Odbile od prošle godine, kada je Bosna zauzela na 89 th mjesto, sa 38 bodova, a Sjeverna Makedonija je u 93 rd mjestu, sa 37 bodova.
Bosna dijeli 106 th mjesto sa Albanijom, koji također odbio na rang listi. Je došao u 99 th mjesto prošle godine.
Zapadni susjed BiH, članica EU Hrvatska, pao je sa 60 -og mjesta prošle godine, na 63 rd mjesto u 2019. godini, njegov rezultat pada 48-47 poena.
Bodovi za njegove istočne i južne susjede, Srbiju i Crnu Goru, nisu se promijenili.
Srbija je, međutim, pala je na ljestvici od 87 -og do 91 st mjesto, dok je Crna Gora malo popravila svoju poziciju, kreće se od 67 -og mjesta u 2018. godini na 66 -og mjesta na listi 2019.
Moldavija je postigla najgori rezultat u čitavoj jugoistočnoj i srednjoj Evropi. Sa 33 poena, to rangirana na 120 -og mjesta na listi.
Grčka je, s druge strane, vidio najveći napredak u jugoistočnoj Evropi, postigao 48 poena i rangiranje na 60 th mjesto.
Ovogodišnji izvještaj Transparency Internationala uporedio je i najnovije rezultate s onima iz 2012. U tom kontekstu na Balkanu se opet pojavio rezultat u Bosni i Hercegovini, otkrivajući dosljedan pad. „Sa ocjenom 36, Bosna i Hercegovina se značajno smanjila za šest bodova na indeksu potrošačkih cijena od 2012. godine“, navodi se u izvještaju.
Osvrćući se na specifične probleme Bosne, napomenuo je: „Zemlja takođe pati od slabe primjene propisa o finansiranju kampanja. Tokom izbora 2018. godine političke stranke i organizacije civilnog društva izrazile su zabrinutost zbog nepravilnosti u glasanju, prijetnji biračima, zloupotrebe javnih resursa i nejednakog pristupa medijima. ”
Organizacija dijeli sve zemlje na šest geografskih grupa: Ameriku, zapadnu Europu i EU, istočnu Europu i centralnu Aziju, Bliski Istok i Sjevernu Afriku, subsaharsku Afriku i azijsko-pacifičku regiju.
Potom se mjeri uočeni nivo korupcije u svakoj državi i dodjeljuje bodovi od 0 do 100. Ocjena od 100 bodova znači „vrlo čisto“, a 0 znači „veoma korumpirano“. Na osnovu rezultata TI zatim sastavlja rang-listu.
Lidija Prokić, iz Transparency Internationala, rekla je za BIRN da su rezultati na neki način važniji od rangiranja. „Rang je dobar u smislu što nam omogućava sliku gdje se nalazi određena zemlja u širem i regionalnom okruženju“, objasnila je. „Ali kad pogledamo šta se dešava na nivou zemlje, nama je važnije da pogledamo rezultat, jer tada možemo vidjeti da li je vidljivo poboljšanje ili pad“, rekla je ona.
Prokić je za BIRN rekao da je u prosjeku grupa zemalja koja sadrže Balkan bila viša samo u odnosu na afričke.
Gledajući ove zemlje u cjelini, rekla je da je TI otkrila opći trend pada. „Vidimo mnogo napora da oslabimo propise koji zahtijevaju obelodanjivanje stranačkih kampanja [troškova]“, rekla je ona za BIRN. Takođe bi se mogli uložiti napori da se „novac iz nepoznatih izvora dovede u politički život“, dodala je.
„Ono što je sigurno uticalo na rezultat su napori vlada da ograniče prostor civilnom društvu, ograniče mogućnost za nezavisnu kontrolu i ućutkuju kritičke glasove“, dodala je.
Zemlje EU u srednjoj Evropi rangirale su više od zemalja na Balkanu. Poljska je rangiran u 41 st mjestu, Češke Republike u 44 th mjesto i Slovačkoj na 59 th mjesto.
Ali neke zemlje članice EU u srednjoj Evropi i na Balkanu znatno su zaostale.
Mađarskoj i Rumuniji je u 70 -og mjesta i Bugarskoj je još niže, na 74 th mjesto.
Što se pobjednika tiče, bilo je malo iznenađenja. Osam od prvih deset mjesta na listi pripalo je zemljama EU u zapadnoj Europi, a to su Danska, Finska, Švedska, Nizozemska, Njemačka i Luksemburg te također Švicarska i Norveška.
Jedina dvojica izvan regije bili su Novi Zeland i Singapur. Svi su postigli 80 do 87 poena .
Prokić je rekao da su te države u oblasti regulacije i institucionalnog integriteta i dalje u boljoj poziciji od mnogih država koje nisu članice EU, ali trendovi su bili zabrinjavajući.
