Ambasador Ruske Federacije u BiH Igor Kalabuhov govoreći o najaktuelnijim temama u našoj državi, poručio je, između ostalog, da ne planira sarađivati s visokom predstavnikom Christianom Schmidtom.
Dotakli smo se i ruskog utjecaja u BiH, odnosno pitanja da li ima destabilizirajući karakter, zatim odluka političkih predstavnika RS-a da bojkotuju rad državnih institucija, želji Rusije da se zatvori OHR, izboru visokog predstavnika…
Duže od pola godine ste u BiH kao ambasador Rusije. Kako danas posmatrate BiH i njenu budućnost iz ruske perspektive?
U pravu ste, na dužnosti sam ambasadora Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini u skladu s dekretom predsjednika Ruske Federacije od 20. novembra 2020. godine. Stigao sam u Sarajevo 24. decembra 2020. godine nakon desetogodišnje pauze. Svoje akreditive sam predao 22. januara 2021. godine.
To su etape puta. Bavim se BiH više od 25 godina. Sa stanovišta ruske perspektive, budućnost Bosne i Hercegovine posmatram kao zemlju sretnih ljudi koji samostalno određuju svoju sudbinu. Što se tiče mog ličnog stava, želio bih se osloniti na takvu metaforu. Učenici su pitali Sokrata: “Zašto uvijek sumnjaš?”, a on je odgovorio na sljedeći način. Nacrtao je mali krug u pijesku i rekao: “Ovo je ono što znate”. Nacrtao je veliki krug i rekao: “Ovo je ono što ja znam. Kontakt mog kruga s nepoznatim je veći od vašeg, zbog toga i više sumnjam”. Mogao bih reći – što više upoznajem Bosnu i Hercegovinu, više sumnjam u svoje znanje o njoj. Ali pokušavam biti optimističan.
Mnogi vide Rusiju kao glavni destabilizirajući faktor u Bosni i Hercegovini, a vi poručujete da su to zapravo OHR i Zapad. Nije li destabilizirajuće kada u posljednjem saopćenju, u ovako delikatnom momentu, navodite “plastičan” primjer u kojem “visoki predstavnik OHR-a nosi kalašnjikov i strijelja poslanike u Narodnoj skupštini RS-a”. Kakva se atmosfera time stvara?
Ništa se ne brinite, molim vas! Valentin Inzko je već otišao, a mi mu ne bismo dali kalašnjikov.
Ove riječi imaju za cilj pokazati apsurdnost formulacije takozvanih bonskih ovlasti, koje se mogu tumačiti toliko plastično, kao što vi kažete, koliko ima ljudske mašte.
Nas, sovjetsku generaciju, ovo podsjeća na fazu u historiji Sovjetskog Saveza kada je postojala formula za intenziviranje klasne borbe dok smo se kretali prema socijalizmu. Čini se da dok se Bosna i Hercegovina približava evropskoj budućnosti, moraju se stalno koristiti “bonske ovlasti”. Tipično totalitarni pristup je preko nasilja voditi ka sreći. Zato se ponovo zapitajte – koji je to faktor koji najviše destabilizira Bosnu i Hercegovinu.
S obzirom na to da tvrdite da Christian Schmidt nije legitiman visoki predstavnik, hoćete li sarađivati s njim i učestvovati na sjednicama Vijeća za provedbu mira (PIC) i da li Ruska Federacija planira povući određene, radikalnije, korake u ovom tijelu?
Ne planiramo saradnju s Christianom Schmidtom, jer ga ne smatramo visokim predstavnikom u smislu člana 7 Povelje UN-a. Rusija je garant Dejtonskog mirovnog sporazuma u Bosni i Hercegovini. Mi polazimo od toga.
Kako komentarišete odluku političkih predstavnika iz Republike Srpske da ne učestvuju u radu institucija BiH i koliko duboko ova kriza može ići?
Srbi, kao konstitutivni narod, u skladu s Aneksom 4 Dejtona, mogu, na osnovu demokratske procedure, donositi odluke koje zadovoljavaju interese srpskog naroda u BiH. To se odnosi i na druge konstitutivne narode, čijom je suverenom voljom bila stvorena moderna država Bosna i Hercegovina. S druge strane, naravno, bilo bi bolje da se odluke donose u zajedničkim bosanskohercegovačkim strukturama na osnovu postignutih kompromisa.
Prema našem mišljenju, za stabilan razvoj Bosne i Hercegovine su potrebna dva uslova. Prvi je potpuno uklanjanje utjecaja vanjskog faktora na stanje u BiH, bilo u obliku “dokazanih prijatelja”, Ureda visokog predstavnika ili takozvane “ambasadorokratije”. Drugi uslov je otvoren i miran dijalog unutar BiH uz učešće konstitutivnih naroda, svih građana zemlje. Uz to, nema potrebe prilagođavati ga nekim vanjskim uslovima, čak i najuglednijih struktura. Narodi BiH sami bi trebali razviti takve oblike suživota koji odgovaraju njihovom savjesnom razumijevanju historije, mentalitetu i osobinama. Ovo je jedina garancija budućnosti Bosne i Hercegovine.
Da li je Ruska Federacija osim verbalne spremna pružiti i praktičnu podršku liderima iz Republike Srpske u ostvarenju njihovih ciljeva u vezi s aktuelnim temama?
Rusija je spremna pružiti ruku saradnje svima koji se zalažu za poštivanje normi međunarodnog prava, onima koji se ne slažu s nametnutim određenim pravilima, koja ustvari odražavaju kodeks ponašanja “moćnika ovoga svijeta”.
U vašem pitanju postoji poznati skriveni smisao da Moskva zauzima isključivo jednostran stav u bosanskohercegovačkim poslovima. Jeste, nama imponuje stanovište Banje Luke po pitanju visokog predstavnika, jer se zasniva na poštovanju postulata Mirovnog sporazuma. No, to uopšte ne mora značiti da to blokira mogućnosti našeg konstruktivnog dijaloga s drugim konstitutivnim narodima i predstavnicima Ostalih. Taj dijalog postoji i vrlo je produktivan.
Planira li Ruska Federacija krajem godine u Vijeću sigurnosti UN-a uložiti veto na produženje mandata EUFOR-a u BiH?
Analiziramo situaciju. Bit ćete među prvima koji će saznati o našem rješenju.
Zbog čega je Rusiji toliko važno da OHR što prije zatvori svoja vrata u BiH, ako se veoma dobro zna koliko je situacija u državi kompleksna, a mnogi zacrtani ciljevi nerealizirani?
Hajde da iskreno porazgovaramo o OHR-u. Kao muškarci. Zamislite, imate 10 godina i vas, pored vaših roditelja, odgaja neki čiko. Napunili ste 20 godina, čiko je još uvijek tu. Imate 30 godina, imate porodicu – pa vam čiko kaže: pogrešno odgajaš djecu, zarađuješ malo novca (što je ispod evropskog standarda), previše pušiš (to se ne poklapa s normama smanjenja emisije karbona), ne štediš struju i plin (a šta ćemo s energetskim paketima?)… Šta biste rekli takvom čiki? Pa zašto to ne možete reći OHR-u, koji je već 26 godina u suštini centar strateškog odlučivanja u BiH, a završetak ovog procesa nije ni na vidiku.
I sve je to zbog toga što je, prema mišljenju nekih, OHR na njihovoj strani. Ali takvo mišljenje je put do atrofije misli i atrofije volje.
Postoji određena aura oko OHR-a. Samo ga treba demistificirati. Slobodno se obratite gospodinu Christianu Schmidtu zahtjevom da se pokrene direktan prijenos sastanaka u OHR-u. Ako postoje prijenosi uživo sa sjednica Vijeća sigurnosti UN-a, zašto se to onda ne odnosi na OHR, pogotovo kada radi za dobrobit građana Bosne i Hercegovine? Neka ljudi u Bosni i Hercegovini pogledaju nekoliko sjednica i formiraju svoje mišljenje o OHR-u
Jednom ste rekli da je NATO neprijatelj Rusije i da će Rusija morati reagovati u slučaju praktičnog približavanja BiH i NATO-a. Šta mislite o današnjoj EU i kako se Rusija bori s tim da je BiH na euroatlantskom putu?
Ako se uopšte borimo s bilo kim, onda samo sa sobom – da postanemo još bolji. Svako određuje svoj put i svoje prioritete. Naš zadatak je odgovorno upozoriti na posljedice. I od toga ne treba padati u histeriju.
Odnosi Rusije s Evropskom unijom i NATO-om opsežne su teme koje se ne mogu detaljno razmotriti u ovom intervjuu. Rusija je uvijek djelovala konstruktivno i nudila obostrano korisna rješenja. Nadamo se da su naši partneri svjesni pogubne prirode otuđenja i konfrontacije, posebno u kontekstu globalnih prijetnji s kojima se suočava cijelo čovječanstvo.
Da li svjetske sile, među kojima su Rusija, Kina i SAD, shvatile da je Balkan ključna tačka (ne)sigurnosti cijele Evrope ili nam se to samo pričinjava iz naše bh. vizure?
Moje mišljenje je da ako svi mi zajedno – međunarodna zajednica, a prije svega sami balkanski narodi – ne pronađemo formulu za rješavanje klupka problema koji ovdje postoje, onda će oni koji vjeruju da je historiji čovječanstva došao kraj biti u pravu.
Balkan je unikatno raskršće civilizacija i on će napredovati zbog međusobno komplementarne saradnje svih svjetskih faktora – Rusije, Kine, Turske, Evrope, Amerike i arapskog svijeta. Upravo komplementarne, a ne kao igra nulte sume ili pokušaji geopolitičke dominacije.
Da li je BiH, odnosno entitet Republika Srpska posljednji bastion ruskog utjecaja u Evropi?
U riječi “posljednji” se osjeća fatalizam. Republika Srpska je entitet u sastavu Bosne i Hercegovine, koji ima široke ustavne ovlasti. Isto kao i Federacija Bosne i Hercegovine. Ne stvaramo “uporišta projekcije moći”, već nastojimo proširiti krug prijatelja naše zemlje. I ako svi građani Bosne i Hercegovine uđu u ovaj “bastion”, bit će nam veoma drago.