PISjournal – Deset članica Evropske unije na čelu s Francuskom traži od Brisela da omogući veću upotrebu nuklearne energije klasifikovanjem ulaganja u nju kao zelene investicije, dok energetska kriza i rast cijena gasa potresaju Uniju. S druge strane, blok predvođen Njemačkom oštro se protivi toj inicijativi izražavajući zabrinutost zbog bezbjednosti atomske energije, pišu svjetski mediji.
Pronuklearni savez
Francuska gradi pronuklearni evropski savez kako bi prevazišla njemački otpor novim pravilima koja bi omogućila veću upotrebu atomske energije u Evropskoj uniji (EU), ističe The Times.
Još devet evropskih zemalja potpisalo je inicijativu za nuklearnu energiju u vrijeme dok naglo raste cijena energije, dijelom usljed politike EU o klimatskim promjenama koje povećavaju troškove proizvodnje električne energije iz fosilnih goriva.
Te zemlje se zalažu za nuklearnu energiju koja ne emituje ugljenik i žele da se klasifikuje kao zelena tehnologija u “taksonomiji” EU, što bi omogućilo privatna ulaganja u atomsku energiju sa subvencijama klimatske politike.
S druge strane, ukazuje londonski list, Njemačka se odlučno protivi novoj nuklearnoj eri i želi da zatvori sve svoje nuklearne elektrane do 2022. godine, još od krize u Fukušimi u Japanu 2011. godine.
Njemačka i druge zemlje bez nuklearne energije poput Austrije, Irske i Italije ne žele da se ona rangira tako da se omoguće nova ulaganja u atomske reaktore, ali, kako ističe Times, ravnoteža se pomjera u korist francuskog saveza zbog energetske krize izazvane naglim rastom cijena, pri čemu je najmanje 20% viših troškova uzrokovano politikom EU za nametanje troškova na ugljenik, kao i ruskim ograničenjima u snabdijevanju gasom.
Makronov investicioni plan
Predsjednik Emmanuel Macron rekao je u utorak, 12. oktobra, da će Francuska uložiti milijardu eura u nuklearnu energiju do kraja ove decenije, pošto je evropska energetska kriza obnovila interesovanje za taj sporni izvor energije, navodi The Financial Times.
“Cilj broj jedan je da imamo inovativne nuklearne reaktore malih dimenzija u Francuskoj do 2030. godine zajedno s boljim upravljanjem otpadom”, rekao je Macron najavljujući investicioni plan “Francuska 2030” u vrijednosti od 30 milijardi eura.
Francuska je, kako navodi britanski list, bastion nuklearne energije u Evropi, budući da više od 70% električne energije dobija iz nuklearnih elektrana.
Macron je na početku svog mandata, s opadanjem podrške javnosti nuklearnoj energiji, najavio namjeru da se zatvori 14 reaktora i smanji udio nuklearne energije u Francuskoj na 50% do 2035. godine, ali se sada raspoloženje mijenja u prilog atomske energije, dok također njegovi rivali na predsjedničkim izborima sljedeće godine traže veća ulaganja u taj sektor.
Mnogi u francuskoj ljevici i dalje traže manje oslanjanje na nuklearnu energiju i više investicija u obnovljive izvore energije, poput vjetra i sunca, s ambicijom EU da se do 2050. godine, ostvari karbonska neutralnost. Međutim, dodaje Financial times, zagovornici nuklearne energije tvrde da Francuska posljednjih nedjelja ima mnogo niže emisije ugljenika od Njemačke, koja od 2011. godine ubrzano zatvara nuklearne elektrane i ulaže u obnovljive izvore energije, ali se i više oslanja na ugalj.
Pristalice nuklearne energije kažu da su njena raspoloživost i predvidljivost pokazali njenu vrijednost u vrijeme naglog rasta cijena gasa, dok je obnovljiva energija i dalje nestabilna i teška za skladištenje. Te prednosti, koje su zaštitile francuske industrijske kompanije i potrošače od najoštrijih poskupljenja koja su viđena u drugim dijelovima Evrope, počele su da nadmašuju zabrinutost zbog bezbijednosti nuklearki.
‘Treba nam nuklearna energija’
Francuska, Finska, Češka i druge zemlje centralne i istočne Evrope zajednički traže da se nuklearna energija uključi u nova pravila održivih finansija Evropske unije, prenosi Reuters saopćenje češkog ministarstva industrije.
Evropska komisija bi u narednim mjesecima trebala da odluči da li će klimatska taksonomija označiti nuklearnu energiju i prirodni gas kao zelene investicije. Ova uredba bi trebalo da privatne investicije izmjesti iz zagađujućih ekonomskih aktivnosti u one koje EU smatra ekološki prihvatljivim.
Pojedine zemlje već dugo nastoje da se nuklearna energija svrsta kao sredstvo za postizanje klimatskih ciljeva EU, ali je nedavni skok troškova energije, posebno gasa, dodao težinu debati.
“Da bismo pobijedili u klimatskoj bici, treba nam nuklearna energija”, navodi se u saopćenju koje su potpisali predstavnici Poljske, Mađarske, Slovačke, Bugarske, Hrvatske, Rumunije i Slovenije.
Te zemlje, predvođene Francuskom, navode da rast cijena energije pokazuje značaj što skorijeg smanjenja zavisnosti od trećih zemalja, prenosi Reuters, ukazujući da se EU jako puno oslanja na uvoz energenata iz Rusije.
Članice EU podijeljene su oko nuklearne energije koja daje otprilike četvrtinu struje u EU iz 13 država koje je koriste. Pristalice promovišu nisku emisiju ugljen-dioksida, dok protivnici, poput Njemačke, izražavaju zabrinutost zbog opasnog otpada, kašnjenja i rasta troškova nedavnih nuklearnih projekata.
Brisel ipak na strani nuklearne energije?
Zelena taksonomija EU predstavlja tehničke smjernice koje pomažu vladama i investitorima da identifikuju koji projekti poštuju Pariski sporazum, a koji krše njegove klimatske ciljeve. Evropska komisija je tu već svrstala solarnu energiju, geotermalne izvore, vodonik, vjetar, hidroenergiju i bioenergiju, ali kada je u aprilu uvedena taksonomija bio je uočljiv izostanak nuklearne energije, ukazuje Euronews.
Uprkos urgentnosti u borbi protiv klimatskih promjena, članice EU još ne mogu da postignu konsenzus o tome da li nuklearna energija predstavlja zeleni ili prljavi izvor energije i Komisija je, kako navodi evropski televizijski kanal, odložila tu odluku kako bi se zemljama omogućilo da završe raspravu.
Njemačka, koja planira da zatvori sve svoje reaktore do 2022. godine, predvodi antinuklearni tabor, zajedno s Austrijom, Danskom, Luksemburgom i Španijom. “Zabrinuti smo da bi uključivanje nuklearne energije u taksonomiju trajno narušilo njen integritet, kredibilitet, a samim tim i korisnost”, navele su te zemlje u julu.
Izvještaj istraživačkog odjeljenja Evropske komisije objavljen ranije ove godine ukazuje da bi Brisel na kraju mogao da stane na stranu pronuklearnog tabora, ukazuje Euronews, dodajući da se u dokumentu navodi da su emisije gasova staklene bašte iz nuklearnih elektrana “uporedive” s emisijama hidroenergije i vjetra, što je stav i Međunarodne agencije za energiju (IEA) i Ministarstva energetike SAD.
Komisija je navela da se odluka o nuklearnoj energiji očekuje do kraja godine, ali bi, ističe Euronews, s obzirom na duboka neslaganja, to moglo da se pomjeri u sljedeću godinu. Uz to, Francuska u januaru preuzima rotirajuće predsjedavanje EU, što će Parizu dati priliku da utiče na planove Brisela.
S druge strane, ukazuje televizija, deset potpisnica pisma Evropskoj komisiji moći će da obrazuju blok s mogućnošću da blokira odluke Komisije sprečavanjem drugih da dođu do neophodnog praga od 65% ukupnog stanovništva EU.
