PISjournal – Milioni ljudi u Teheranu oprostili su se od poginulog vrhovnog vođe Irana, ajatollaha sejjida Alija Hameneija. Slične scene su viđene i u Iraku.
Od Bagdada do Nedžefa i Basre održane su komemoracije na kojima su učestvovali vjerski, društveni i politički predstavnici Iraka kako bi odali počast vođi. Mnogi Iračani poginulog vođu nisu smatrali samo vođom Irana.
Mnogi arapski analitičari smatraju da masovni odaziv nije rezultat samo bliskih političkih odnosa dviju susjednih država, već da proizlazi iz historijskih, vjerskih i kulturnih veza koje postoje stoljećima, mnogo prije nastanka modernih država.
Zašto je Irak bio domaćin komemoracija za iranskog vođu?
Al Jazeera u jednom od svojih izvještaja o odnosima Teherana i Bagdada navodi da veze između Irana i Iraka nisu novijeg datuma, već se protežu hiljadama godina, zasnovane na zajedničkoj civilizacijskoj, kulturnoj i vjerskoj baštini.
U analizi se ističe da su za mnoge Iračane sahrana i komemoracije za ubijenog iranskog vođu predstavljale prirodan nastavak tih historijskih veza, a ne politički događaj.
List Al-Sharq al-Awsat u tekstu pod naslovom „Historija i geografija učinile su dvije zemlje trajnim partnerima“ navodi da nijedan politički preokret nije uspio izbrisati društvene i kulturne veze između dvije zemlje.
Američki Middle East Council u svojoj studiji o odnosima Irana i Iraka zaključuje da se njihov odnos ne temelji samo na političkim interesima, već i na širokoj mreži vjerskih, društvenih i kulturnih veza.
Zašto su Iračani pokazivali interes za poginulog vođu?
Značajan dio njegove popularnosti u Iraku proizlazio je iz njegovog vjerskog i intelektualnog ugleda. Iračka državna novinska agencija (INA) u izvještaju o kulturnim vezama Irana i Iraka opisuje njihov odnos kao „primjer kulturnog približavanja“ i navodi da su dvije zemlje povezane civilizacijskim i kulturnim naslijeđem koje traje stoljećima.
Zbog toga mnogi Iračani iranskog vođu nisu posmatrali isključivo kao političku ličnost, već kao vjerski autoritet koji je imao važnu ulogu u odbrani islamskog ummeta, podršci palestinskom pitanju i očuvanju nezavisnosti država regiona.
Televizijska mreža Al-Mayadeen u svom izvještaju naglašava da su zajednička vjerska tradicija, vjerske škole u Nedžefu i Komu te kulturna razmjena najvažniji faktori koji povezuju dvije zemlje, mnogo dublje od zvaničnih međudržavnih odnosa.
Vjerski uticaj ajatollaha Hameneija u iračkoj vjerskoj zajednici
Jedna od najvažnijih dimenzija njegovog položaja u Iraku bio je njegov naučni i vjerski uticaj među pripadnicima vjerske zajednice. Studija Centra za strateške studije Univerziteta u Bagdadu navodi da su Nedžef i Kom stoljećima predstavljali dva glavna centra islamskog obrazovanja i razmjene znanja.
Zahvaljujući toj historijskoj povezanosti, njegovi spisi, poruke i stavovi bili su široko poznati među studentima islamskih škola, vjerskim učenjacima i svećenstvom širom Iraka.
Arapski analitičari smatraju da su njegovo zalaganje za islamsko jedinstvo, približavanje različitih islamskih pravaca, poštovanje vjerskog autoriteta Nedžefa i odbrana islamskih svetinja doprinijeli njegovom posebnom ugledu među brojnim iračkim vjerskim autoritetima.
Borba protiv terorizma – prekretnica u odnosima Irana i Iraka
Jedan od glavnih razloga njegove popularnosti u Iraku bila je uloga Islamske Republike Iran u borbi protiv terorističke organizacije ISIS.
Istraživački centar Al Jazeere u analizi događaja iz 2014. godine navodi da je Iran bio prva država koja je odgovorila na poziv Bagdada i pružila direktnu pomoć u borbi protiv ISIS-a.
Al-Arabi al-Jadeed u svojoj analizi odnosa Teherana i Bagdada smatra da je upravo borba protiv ISIS-a predstavljala prekretnicu u odnosima dvije zemlje.
Irački političari više puta su izjavili da su savjetodavna pomoć Irana, historijska fetva iz Nedžefa i otpor iračkih snaga zajedno odigrali ključnu ulogu u sprečavanju pada Bagdada i oslobađanju okupiranih područja.
Prema mišljenju mnogih arapskih analitičara, stav ajatollaha Hameneija u podršci teritorijalnom integritetu Iraka i borbi protiv terorizma jedan je od najvažnijih razloga zbog kojih Islamska Republika danas uživa značajan ugled među dijelom iračkog društva.
Više od susjedskih odnosa
Mnogi arapski istraživači smatraju da se odnosi Irana i Iraka ne mogu objasniti isključivo političkim okolnostima. Al-Arabi al-Jadeed u zaključku svojih izvještaja o komemoracijama u Iraku navodi da su društvene, vjerske i kulturne veze između dvije zemlje dublje i trajnije od njihovih političkih odnosa.
Upravo zbog toga je Irak, odmah nakon Irana, postao najvažnije mjesto održavanja komemoracija za poginulog vođu. Za milione ljudi u Iraku granica između Irana i Iraka predstavlja samo političku liniju, a ne razdvajanje dvaju naroda koje povezuje zajednička historija.
Ekskluzivno PISjournal
