PISjournal – Zbog značajne potrošnje u vrijeme pandemije koje su dovele do neobično velike potražnje i stalne nestašice robe, inflacija u SAD-u u oktobru je dostigla maksimum u posljednje tri decenije. Ovo je vijest koja zabrinjava kreatore ekonomske politike u Federalnim rezervama i administraciju predsjednika Joe Bidena, pišu svjetski mediji.

Najbrža inflacija u posljednjih 30 godina

Potrošačke cijene u SAD-u porasle su najbržim tempom u više od tri decenije kako se inflacija ubrzala usljed stalne nestašice ponude i velike potražnje, ukazuje londonski Times dodajući da se najveća svjetska ekonomija i dalje bori s uskim grlima u lancu snabdijevanja.

Indeks potrošačkih cijena za oktobar pokazao je da su cijene porasle za 6,2% u posljednjih godinu dana, što predstavlja najbržu stopu rasta od novembra 1990. godine, ali i nagli skok u odnosu na septembar kada su cijene već porasle za 5,4%.

Inflacija je bila “široko prisutna” u cijeloj ekonomiji, ukazuje list, dodajući da su veći troškovi energije, hrane i stanovanja doprinijeli posljednjem povećanju, dok su cijene polovnih automobila također bile značajan faktor. Potrošači osjećaju uticaj jer su cijene namirnica rasle najbržim tempom od aprila prošle godine.

Podaci, kako ističe Times, dolaze usred povećane zabrinutosti zbog inflacije koja je porasla u većem dijelu svijeta dok su zemlje popuštale ograničenja uvedena zbog COVID-19 i pokušavale da poprave štetu koju su njihove ekonomije pretrpjele na vrhuncu pandemije.

Zvaničnici Federalnih rezervi SAD (Fed) tvrde da je rast cijena u velikoj mjeri posljedica “privremenih” faktora koji će vremenom izblijediti dok ekonomisti, prema pisanju Times-a, prognoziraju da bi inflacija mogla ostati “neprijatno visoka” neko vrijeme.

Novčanici potrošača na udaru

Stalno povišena inflacija – izazvana bržim ali neujednačenim ekonomskim oporavkom, milijardama dolara vladinih podsticaja povezanih s pandemijom i poboljšanjem tržišta rada – pogađa novčanike potrošača, napisao je The Wall Street Journal.

Povećanja cijena su široko prisutna, od porasta cijena novih i polovnih automobila, benzina i drugih troškova energije, namještaja, kirije i medicinske njege, saopštilo je američko Ministarstvo rada. Cijene hrane i drugih namirnica porasle su najviše u posljednjih nekoliko decenija dok su, dodaje američki list, jedino pale cijene avio-karata i alkohola.

Cijene benzina su prošlog mjeseca porasle za skoro 50% u odnosu na isti mjesec prije godinu dana, stavljajući ih na nivoe posljednji put viđene 2014. godine. Cijene novih vozila skočile su u oktobru za 9,8%, što je najveći rast od 1975. godine, dok su cijene guma i sportske opreme zabilježile najveći porast od ranih 1980-ih. Namirnice su poskupile za 5,4% dok je porast cijena u restoranima od 5,3% prošlog mjeseca označio najoštriji rast od 1982. godine. 

Ekonomisti tvrde da se ta dinamika sve više pojavljuje i u drugim sektorima.

Laura Rosner-Warburton, ekonomistica u kompaniji MacroPolicy Perspectives, očekuje da će inflacija potrajati neko vrijeme, pri čemu će SAD ući u šestomjesečni period neobično visokih cijena što je dijelom posljedica uskih grla u lancu snabdijevanja pred prazničnu sezonu, kada je velika potražnja.

Dok se kompanije bore da nabave materijale i odlažu narudžbe – povećavajući pritiske potražnje – na inflaciju i ukupnu ekonomiju utiče i nedostatak raspoloživih radnika, rekla je Kathy Bostjancic, glavna američka ekonomistica u Oxford Economics sugerišući da će se “stvari pogoršati prije nego što postanu bolje”.

Politički izazov

Najbrža inflacija u posljednjih 30 godina je politički izazov za Federalne rezerve zadužene za održavanje stabilnih cijena i podsticanje maksimalnog zapošljavanja, ali i nepoželjan razvoj događaja za Bidenovu administraciju, koja je stalno isticala da će se rast cijena usporiti nakon ljeta, napisao je The New York Times.

Zvaničnici su, kako ističe list, izbjegavali da pretjerano reaguju na porast inflacije izazvan problemima u lancu snabdijevanja, zabrinuti da bi to nepotrebno naškodilo ekonomiji. Međutim, ako se trendovi nastave, oni će najvjerovatnije biti pod sve većim pritiskom da ubrzaju planove da povuku ekonomsku podršku tako što će prekinuti svoj stimulativni program kupovine obveznica i podići kamatne stope s dna.

Bijela kuća je pokušala da naglasi da cijene skaču zbog bržeg ekonomskog oporavka dok je Biden kazao da će njegova nova politika, uključujući zakon o infrastrukturi koji je prošle nedjelje odobrio Kongres, vremenom proširiti kapacitete i pomoći u “hlađenju” inflacije. Ali, dodaje list, predsjednik SAD-a je u srijedu, 10. novembra, jasno stavio do znanja da je teret za obuzdavanje inflacije na Federalnim rezervama.

Zvaničnici Feda ipak tvrde da ključne mjere porasta cijena još uvijek nisu ušle u opasnu zonu, te da postoje razlozi za vjerovanje da će se sadašnji porast cijena smanjiti – naročito jer domaćinstva imaju ušteđevinu prikupljenu tokom pandemije, koju bi teoretski mogli potrošiti sada kada su programi podrške vlade, potpuno ili uglavnom prestali.

I administracija i zvaničnici Federalnih rezervi tvrde da bi povećana inflacija na kraju trebalo da izblijedi. Zapravo, naglašava The New York Times, niko ne zna kada će se kriza zaista završiti. Nedostaci i kašnjenja će vjerovatno uticati na ovogodišnju božićnu i prazničnu sezonu kupovine, ali je nejasno šta će se dogoditi nakon toga.

Predsjednik Federalnih rezervi Jerome H. Powell rekao je da očekuje da će problemi u lancu snabdijevanja potrajati “vjerovatno i u narednoj godini”.

Pitanje Bidenove ekonomske strategije

Bijela kuća Joe Bidena nastoji da ukroti rastuću inflaciju jer visoke cijene prijete da potkopaju američki ekonomski oporavak, ugroze njegove planove potrošnje, ali i šanse Demokratske stranke na izborima za Kongres sljedeće godine, ocjenjuje The Financial Times.

Borba protiv inflacije, kako ističe londonski list, označava veliki pomak u ekonomskoj strategiji za Bidena u poređenju s njegovim ranim mjesecima na funkciji, kada je glavni cilj administracije bio da oživi američku ekonomiju pogođenu pandemijom uz nalet potražnje kroz fiskalne stimulanse. Ali borba protiv visokih cijena sada je postala veliki fokus za njegov ekonomski tim nakon što su pristigli podaci umanjili njegova očekivanja da će inflatorni pritisci biti kratkotrajni.

Postojanost veće inflacije pomutila je neke od pozitivnijih ekonomskih vijesti za Bijelu kuću, uključujući snažne brojke o novim radnim mjestima prošlog mjeseca, nagli pad zahtjeva za nezaposlene i usvajanje Bidenovog zakona o infrastrukturi od 1,2 hiljade milijardi dolara u Kongresu nakon mjeseci prepirki. To je također, prema pisanju The Financial Times-a, doprinijelo slabim rezultatima demokrata na državnim i lokalnim izborima ranije ovog mjeseca, uključujući gubitak utrke za guvernera Virdžinije.

Stalno visoka inflacija također bi mogla da predstavlja prijetnju za drugu tačku Bidenove zakonodavne agende – zakon o socijalnoj potrošnji i klimi od 1,75 milijardi dolara – za koji su republikanci, pa čak i neke demokrate, upozorili da bi mogao da podstakne veće cijene.

Biden je insistirao da će zakon pomoći u smanjenju inflacije smanjenjem troškova stanovanja, brige o djeci i obrazovanja za mnoge porodice. Ali, republikanci su pozvali Bidena da odustane od planova kao odgovor na veće cijene.

Što je još više zabrinjavajuće, naglašava list, Joe Manchin, demokratski senator koji je rekao da je zabrinut da bi veliki zakon o potrošnji mogao da podstakne povećanje cijena, u srijedu je upozorio da “prijetnja koju predstavlja rekordna inflacija američkom narodu nije ‘prolazna'” i da  “Washington više ne može da ignoriše ekonomski bol koji Amerikanci osjećaju svaki dan”.

Izvor

 

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime