PISjournal- Godina 2025. obilježena je dubokim globalnim previranjima – kako političkim, tako i ekonomskim.
Na domaćem planu, rastući populizam, a na međunarodnom, štetne carinske politike i sve otvoreniji pokušaji ekonomskog razdvajanja karakteriziraju svjetski poredak koji i dalje – barem formalno – predvodi Zapad. Međutim, pukotine u tom sistemu postaju sve vidljivije.
Institucije koje su bile stubovi tzv. Bretton Woods poretka – poput Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), Svjetske banke i Svjetske trgovinske organizacije (WTO) – sve su manje sposobne odgovoriti na egzistencijalne izazove s kojima se suočavaju zemlje Globalnog Juga. Dok te institucije zadržavaju formu, njihova funkcionalnost sve više izostaje.
Uprkos tvrdokornom zagovaranju liberalne hegemonije, koja se u 2025. godini manifestuje kroz povratak Donalda Trumpa i njegovih saveznika na međunarodnu scenu, mnoge zemlje Latinske Amerike, Afrike, Azije i Bliskog istoka okreću se alternativama. Postaje jasno da se u pozadini globalne krize nazire nova vizija multipolarnog svijeta.
Avgust 2025: Prekretnica za Globalni Jug
Ključni događaji iz avgusta 2025. ukazuju na rastući značaj Globalnog Juga u globalnim odnosima. Tu su: Samit BRICS+, sa planovima za operacionalizaciju zajedničke trgovinske valute, mudra diplomatija Afričke unije, rastuće nezavisne politike regionalnih blokova – poput CELAC-a i Mercosura, promjenjivi savezi u regiji MENA, koji sve više odražavaju težnje za nezavisnošću od tradicionalnih sila.
No, iako svi ovi koraci ukazuju na jačanje Globalnog Juga, postavlja se ključno pitanje:
Može li globalni Jug istinski zamijeniti poredak kojim dominira Zapad? Ili su ovi napori više izraz zaštitne strategije i balansiranja interesa u sve nestabilnijem svijetu?
Dr. Amitav Acharya: Ograničenja i potencijal promjene
Dr. Amitav Acharya, ugledni međunarodni teoretičar i autor knjige „Bivši i budući svjetski poredak: Zašto će globalna civilizacija preživjeti propast Zapada“, u izdanju njujorškog Basic Booksa, prepoznaje da zemlje Globalnog Juga dijele zajedničko antikolonijalno naslijeđe. One su, kako kaže, podnijele najveći teret kolonijalne pljačke, posebno u Africi, Aziji i Latinskoj Americi. Trgovina robljem i eksploatacija prirodnih resursa simboli su te historijske nepravde.
Ipak, upozorava da historijska nepravda sama po sebi nije dovoljna osnova za stvaranje novog svjetskog poretka. Izazovi poput političke nestabilnosti, neujednačenog ekonomskog razvoja i unutrašnjih rivalstava – naročito između Indije i Kine – i dalje predstavljaju prepreku transformaciji u koherentnu i održivu alternativu Zapadu.
Acharya također ističe da bi generalizacije o „globalnom Jugu“ trebalo izbjegavati. Ovaj pojam obuhvata širok spektar zemalja s različitim političkim sistemima, ekonomijama, interesima i ideologijama. Nedostatak kohezije i institucionalne infrastrukture još uvijek ozbiljno ograničava njihovu kolektivnu moć.
Razočaranje Zapadom i okretanje alternativama
Globalni Jug nije samo u fazi razvoja – on reaguje na duboko razočarenje Zapadom. Sjedinjene Američke Države, predvođene administracijom Donalda Trumpa, i dalje pokazuju zanemarivanje potreba zemalja u razvoju, dok su sve više fokusirane na unutrašnje podjele i selektivnu podršku državama poput Izraela. Evropska unija, s druge strane, usljed geopolitičkog zamora i ekonomskog usporavanja nakon ukrajinske krize, gubi uticaj i inicijativu.
Odgovor Globalnog Juga bio je usvajanje inicijativa poput BRICS banke, inicijative „Pojas i put 2.0“ i Afričke kontinentalne zone slobodne trgovine (AfCFTA) kako bi se zaštitili od rizika, strategizirali i prevazišli tradicionalne binarne valute koje su narušile globalni poredak. Polako, ali sigurno, regionalni platni sistemi dobijaju na uticaju, kao i CBDC-i ili digitalne valute centralnih banaka, uz zagovaranje multipolarnosti od strane glavnih igrača poput Južne Afrike, Kine, Rusije i Indije kao novoindustrijalizovanih zemalja. Globalni Jug je također asertivniji u osuđivanju ekonomskih i političkih nepravdi u G20, Vijeću sigurnosti UN-a i COP30, što ove zemlje čini ambasadorima promjena i zagovornicima pravde.
Sve više se čuje poziv za dedolarizaciju i stvaranje ekonomskog suvereniteta unutar regionalnih blokova.
Osim toga, države Globalnog Juga sve otvorenije prozivaju nepravde na međunarodnim forumima poput G20, Vijeća sigurnosti UN-a i klimatskih samita poput COP30. One više nisu nijemi posmatrači – postale su ambasadori promjena.
Multipolarnost – ne kraj, već korekcija?
Iako trenutna situacija ne nagovještava potpuni kraj zapadne hegemonije, sve ukazuje na početak multipolarnog poretka, u kojem nijedna sila neće moći monopolizirati međunarodne odnose. Globalni Jug još uvijek nije dovoljno ujedinjen da bi zamijenio Zapad, ali njegova uloga u oblikovanju budućnosti više se ne može ignorisati.
Dok se Zapad bori s unutrašnjim kontradikcijama i gubi sposobnost globalnog liderstva, zemlje u razvoju grade temelje za pravedniji, ravnopravniji i decentralizovaniji svjetski sistem.
Sažetak: Godine 2025. svjetski poredak koji predvodi Zapad suočava se s dubokim krizama – populizmom, ekonomskom fragmentacijom i neefikasnošću institucija poput MMF-a i Svjetske banke. Zemlje Globalnog Juga, razočarane zapadnom hegemonijom, sve više se okreću alternativama poput BRICS+, inicijative „Pojas i put“, Afričke zone slobodne trgovine i dedolarizacije. Iako Globalni Jug pokazuje sve veću ekonomsku i političku asertivnost, još uvijek se suočava s izazovima poput unutrašnjih podjela, institucionalne slabosti i rivalstava (npr. Indija-Kina), što otežava formiranje ujedinjene alternative Zapadu. Prema mišljenju stručnjaka dr. Amitava Acharye, iako Globalni Jug ne može još zamijeniti zapadnu dominaciju, on jasno oblikuje novi, multipolarni svjetski poredak zasnovan na ravnoteži, saradnji i pravednijim međunarodnim odnosima. U konačnici, iako promjena neće biti brza ni jednostavna, svijet se kreće ka modelu u kojem Zapad više nije jedini centar moći.
