PISjournal – Žene su se iz straha i užasa povukle u svoje domove. Tako govori 22-godišnja učiteljica iz Herata, koja danas oklijeva ići u školu i kaže da se svaki put kada izađe iz kuće boji da se više neće moći vratiti. Novi val strogih talibanskih propisa ispraznio je trotoare Herata i Kabula od prisustva žena na dosad nezabilježen način i, kako kažu građani, bacio sjenu straha nad urbani prostor.
Nasilna ulična hapšenja pod izgovorom nepoštivanja potpunog pokrivanja lica (burke) te sistem kolektivnog kažnjavanja koji dovodi do otpuštanja muških članova porodice s posla, stavili su žene pred izbor između opstanka i društvenog prisustva. Ova strategija sistematskog isključivanja ne samo da je javne prostore učinila gotovo isključivo muškim, već je i stvaranjem nesigurnosti na ključnim mjestima poput zdravstvenih ustanova i taksi stajališta natjerala afganistanske žene da iz straha od hapšenja, poniženja i visokih kazni izaberu izolaciju i prisilni boravak u vlastitim domovima.
Detalji nove zabrane protiv afganistanskih žena
U petak, 5. juna, pojedini afganistanski mediji sa sjedištem izvan zemlje izvijestili su da je Odjel za promicanje vrline i sprečavanje poroka u Heratu najavio da će žene koje ne poštuju propise o hidžabu biti uhapšene i poslane u zatvor te da niko nema pravo na prigovor ili žalbu.
Istovremeno je kružio i audio snimak u kojem se navodi da će žene kojima je lice vidljivo (koje ne nose burku) biti privedene od strane mobilnih talibanskih patrola prisutnih po gradu i tržnicama te odvedene u zatvor. Videozapisi objavljeni na društvenim mrežama pokazuju da su vlasti od 6. juna počele provoditi ovu naredbu i vršiti, ponekad nasilna, hapšenja žena na ulicama Herata.
Talibani su i ranije uvodili široka ograničenja kretanja žena u Heratu, uključujući naredbu vozačima taksija da ne prevoze žene bez muškog staratelja niti žene koje ne nose burku. Novi propisi o odijevanju, prije nego što su promijenili način odijevanja, ispraznili su ulice. Jedna stanovnica Herata za opis situacije koristi samo jednu riječ: „strah“. Strah koji je natjerao žene da se radi vlastite sigurnosti skrivaju u svojim domovima.
U talibanskom saopćenju čak su i žene koje koriste parfem izložene optužbama, a upozoreno je da će zaposlene žene biti suspendirane s posla ukoliko ne budu potpuno pokrivene, uključujući i lice. Kazne se odnose i na njihove porodice, pa muškarci zaposleni u državnim službama mogu ostati bez posla. Ove naredbe posljednjih dana prenesene su muškarcima na javnim mjestima. Iako sama uredba nije nova, njena primjena je znatno pooštrena. Talibanski vođa Hibatullah Akhundzada još je 2022. godine naredio da žene moraju pokrivati lice, u protivnom će njihovi staratelji biti zatvoreni i izvedeni pred sud. Prema toj odluci, „čadori“ odnosno burka koja u potpunosti pokriva tijelo i lice smatra se najboljim oblikom hidžaba i simbolom afganistanske kulture.
Ženska svjedočanstva iz Herata i Kabula
Samija, 22-godišnja učiteljica djevojčica od trećeg do šestog razreda osnovne škole, kaže da je od subote uhapšen veliki broj žena, uključujući i one koje su nosile burku i imale potpuno pokriveno lice. Prema njenim riječima, broj uhapšenih u posljednjim danima prelazi 200 osoba, iako taj podatak nije potvrđen iz drugih izvora. Ona navodi da su mnoge žene uhapšene samo zato što ispod burke nisu nosile dovoljno dugu odjeću. Ako su tokom hapšenja bile mirne, odvođene su u policijske stanice gdje su njihovi očevi ili braća morali potpisivati izjave da žene više nikada neće izlaziti iz kuće s takvim načinom odijevanja. One koje su pružale otpor završavale su u zatvoru.
„Grad više ne pripada ženama“, kaže Samija. „Danas sam sat vremena hodala do posla i nisam vidjela ni tri žene na ulici.“ Ni Kabul nije ostao pošteđen. Tajiba, 27-godišnja spisateljica, kaže da su i ulice glavnog grada gotovo ostale bez žena. Prema njenim riječima, informacije koje kruže među ženama ukazuju da će se ista politika hapšenja uskoro proširiti i na Kabul. Žene već sada jedna drugoj savjetuju da ne izlaze iz kuće. Ona tvrdi da talibanske patrole često ciljaju mjesta s velikim brojem ljudi, zbog čega su bolnice i zdravstveni centri posebno rizični. Navodi i primjer svoje sestre koja zbog respiratornih problema nije mogla pokriti lice, nakon čega je uhapšena, izgubila posao, a njen suprug ostao bez državnog zaposlenja.
Krik u tišini
Od 5. juna društvene mreže, posebno X, preplavljene su protestima protiv postupanja prema ženama u Heratu. Prema podacima Akademije Datum, između 8. i 10. juna objavljeno je ili podijeljeno 1.622 objava o događajima u Heratu, koje je vidjelo više od 750.000 korisnika.
Jedna od najzapaženijih objava prenosi riječi afganistanske djevojke: „Moj otac kaže: ako te odvedu, nemoj se vraćati u moju kuću. Moj brat se slaže. A moja majka šuti.“ Posebnu reakciju izazvale su izjave Saada Mohsenija, vlasnika televizije Tolo, koji je ustvrdio da se položaj žena u velikim afganistanskim gradovima ne razlikuje mnogo od vremena Republike te da žene mogu izlaziti i voziti automobile bez pokrivanja lica. Njegove izjave izazvale su oštre kritike brojnih korisnika društvenih mreža koji smatraju da umanjuje ozbiljnost situacije u kojoj se nalaze afganistanske žene. Pojedine objave također tvrde da se od porodica uhapšenih žena traži oko 13.000 afganija za njihovo puštanje na slobodu, uz garanciju lokalnog starješine. Ove tvrdnje nisu službeno potvrđene.
Reakcije međunarodne zajednice
Misija Ujedinjenih naroda za pomoć Afganistanu (United Nations Assistance Mission in Afghanistan), izrazila je zabrinutost zbog pritvaranja žena u Heratu zbog navodnog nepoštivanja propisa o odijevanju. U saopćenju objavljenom 7. juna navedeno je da takva hapšenja izazivaju ozbiljne zabrinutosti u pogledu ljudskih prava. Također je reagovao Nasir Ahmad Faiq, koji je osudio hapšenja i nazvao ih nehumanim i nezakonitim. Upitao je kako se talibanski službenici mogu predstavljati kao zaštitnici žena dok ih silom odvode s ulica i tržnica.
Nakon izvještaja o obračunu s demonstrantima u naselju Džebrail u zapadnom Heratu, zabrinutost je izrazio i Richard Bennett. On je upozorio na pretjeranu upotrebu sile protiv mirnih protesta i pozvao na poštivanje slobode izražavanja, posebno žena i djevojaka. Prema izvještajima pojedinih afganistanskih medija izvan zemlje, talibani su na neke proteste odgovorili vatrenim oružjem, pri čemu je više osoba ranjeno. Uprkos dostupnim snimcima i svjedočenjima, lokalne vlasti u Heratu negiraju hapšenja žena i do sada nisu dale odgovor na optužbe o nasilnom postupanju prema demonstrantima.
Ekskluzivno PISjournal
