PISjournal – Na današnji dan, 21. novembra 1995. godine, u američkoj zračnoj bazi Wright-Patterson blizu Daytona u saveznoj državi Ohio potpisan je mirovni sporazum kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini koji je uslijedio raspadom Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. godišnjica
Rat koji je započeo u aprilu 1992. godine odnio je više od 100.000 života, doveo do velikog broja raseljenih ljudi, desetina hiljada silovanja, razaranja, brutalnih logora i zauvijek je promijenio sliku jedne države na Balkanu koja je nekad bila poznata po svojoj šarolikosti kultura i religija te primjer međusobnog poštovanja i suživota naroda koji su živjeli u njoj.
Dejtonski sporazum je nastao tokom konferencije koja se održavala od 01. do 21. novembra 1995. godine. Glavni učesnici su bili predsjednik Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović, predsjednik SRJ Slobodan Milošević, hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, te glavni američki posrednik Richard Holbrooke i general Wesley Clark.
Dejtonski sporazum je bio kulminacija tzv., shuttle diplomatije koju je otpočeo Richard Holbrook sa svojim timom pod sponzorstvom SAD-a. Shuttle model diplomatije se sastojao od posredničke diplomatije između strana koje su u sukobu. U suštini kontakt grupa shuttle diplomatije je igrala ulogu kurira i moderatora koji su proslijeđivali i moderirali zahtjeve zaraćenih strana.
Ovaj sporazum između tri zaraćene strane u BiH – bošnjačke, hrvatske i srpske parafiran je u Daytonu ali je zvanično potpisan 14. decembra iste godine u Parizu.
Nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, uspostavljen je dugo željeni mir u Bosni i Hercegovini.
Nakon ceremonije potpisivanja mirovnog sporazuma u Jelisejskoj palati, predsjednik Alija Izetbegović je izjavio: “Ovo nije pravedan mir, ali je pravedniji od nastavka rata. U ovakvoj situaciji kao što jeste, i ovakvom svijetu kakav je, bolji mir i nije mogao biti postignut.”
Dejtonski sporazum donio je i to da su svi bili pobjednici. Jedni su se borili za Bosnu i Hercegovinu, drugi su legalizirali Republiku Srpsku, a treći nastavili da sanjaju snove o trećem entitetu. Akteri dogovora u Daytonu trudili su se u danima nakon parafiranja da opravdaju svoje poteze, da objasne zašto su neke teritorije izgubili, neke zadržali, zašto su neka rješenja prihvatili, a neka nisu.
Sporazum se sastoji od 11 aneksa, među kojima je i Aneks 4 – Ustav Bosne i Hercegovine. Njime je potvrđen suverenitet, teritorijalni integritet i neovisnost Bosne i Hercegovine kao države. Određeno je da se BiH sastoji od dva entiteta, Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, i da je čine konstitutivni narodi, Bošnjaci, Hrvati i Srbi, zajedno sa ostalima. Propisane su nadležnosti BiH i entiteta, kao i odnosi između institucija BiH, ali i način izmjene Ustava BiH.
Dejtonsko ustavno uređenje postalo je jedan od osnovnih problema u funkcioniranju moderne BiH, ali i prepreka na njenom putu prema euroatlantskim integracijama. Ono je postalo prepreka i samom unutrašnjem funkcioniranju države i predmet sporenja između političkih opcija u vezi s tim kako bi BiH trebala izgledati kao država u budućnosti i kakvo bi njeno unutrašnje uređenje trebalo biti.
U proteklim godinama nije postignut konsenzus niti o jednom prijedlogu ustavnih promjena. Upravo danas kada je RS počela sa prenosom nadležnosti pozivajući se na Dayton, čini se da mir u BiH nikad nije bio ugroženiji. Ni diplomatska ofanziva SAD, EU, drugih zemalja nije smirila duhove u RS-u koji kao krajnji cilj imaju samostalnost RS-a.
Potpomognuti Srbijom, Rusijom, Mađarskom vlasti RS-a ne odustaju od prenosa nadležnosti iako su one ranije u Parlamentu BiH prebačene na državu. Jednostrano povlačenje nadležnosti u NSRS bez Parlamenta BiH nije prihvatljivo, poručili su to RS-u i visoki predstavnik u BiH, i diplomate SAD i EU. No, vlast u RS predvođena Miloradom Dodikom ne odustaje od svoje namjere.
U bh. entitetu RS, u skladu sa entitetskim zakonom o praznicima, današnji dan, 21. novembar, obilježava se kao Dan uspostavljanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH i neradni je dan. Na teritoriji Federacije BiH nije takav slučaj.
Bivši međunarodni izaslanik za Balkan Richard Holbrooke koji se smatra glavnim arhitektom sporazuma, rekao je oktobra 2005. godine u Sarajevu da je Dejtonski sporazum zaustavio rat u BiH, ali da u njemu postoje i neke greške, nastale, uglavnom, zbog njegovog nesprovođenja.
Holbrookeu je na desetogodišnjicu potpisivanja sporazuma u Daytonu uručena Dejtonska nagrada za mir u znak priznanja za postiznaje Dejtonskog sporazuma.
Posljednjih godina neki političari u BiH, međunarodni predstavnici i pojedine međunarodne institucije ukazivali su na potrebu revizije Dejtonskog sporazuma.
Dejtonski sporazum jeste okončao stradanja u BiH ali je istovremeno postao luđačka košulja u kojoj je zatočena budućnost ove države, plodno tlo za nastavak etničkih podjela i vrata kroz koja politike Beograda i Zagreba pokušavaju ući.
Ekskluzivno PISjournal
