PISjournal – Poznati američki politolog Francis Fukuyama predvidio je kraj američke hegemonije koju Washington neće moći povratiti niti bi trebao težiti tome.
U članku objavljenom nedavno u posebnom izdanju The Economista za 2022. godinu, pod nazivom “The World Ahead 2022”, Francis Fukuyama, viši saradnik na Univerzitetu Stanford, rekao je da su Sjedinjene Države pretrpjele ponižavajući poraz kada su se povukle iz Vijetnama 1975. godine, ali su ponovno stekle svoju dominaciju unutar nešto više od jedne decenije.
Vrhunac američke hegemonije zabilježen je između pada Berlinskog zida 1989. godine i finansijske krize 2007–2009., dodao je Fukuyama.
“Vrhunac američke oholosti bila je invazija na Irak 2003. godine, kada se nadala da će preobraziti ne samo Irak i Afganistan (invazija dvije godine prije), već i cijeli Bliski istok. Amerika je precijenila učinkovitost vojne moći da dovede do dubokih političkih promjena, iako je potcijenila utjecaj svog ekonomskog modela slobodnog tržišta na globalne finansije. Decenija je završila tako što su njezine trupe zaglibile u dva protupobunjenička rata i finansijskom krizom koja je naglasila nejednakosti koje je donijela globalizacija pod vodstvom Amerike”, objasnio je Fukuyama.
Također je istaknuo da je najveći politički debakl administracije američkog predsjednika Joea Bidena u prvoj godini njezin propust da adekvatno planira brzi kolaps Afganistana.
Američka vojska predvodila je invaziju na Afganistan 2001. godine u, kako je proglasila, ratu protiv terorizma koji je trebao iskorijeniti Talibane.
Dvadeset godina kasnije, sredinom avgusta ove godine, afganistanska vlada i vojska srušili su se suočeni s brzim napredovanjem Talibana na terenu, što mnogi pripisuju brzopletom povlačenju okupacijskih snaga predvođenih SAD-om iz te južnoazijske države.
“Gospodin Biden je sugerirao da je povlačenje bilo potrebno kako bi se usredotočio na suočavanje s većim izazovima iz Rusije i Kine. Nadam se da je ozbiljan u vezi s ovim. Administracija u 2022. godini treba preraspodijeliti i resurse i pažnju kreatora politike kako bi odvratila geopolitičke suparnike i angažirala se sa saveznicima”, rekao je politički komentator.
Nadalje, osvrnuo se na polarizaciju unutar američkog društva, rekavši da je započela oko konvencionalnih političkih pitanja poput poreza i pobačaja, ali je od tada metastazirala u ogorčenu borbu oko kulturnog identiteta.
Pandemija COVID-19, dodao je, poslužila je američkim podjelama, a socijalno distanciranje, nošenje maski i vakcinisanje nisu viđeni kao mjere javnog zdravlja, već kao politički pokazatelji.
U međuvremenu, Fukuyama je naglasio da se svijet vraća u normalnije stanje multipolarnosti, s Kinom, Rusijom, Indijom, Evropom i drugim centrima koji dobivaju moć u odnosu na Ameriku.
“Ipak, kraj američke ere došao je mnogo ranije. Dugoročni izvori američke slabosti i pada više su domaći nego međunarodni. Zemlja će ostati velika sila dugi niz godina, ali koliko će ona biti uticajna ovisi o njezinoj sposobnosti da riješi svoje unutarnje probleme, a ne o vanjskoj politici”, rekao je.
“Sjedinjene Države vjerovatno neće povratiti svoj raniji status hegemonije, niti bi tome trebale težiti. Ono čemu se može nadati jeste održati, sa zemljama istomišljenika, svjetski poredak prijateljski nastrojen prema demokratskim vrijednostima. Hoće li to moći ovisit će o povratku osjećaja nacionalnog identiteta i svrhe kod kuće.”
Ekskluzivno PISjournal
