada i obrazovni sistem nisu usklađeni. Mladi ne vide efikasnost politike i smatraju da nije dovoljno urađeno da se sadašnje stanje popravi”, ističe Hasić.
Nedostatak relativno efikasnih i konkretnih akcija za rješavanje negativnih društvenih otisaka gubitka ljudskog kapitala i štete po ekonomiju također je problem. Na kraju krajeva, migracija snalažljivih mladih ljudi može rezultirati generacijskim jazom, ostavljajući zemlju demografski neuravnoteženom.
Kako vlade zapadnog Balkana rješavaju situaciju migracija u svojim zemljama?
Podaci OECD-a otkrivaju da su sve balkanske zemlje počele raditi na rješavanju migracijske situacije, sve u različitim fazama.
Na primjer, albanska vlada prati indikatore iregularne migracije na granici i unutar zemlje, promoviše i štiti prava i integraciju migranata, poboljšava uslove socio-ekonomskog i kulturnog razvoja i osigurava efikasan okvir politike migracije radne snage za potrebe tržišta.
Vlada Sjeverne Makedonije radi najpožrtvovaniji posao po tom pitanju jer je smanjila i faktore pritiska, koji uključuju smanjeni intenzitet stalne migracije u inostranstvo, posebno ljudi sa visokim nivoom obrazovanja.
Međutim,s druge strane, Blaževski ističe da makedonska vlada također razmatra i druge ideje, poput uvoza radne snage iz inostranstva, umjesto da se bavi rješavanjem pitanja potreba mladih.
Prvi strani radnici iz Indije, Pakistana već su stigli u zemlju. Takođe, radnici iz Turske i Kine već rade u građevinskom sektoru. Dakle, ovo je najnovija ideja koju podržava vlada, ali i menadžeri makedonskih kompanija. Ali, ne znam da li je to pametna odluka”, kaže on i ističe da u nekim sektorima, poput medicine, nema smisla uvoziti visokokvalifikovane radnike.
Slično, Andrea Mićanović smatra da crnogorska vlada ne čini dovoljno da zaustavi iseljavanje kvalifikovanih radnika.
Prvi korak koji vlada treba da preduzme jeste da uspostavi bazu podataka onih koji su migrirali kako bi se preciznije znale brojke.
“Još jedan preduslov za adekvatno ciljanje ovog pitanja je da se radi na principu multisektorske saradnje, što je potrebno s obzirom na kompleksnost migracionog fenomena, da se formira tim sa mandatom da se isključivo bavi pitanjem demografske krize u Crnoj Gori,”ističe Mićanović.
Za Bosnu i Hercegovinu, koja prema podacima OECD-a, ne radi na tome da privuče one koji su otišli da se vrate nazad niti radi na smanjenju faktora koji potiču mlade na odlazak, Jasmin Hasić kaže da su nadležnosti bh. vlasti neusklađene, pa je to ono što stvari čini komplikovanijim i vjerovatno nepovratnim.
Umjesto toga, on se zalaže za promociju migracionih obrazaca i drugih oblika koopcije migracije.
„Već smo ih izgubili, a sada ne možemo mnogo da uradimo jer se više ne borimo protiv sopstvenih pasivnih ili indolentnih stavova prema spoljnim migracijama, već se borimo protiv konkurentskih faktora privlačenja od strane drugih zemalja koje imaju direktan interes da privuku naše mlade i snalažljive ljude na svoja tržišta. I ovo je borba koju ne možemo dobiti”, kaže Hasić.
Ističe da ne postoje politike koje Njemačku, Švicarsku ili druge zapadnoevropske zemlje mogu učiniti manje privlačnim za mlade Bosance i Hercegovce.
S druge strane, Fiorella Belciu, glasnogovornica Evropske komisije, ističe da EU računa na privlačenje državljana trećih zemalja kako bi zadovoljila potrebe tržišta rada, dok se očekuje da će se broj evropskog radno sposobnog stanovništva smanjiti na 56 posto do 2070. godine.
Uticaj dijaspore na ekonomije WB6
Migracija građana zemalja Zapadnog Balkana nije u potpunosti negativna. Dijaspora često šalje milione eura u svoje matične zemlje, a ova pojava je posebno popularna među balkanskim zemljama.
Prema podacima Eurostata, Kosovo je imalo najviše stope priliva ličnih transfera i naknada zaposlenima u 2021. godini, koje su predstavljale 18 posto BDP-a zemlje, dok je najniže zabilježeno u Sjevernoj Makedoniji (3,5 posto).
Uopšteno govoreći, kvalifikovani radnici koji migriraju radi posla često šalju novac nazad u svoje matične zemlje, što ima pozitivan uticaj na ekonomiju povećanjem prihoda domaćinstva i stimulisanjem potrošnje. Kada se vrate, mogu sa sobom donijeti nova znanja, vještine stečene u inostranstvu. To može doprinijeti razvoju lokalne industrije, inovacijama i ukupnom napretku tržišta rada”, ističe Belciu.
U zaključku, odliv mozgova je fenomen koji prijeti stanovništvu u svih šest balkanskih zemalja i vlade bi se trebale odmah pozabaviti tim pitanjem, dok promicanje i primjena oblika kružne migracije može biti jedna od alternativa za sprječavanje potpunog nestanka mladog stanovništva sa Balkana.
