Aidan Lewis
Fokus primirja u Gazi se preusmjerava na regionalnu ulogu Egipta- Egipatski rad na posredovanju i osiguranju primirja u pojasu Gaze ovog mjeseca bacio ga je u središte diplomatskih krugova, što je potaknulo ponovno angažovanje Washingtona na najvišem nivou i zasjenilo poteze nekoliko arapskih država da normalizuju veze s Izraelom.
Napori su zaslužili priznanje Kaira u trenutku kada se borio za uspostavljanje odnosa s administracijom američkog predsjednika Joea Bidena usred razlika u ljudskim pravima i za postizanje napretka u svom glavnom vanjskopolitičkom cilju – dogovoru o uređivanju etiopske brane koju Egipat vidi kao glavnu prijetnju zalihama vode iz Nila.
Iako je Kairo posredovao tokom prethodnih serija nasilja između Izraela i Palestinaca kroz svoje veze s obje strane, analitičari i diplomate kažu da su njegovi napori bili vidljiviji nego posljednjih godina.
Kako je prolazilo sedam dana od prekida vatre između Izraela i Hamasa, militantne islamističke frakcije koja kontroliše Gazu, egipatske sigurnosne delegacije premeštale su se između Tel Aviva i palestinskih teritorija.
Sljedeće sedmice palestinske ličnosti, uključujući šefa Hamasa Ismaila Hanije, trebaju započeti posjete Kairu kako bi dodatno ojačale primirje, rekli su egipatski sigurnosni izvori.
“Egipat i predsjednik (Abdel Fattah al-) Sisi aktivnije ulažu napore. Bilo je jasno tijekom 11 dana rata”, rekao je Hamasov zvaničnik za Reuters.
Iako Hamas ima korijene u Muslimanskom bratstvu, koje je zabranjeno i podložno ozbiljnoj akciji u Egiptu, Kairo ima dobro uspostavljene obavještajne veze s tom grupom.
Zbog važnosti koju Egipat pridaje sigurnosti na granici između svog Sinajskog poluostrva i Gaze, “super je pragmatičan” u odnosu sa palestinskom frakcijom, rekao je jedan diplomata.
ABRAHAMOVI SKLADI
Ostale arapske države igrale su ograničeniju ulogu. Tu se ubrajaju Jordan, koji poput Egipta ima desetljećima star mirovni ugovor s Izraelom i dijeli granicu s palestinskim teritorijama, te Katar koji je pružio financijsku podršku Gazi.
Među njima su i Ujedinjeni Arapski Emirati, koji su pozvali na deeskalizaciju, a bila je najistaknutija od četiri arapske države koja je objavila da je prošle godine normalizirala veze s Izraelom u sklopu Abrahamovog sporazuma koji je promovirala administracija bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Sporazumi su pokrenuli spekulacije da bi se regionalno kretanje Egipta moglo razvodniti, ali analitičari kažu da je nasilje ovog mjeseca stavilo potpisnike – među kojima su Bahrein, Sudan i Maroko – na osjetljivo mjesto jer je arapska simpatija s Palestincima porasla.
“Nedavni silazak u otvoreni sukob, u Jeruzalemu i Gazi, naglasio je koliko malo potpisnici zaljeva imaju kontrolu nad ponašanjem Izraela,” napisala je Kristin Smith Diwan iz Instituta Arapskih zaljeva u Washingtonu.
Ministarstvo vanjskih poslova UAE odbilo je komentirati jesu li zvaničnici Emirata bili u kontaktu s Izraelom kako bi pokušali smiriti nedavno nasilje.
Veleposlanik UAE u Washingtonu Yousef al-Otaiba rekao je prošlog mjeseca da je moguće “istovremeno poslovati s Izraelom i voditi težak razgovor o palestinskom pitanju”.
Na pitanje vidi li Izrael UAE kao partnera u hlađenju napetosti s Palestincima, izraelski izaslanik za UAE Eitan Na’eh rekao je u srijedu novinarima da je prerano za to, dodajući da UAE može potaknuti umjerenost u regiji.
‘UPRAVLJANJE KONFLIKTIMA’
Za Egipat i Sisija, koji su uživali dobre odnose s Trumpom, jedno od postignuća prekida vatre bilo je iznenadno obnavljanje kontakta s Bijelom kućom.
Nakon neugodne šutnje koja je trajala od Bidenove inauguracije u januaru, američki lider razgovarao je dva puta sa Sisijem u pet dana.
Međutim, američko i egipatsko ponovno angažiranje oko izraelsko-palestinskog sukoba bit će ograničeno trenutnim nedostatkom izgleda za mirovni proces, kažu analitičari.
“Ovo je uglavnom upravljanje sukobom, a ne rješavanje sukoba,” rekao je Nabil Fahmy, bivši egipatski ministar vanjskih poslova.
U prošlosti, “naš angažman bio je na pitanjima mirovnog procesa, kao i na sigurnosnim pitanjima u Gazi kada su stvari izbile. Trenutno ne postoje ozbiljna pitanja mirovnog procesa.”
Egipat, koji godišnje prima oko 1,3 milijarde američke vojne pomoći, također se suočio sa snažnim kritikama američkih demokrata zbog svog stanja u oblasti ljudskih prava. Nakon posjete Kairu ove sedmice, američki državni sekretar Antony Blinken rekao je da su ljudska prava i dalje “itekako na dnevnom redu”.
Ali Egipat je naučio da čeka na neravnine u svojim odnosima s Washingtonom i nakon što se dokazao nad Gazom osvojio je malo prostora za prava, rekla je Hafsa Halawa, nerezidentna naučnica s bliskoistočnog instituta.
“Egipat je postao strpljivi vanjskopolitički akter, a to zaista proizlazi iz temeljnog institucionalnog uvjerenja da je Egipat prevelik da bi propao”, koncept koji Egipat smatra Sjedinjenim Državama i drugim saveznicima dijeljenjem, rekla je.