Iran, opustošen koronavirusom, traži od Sjedinjenih Država da ukinu sankcije na humanitarnoj osnovi. Američki zvaničnici kažu da za to nisu krive sankcije; Iran je.
Dok se Iran bori s razornom epidemijom koronavirusa, propalom ekonomijom i ozbiljnom nestašicom medicinske opreme, on govori da američke trgovinske sankcije oduzimaju iranske živote, te je pozvao SAD za njihovo ukidanje na humanitarnoj osnovi.
Iranski zahtjev dobija sve više simpatija diljem svijeta, osvajajući podršku saveznika poput Rusije i Kine, ali i Evropske unije, generalnog sekretara Ujedinjenih naroda, grupa za ljudska prava i gotovo tri desetine članova Kongresa, koji su apelirali na Trumpovu administraciju da obustavi sankcije sve dok se Iran bori protiv koronavirusa.
Iran, globalni epicentar virusa, potvrdio je više od 47.000 slučajeva i više od 3.000 slučajeva sa smrtnim ishodom, iako stručnjaci za javno zdravstvo procjenjuju da je stvarni gubitak nekoliko puta veći.
“Uvijek smo govorili da su sankcije nepravedne, ali koronavirus je otkrio svijetu ovu nepravdu”, rekao je ministar vanjskih poslova Javad Zarif u nedavnoj video poruci, koju je započeo uklanjanjem hirurške maske s lica plavim rukavicama od lateksa. On je sankcije nazvao “ekonomskim terorizmom.”
Ova situacija postavlja pitanje kolizije kažnjavajućih američkih sankcija sa smrtonosnom pandemijom, uključujući i to da li Iran pokušava iskoristiti krizu kako bi postigao dugoročni cilj ukidanja sankcija, ili to da SAD koriste virus da pritisnu Iran više negoli same sankcije mogu, i kakvu odgovornost SAD imaju za katastrofu uzrokovanu barem djelomično iranskim neadekvatnim odgovorom.
Državni sekretar Mike Pompeo bio je nedvosmislen u twitu koji je postavio u subotu, rekavši da se “koordinirani napori Irana za ukidanje američkih sankcija ne odnose na borbu protiv pandemije – već o novcu za vođe režima.”
Optužio je iranske čelnike da “pokušavaju izbjeći odgovornost za njihovu ogromnu nesposobnost i pogubnu vlast”.
Kad je gospodin Zarif optužio Sjedinjene Države da provode “medicinski teror”, glasnogovornica Stejt departmenta Morgan Ortagus napisala je twit “prestani da lažeš” dodajući, “to nisu sankcije – to je režim.”
Ako ništa drugo, SAD su udvostručile ulog, uvodeći nove sankcije, kao nedavno prije dvije sedmice, čak i kad su ponudile Iranu medicinsku pomoć za pomoć u borbi protiv pandemije, pomoć koju je Iran odbio.
SAD često ponavljaju da sankcije ne obuhvataju prodaju lijekova i medicinskih proizvoda. Međutim, američke sekundarne sankcije za finansijske institucije i kompanije koje posluju s Iranom su mu skoro onemogućile kupovinu predmeta poput ventilatora za liječenje bolesnika s koronavirusom.
Sankcije su “u velikoj mjeri spriječile međunarodne banke i kompanije u komercijalnim ili financijskim transakcijama s Iranom, također i transakcije humanitarnog tipa, zbog straha da će se sekundarne američke sankcije odnositi i na njih”, ustanovio je Human Rights Watch u svom izvještaju prošle godine, mjesecima prije pojave koronavirusa.
Sada postoji goruća potreba za takvom opremom.
„U.S. sankcije zaustavljaju slanje medicinske opreme u Iran ”, rekao je senator Chris Murphy, demokrat iz Connecticuta, u svom twitu u utorak. “Kao rezultat toga, nevin narod umire.”
Iransko rukovodstvo također snosi dio krivice za svoj neadekvatni odgovor na krizu.
Virus je prvi put otkriven u Iranu krajem februara, ali vlada, ignorišući savjete vlastitih zdravstvenih stručnjaka, do ove sedmice nije poduzela ništa da provede socijalno distanciranje ili zatvaranje pogođenih područja, što je omogućilo nesmetano širenje virusa i pretvaranje Irana u regionalno središte epidemije.
Vlada se našla na udaru oštrih kritika zbog neprijavljivanja broja slučajeva i umanjivanja prijetnje, dok su rivalstva između vlade i vojske ostavila zemlju da se pita ko je zadužen za njeno obuzdavanje.
Povrh svega, iranski vrhovni vođa, ajatolah Ali Khamenei, odbacio je američku ponudu humanitarne pomoći tvrdeći da je virus „stvorila Amerika“. Analitičari su rekli da bi se prihvatanje američke pomoći smatralo kao politički neodrživo – to neće popraviti ekonomiju ili ukinuti sankcije, Usmjeravanje pažnje na američke sankcije skreće pažnju s iranskih vlastitih pogrešaka i odgovara njegovim političkim ciljevima.
Ali, neki analitičari kažu da Trumpova administracija također vidi virus kao priliku, dodatno sredstvo, koje bi u tandemu sa sankcijama moglo prisiliti Iran da se povinuje američkim zahtjevima, uključujući ponovne pregovore, čvršći nuklearni sporazum i kontrolu njegovih regionalnih aktivnosti.
“Trumpova administracija vjeruje da je epidemija uspjela još više oslabiti ekonomiju, tamo gdje to sankcije nisu” rekao je Ali Vaez, iranski direktor Međunarodne krizne grupe. “Oni misle da je vremenski okvir u kojem Iran pada na koljena skraćen koronavirusom.”
Nema sumnje da je virus uticao na iransku već oslabljenu ekonomiju.
Većina malih poduzeća, restorana i hotela i ostalih uslužnih djelatnosti zatvorena je već više od mjesec dana tokom njihova najunosnija perioda, oko Perzijske nove godine. Tvornice su smanjile proizvodnju, a nezaposlenost je porasla, a ekonomisti kažu da Iran gubi najmanje milion radnih mjesta mjesečno.
Ekonomisti su rekli da će koronavirus smanjiti iranski BDP za trećinu i stvoriti najmanje 10 milijardi USD proračunskog deficita ove godine. Prije virusa, sankcije su već koštale Iran oko 200 milijardi dolara prihoda, uglavnom od smanjene prodaje nafte i devalvirali valutu za polovinu u posljednje dvije godine. A prodaja nafte malobrojnim zemljama koje još uvijek krše američke sankcije, poput Kine, pala je s padom cijene sirove nafte.
“Kada vlada nema pristup svojim resursima, ne može spasiti poslove, ne može stavljati u karantin i ne može pružiti ekonomsku podršku ljudima da ne rade”, rekao je Pooria Asteraky, tehnički inžinjer koji povremeno savjetuje iransko Ministarstvo telekomunikacija.
U očajničkom pokušaju, Iran je zatražio kredit od Međunarodnog monetarnog fonda od 5 milijardi dolara, prvi put od šezdesetih godina prošlog vijeka. Evropska unija priopćila je kako će podržati zajam, ali se očekuje da će ga SAD blokirati.
Ekonomske neprilike izvele su Irance na ulice u novembru, a vlada je svjesna da bi se to moglo ponovo desiti sada kada je stanje još gore. Optuživanje Sjedinjenih Država moglo bi otkloniti dio tog bijesa.
Koga god krivili, prizor preplavljenih bolnica, masovnih grobnica i doktora koji se mole za medicinske potrepštine osvojio je neke međunarodne simpatije, posebno među zemljama koje su se već protivile jednostranom povlačenju Trumpove administracije iz iranskog nuklearnog sporazuma i uvođenju sankcija.
Evropska unija je prošle sedmice donirala 22 miliona dolara humanitarne pomoći Iranu, a Japan je poslao 23,5 miliona dolara. Evropska unija je u utorak izvezla medicinsku robu u Iran u prvom korištenju financijskog mehanizma uspostavljenog prošle godine kako bi se evropskim kompanijama omogućilo da rade i pored američkih sankcija.
U utorak su 33 američka senatora i zastupnika uputila pismo Trumpovoj administraciji pozivajući je da suspenduje sankcije kao “humanitarnu gestu iranskom narodu” i “pronađe način” za isporuku direktne pomoći.
„Sankcije SAD ne bi trebale pridonijeti ovoj humanitarnoj katastrofi ”, rekao je senator Bernie Sanders, jedan od potpisnika, u izjavi u utorak. On je dodao: „Svaka država na zemlji će biti pogođena koronavirusom. Svi smo zajedno u ovome. Ako je ikada postojao trenutak da jedni drugima pokažemo neviđenu saradnju i međunarodnu podršku, ovo je taj trenutak.”