PISjournal – Iran je pristao na neviđene ustupke tokom nedavnih nuklearnih pregovora u Ženevi, samo da bi se ubrzo nakon toga suočio s ratnom agresijom od strane Sjedinjenih Država i Izraela.
Prema izvorima, pregovori pod posredovanjem Omana ukinuli bi uslove nuklearnog sporazuma iz 2015. godine, formalno poznatog kao Zajednički sveobuhvatni akcioni plan (JCPOA), i formirali sporazum zasnovan na potpuno drugačijoj arhitekturi.
Iranski pregovarači su prihvatili sve zahtjeve koje su Sjedinjene Države iznijele tokom posljednje runde pregovora – uključujući i uslove koji prevazilaze međunarodne pravne zahtjeve.
Prema originalnom okviru JCPOA dogovorenom u Beču za vrijeme Obamine administracije, Iran se složio da ograniči obogaćivanje uranijuma na 3,67% i ograniči svoje zalihe obogaćenog uranijuma, podložno praćenju od strane Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA).
Međutim, u televizijskom razgovoru na CBS-ovoj emisiji „Face the Nation“, ministar vanjskih poslova Omana, Badr bin Hamad al Busaidi, opisao je novi sporazum koji će ići dalje od sporazuma iz 2015. godine.
Najznačajnijim dostignućem pregovora u Ženevi okarakterisao je iranski sporazum da „nikada, nikada“ neće posjedovati nuklearni materijal sposoban za proizvodnju bombe.
Prijedlog je navodno uključivao:
• Bez nakupljanja obogaćenog urana
• Bez gomilanja zaliha
• Smanjenje postojećih zaliha na najniži mogući nivo obogaćivanja
• Sveobuhvatna verifikacija IAEA-e
Ako se implementiraju, takve mjere bi efektivno eliminirale sposobnost Irana da brzo proizvodi bilo koji visoko obogaćeni uran (HEU) ili materijal za oružje, bez obzira na kapacitet obogaćivanja.
Ovi zahtjevi prevazilaze čak i ono što se traži prema Ugovoru o neširenju nuklearnog oružja (NPT), čiji je Iran potpisnik, a koji omogućava državama bez nuklearnog oružja da nastave civilne nuklearne programe pod zaštitnim mjerama.
Uprkos iranskom prihvatanju sveobuhvatnih prijedloga, Sjedinjene Američke Države i Izrael su u roku od jednog dana pokrenuli ilegalni rat agresije protiv iranskih ciljeva, masakrirajući preko stotinu učenica i ubivši vođu Islamske revolucije, ajatollaha Seyyeda Alija Hameneija.
„Dogovor je bio nadohvat ruke i sretno smo napustili Ženevu s razumijevanjem da možemo postići dogovor kada se sljedeći put sastanemo“, rekao je iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi.
Naknadni razgovori zakazani su ove sedmice u Beču, a tehnički timovi obje strane trebali bi se sastati i nadograditi napredak postignut u prethodnim rundama razgovora.
Ali, prije toga, neprijatelj je pokazao svoje pravo lice. Pregovori nisu obustavljeni na neodređeno vrijeme.
Razlog ovog ničim izazvanog ratnog čina nije jasan. Tradicionalno, neprijateljstva su rezervisana za neuspješne pregovore – ne za stranu koja je upravo dobila sve što je željela.
Ovo postavlja pitanje da li su pregovori možda bili varka, slično kao što je 12-dnevni rat pokrenut iznenadnim napadom usred pregovora u junu prošle godine – i, da navedemo još jedan primjer, kako su delegati Hamasa bombardovani u Kataru tokom pregovora s izraelskim posrednicima.
Iran dugo tvrdi da ne teži nuklearnom oružju. Vjerski dekret, ili fetva, koju je izdao ajatollah Hamenei, koji je ubijen u ovim napadima, zabranjuje razvoj i upotrebu nuklearnog oružja.
Unutar šiitske islamske jurisprudencije, takve presude se smatraju obavezujućim vjerskim smjernicama.
Osnovni argument je da je razaranje koje nanosi nuklearno oružje toliko veliko i neselektivno da nijedan politički ili vojni cilj ne može opravdati njegovu upotrebu.
Atentat na samu religijsku vlast koja je zabranila nuklearno oružje od strane SAD-a, u ime sprečavanja nuklearnog oružja, postavlja pitanje da li američki kreatori politike slušaju vlastite analitičare.
Uprkos zabrinutosti u vezi sa nivoima obogaćivanja i zalihama (koje su izazvane jednostranim i ilegalnim povlačenjem SAD-a iz JCPOA), zapadne obavještajne agencije, uključujući i ranije javne procjene američkih zvaničnika, izjavile su da nisu pronašle uvjerljive dokaze o aktivnom iranskom programu nuklearnog naoružanja.
To je bio i stav Rafaela Grossija, generalnog direktora IAEA, agencije UN-a za nuklearno oružje, koji je u oktobru 2025. izjavio da Iran nije razvio nuklearno oružje. Nedavno, u utorak, ponovio je da Iran nije ni blizu nuklearne bombe, odbacujući neosnovane tvrdnje Trumpa i njegovih pomoćnika.
Rat je izazvao velike kritike američke javnosti i svijeta u cjelini.
Mnogi ovaj ničim izazvani napad na Iran i izgovor za oružje za masovno uništenje smatraju ponavljanjem ilegalne invazije na Irak koju su predvodile SAD 2003. godine, a koja je bila zasnovana na laži o oružju za masovno uništenje.
Ovaj čin „prebjegličke“ diplomatije mogao bi se pokazati kao posljednji ekser u kovčegu svakog diplomatskog angažmana s Washingtonom – ili, kako je sekretar iranskog Vrhovnog nacionalnog vijeća, Ali Larijani, izjavio na X-u 2. marta, „Nećemo pregovarati sa Sjedinjenim Državama.“
Ekskluzivno PISjournal
